HR
Na Papinskom orijentalnom institutu i Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu održan je 25. i 26. veljače 2013. godine Međunarodni kongres «Sveti Ćiril i Metod među slavenskim narodima: 1150 godina od početka misijskoga djelovanja».
Sveti Ćiril i Metod, misijskim djelovanjem u službi opće Crkve, simboliziraju most i poveznicu između Istočne i Zapadne Crkve. Dvojica braće, suzaštitnici Europe, predstavljanju most između bizantskog i rimskog svijeta. Njihovo širenje vjere staroslavenskim jezikom i glagoljskim pismom znakovi su nadilaženja geografskih i kulturnih granica u stvaranju kršćanskog identiteta.
Obilježavanje visoke obljetnice htjelo se učiniti na akademskoj razini budući da je misijsko djelovanje sv. Ćirila i Metoda u službi aktualnog poziva na novu evangelizaciju i ekumenska nastojanja u Godini vjere.
Na međunarodnom kongresu sudjelovali su eminentni profesori i predstavnici visokih crkvenih ustanova među kojim su bili i hrvatski predstavnici: zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, generalni tajnik Biskupske sinode nadbiskup Nikola Eterović i profesor emeritus na Papinskom sveučilištu Svetoga Tome Akvinskog dominikanac o. Stjepan Krasić. Tijekom dva dana održano je petnaest izlaganja o povijesnom, političkom, eklezijalnom, liturgijskom i ekumenskom kontekstu misijskog djelovanja svetih Ćirila i Metoda.
Međunarodni kongres započeo je 25. veljače slavljem liturgije sv. Ivana Zlatoustog u bazilici Svete Marije Velike koju je predvodio veliki nadbiskup Grkokatoličke Crkve u Slovačkoj Jan Babjak i apostolski egzarh za grkokatolike u Češkoj biskup Ladislav Hučko.
Nakon svečane liturgije kongres se održavao toga dana na Papinskom orijentalnom institutu te je sudionike kongresa pozdravio rektor Instituta isusovac o. James McCann.
Prvim dijelom kongresa predsjedao je nekadašnji prefekt Kongregacije za evangelizaciju naroda kardinal Jozef Tomko, a moderator je bio apostolski egzarh za katolike bizantsko-slavenskog obreda u Bugarskoj biskup Christo Proykov. Tog prijepodneva mogla su se čuti predavanja: «Povijesni i politički kontekst misije svetih Ćirila i Metoda među slavenskim narodima», biskupa Nitre mons. Viliama Judaka; «Crkveni kontekst svetih Ćirila i Metoda između Bizanta i Rima», tajnika Kongregacije za Istočne Crkve nadbiskupa Cyrila Vasila; «Odnos između prijevoda Svetoga Pisma i razvoja nacionalnih kultura.
Doprinos svetih Ćirila i Metoda», predsjednika Papinskog vijeća za kulturu kardinala Gianfranca Ravasija te «Liturgija na narodnom jeziku: teološka i pastoralna pitanja na tragu djela svetih Ćirila i Metoda», umirovljenog profesora slavenske filologije na Sveučilištu u Würzburgu Christiana Hannicka.
U popodnevnom djelu skupa održana su tri predavanja: «Bizansko-slavenska misija: politički ili vjerski fenomen?», isusovca prof. Richarda Čemusa s Papinskog orijentalnog instituta; «Učenici i nastavak djela svetih Ćirila i Metoda», dr. Andreja Škoviera sa Slovačke akademije znanosti te «Liturgija ćirilo-metodske misije: izvori i interpretacije», dr. Šimona Marinčaka sa Sveučilišta u Trnavi. Popodnevnim djelom predsjedao je umirovljeni prefekt Kongregacije za ustanove posvećenog života i društva apostolskog života kardinal Franc Rode, a moderirao je nadbiskup Bratislave mons. Stanislav Zvolensky.
Drugi dan Međunarodnoga kongresa započeo je misnim slavljem u kapeli Papinskog sveučilištu Gregoriana te se u prostorijama istoga sveučilišta održavao i akademski čin. Na početku rada sudionike je pozdravio rektor Sveučilišta isusovac o. Francois-Xavier Dumortier.
Prvim dijelom rada predsjedao je krakovski nadbiskup kardinal Stanislaw Dziwisz, a moderirao je generalni tajnik Biskupske sinode nadbiskup Nikola Eterović. Tijekom prijepodneva održana su predavanja: «Sveti Ćiril i Metod u nauku bl. Ivana Pavla II.: Egregiae Virtutis i Slavorum Apostoli», apostolskog egzarha za katolike bizantskog obreda u Grčkoj biskup Dimitrios Salachas; «Eklezialne vizije svetih Ćirila i Metoda i ekumenizam», praškog nadbiskupa kardinala Dominika Duke; «Inkulturacija u djelu svetih Ćirila i Metoda te sadašnje misijske metode», mons. Gianfranca Colzanija s Papinskog sveučilišta Urbaniana te «Doprinos svetih Ćirila i Metoda, suzaštitnika Europe, za novu evangelizaciju», predsjednika Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije mons. Salvatore Rina Fisichelle.
Popodnevnim dijelom kongresa predsjedao je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a moderirao je apostolski egzarh za vjernike bizantskog obreda u Makedoniji biskup mons. Kiro Stojanov. Prvo predavanje «Apologetska polemika Konstantina-Filozofa i dijalog s islamom danas» održao je isusovac prof. Samir Khalil Samir s Papinskog istočnog instituta putem video snimke. Uslijedilo je zatim predavanje profesora emeritusa Papinskog sveučilišta Svetoga Tome Akvinskog dominikanca o. Stjepana Krasića o «Kontinuitetu ćirilo-metodske ideje i tradicije slavenskih naroda».
Tijekom predsjedanja popodnevnim dijelom kongresa zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u svome uvodnom izlaganju istaknuo je apostolski žar svetih Ćirila i Metoda u naviještanju evanđeoskih istina te njihovu veliku ljubav prema narodima kojim su bili poslani. Sveti Ćiril i Metod bili su spremni ući u duh svakoga naroda, naučiti njihov jezik i upoznati njihov mentalitet. Evangelizacijskim djelovanjem dopustili su da se Evanđelje utjelovi među slavenske narode, šireći među njima Radosnu vijest i uvodeći ih u Katoličku Crkvu.
Kardinal Bozanić istaknuo je značenje i utjecaj svetih Ćirila i Metoda za Hrvatsku u evangelizaciji, prisjetivši se i enciklike Slavorum Apostoli blaženog Ivana Pavla II. u kojoj je Papa istaknuo da su Svete braća i njihovi učenici dali znakovit doprinos našem kršćanstvu koje je već ranije bilo ukorijenjeno u hrvatskom narodu.
Kardinal je posebno naglasio odnos između djelovanja sv. Ćirila i Metoda te prisutnost liturgije na staroslavenskom jeziku u Hrvatskoj, istaknuvši činjenicu kako se je sve do Drugog vatikanskog koncila u pojedinim biskupijama u Hrvatskoj slavila rimokatolička liturgija na staroslavenskom jeziku. Naziv «glagoljska liturgija» dolazi od glagoljice, alfabeta kojim su pisane staroslavenski liturgijski tekstovi. Tu se ne radi o istočno bizantsko slavenskom obredu, kao što bi neki mogli misliti, već o rimskom obredu na slavenskom jeziku. Taj primjer predstavljen je također i koncilskim ocima na Drugom vatikanskom koncilu kao argument za uvođenje nacionalnog jezika u rimsku liturgiju.
Nakon predavanja održan je okrugli stol pod moderiranjem nadbiskupa Cyrila Vasila. Na okruglom stolu sudjelovali su prof. Christian Hannick, biskup Dimitrios Salachas, dr. Andrej Škoviera, prof. Richard Čemus i mons. Gianfranco Colzani.
Međunarodni kongres zaključio je kardinal Jozef Tomko koji je zajedno, s tajnikom Kongregacije za Istočne Crkve mons. Cyrilom Vasilem i odborom slovačkih profesora, bio začetnik i voditelj ovoga znanstvenog projekta. Kardinal Tomko najavio je kako će sva predavanja i interventni biti objavljeni u zborniku kako bi bili na raspolaganju za daljnja znanstvena proučavanja i istraživanja.
Tekst i foto: Željko Faltak
