Objavljeno: 16.07.2014.
"Jačati obitelj kao temeljnu i naravnu zajednicu", naslovnica je novoga broja Glasa Koncila, 29. broja tekuće godine od 20. srpnja, posvećena UN-ovoj Rezoluciji o zaštiti obitelji, koju je usvojilo Vijeće za ljudska prava još 25. lipnja ove godine. Dokument za sve zemlje članice nema obvezujući značaj ali svakako ima veliku simboličku težinu jer je njezin cilj "ojačati na svim razinama suradnju" - kako to doslovce stoji u UN-ovom dokumentu - "o obiteljskim pitanjima te poduzeti mjere za poduzimanje usklađenih inicijativa kako bi se ojačali politike i programi usredotočeni na obitelj kao dio sveukupnog pristupa ljudskim pravima i razvoju".
U svjetlu hrvatskoga ustava o braku, ali i nastojanja sadašnje vladajuće koalicije u Hrvatskoj i nedavnoga izglasavanja u Hrvatskome saboru zakona o životnome partnerstvu, posebice je važan dio rezolucije koji ističe da "obitelj ima prvotnu odgovornost u odgoju i zaštiti djece te da bi djeca, zbog potpunoga i skladnoga razvoja njihove osobnosti, trebala odrastati u obiteljskom okruženju". Znakovito je da hrvatska javnost o toj rezoluciji nije uopće bila ni izviješćena.
"Hoće li Europska unija pomoći Hrvatskoj?" - pita se u komentaru glavni urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić. Povod tome pitanju je projekcija Svjetske banke stanja BDP-a (bruto društvenog proizvoda) objavljenog 11. srpnja o. g., za 11 novih članica EU-a, bivših komunističkih država, po kojoj je Hrvatska jedina zemlja koja će i 2014. dakle šest godina recesije zaredom imati pad BDP-a. "Stanje koje osjeća većina hrvatskih građana, kao i prognoza Svjetske banke" - podsjeća urednik Miklenić - "raskrinkava lažna obećanja vladajućih političara, kao i političara koji su ulazak Hrvatske u EU nametali kao glavni strateški cilj očekujući da će formalno članstvo odraditi ono što političke garniture, osobito vladajuće, ne znaju, ne žele i ne smiju."
O znanosti i obrazovanju, ulozi sveučilišta, općeljudskim vrjednotama i tradiciji, u intervjuu govori dr. Damir Boras, novoimenovani rektor Sveučilišta u Zagrebu. Na sve češće tvrdnje kako je sve, pa i znanost, na otvorenom tržištu, on izričito ističe kako nacionalno ne smije biti na tržištu, a znanost je sastavni dio u konstituiranju nacionalnog identiteta.
U novome broju čitatelji mogu pročitati dva potresna svjedočanstva. Jedno je hrvatske misionarke s. Blaženke Barun u Kongu, koja je opisala svoj redovnički put, i napad na njezinu misiju u međuplamenskim sukobima, tijekom kojega joj je jedan napadač stavio nož pod grlo u namjeri da je zakolje. Drugo je svjedočanstvo Ružice Zaobornij, udovice poginulog branitelja Domovinskog rata iz Vukovara, koja je s obitelji prošla životnu kalvariju ali je vjerničkim predanjem u Božju volju i s Međugorjem, koje joj je promijenilo sve - kako doslovce ističe - prebrodila na prvi pogled nesavladive poteškoće.
Još i danas odiše optimizmom i životnom snagom 100-godišnji svećenik Krčke biskupije Josip Bandera, koji je predstavljen pod znakovitim naslovom: "Da se opet imam roditi, bio bih svećenik".
Među domaćim vijestima ističu se vijest o pismu koje je Komisija za hrvatski martirologij poslala predsjednicima: države, sabora i vlade, te ministarstvu branitelja, zatim o novim službama svećenika u Zagrebačkoj nadbiskupiji, priopćenju Hrvatskoga nacionalnoga bratstva Franjevačkoga svjetovnog reda i dr. Inozemne vijesti donose napokon nešto dobroga iz Iraka, gdje su oslobođene dvije redovnice i troje siročadi, zatim Papin poziv za mir tijekom nedjeljnoga Angelusa, primjere o teškome stanju kršćana u Sudanu, u kojemu su građani drugoga reda, imenovanju kardinala Josipa Bozanića za člana Kardinalskog vijeća za nadzor Instituta za vjerska djela i dr.
Reportaža o župi sv. Dominika Savija na Koloniji u Slavonskome Brodu, lepršava i zanimljiva, donosi mnoštvo detalja o raznovrsnom vjerskom životu u njoj. Stalna rubrika "Zapažanja" pokušava upozoriti na poraznu činjenicu da u Hrvatskoj sve više radnika štrajka a ljudi odlaze diljem svijeta, a novi je broj mjesečnoga magazina "Prilika" posvećen problematici iseljenika.
Nikoga ne će ostaviti ravnodušnim ni osvrt: "Ubijanje u Trusini istoga dana kada i u Ahmićima!" kao ni druge brojne zanimljivosti u novome broju Glasa Koncila. (GK)
