Aktualnosti

Hrvatsko katoličko sveučilište i Zaklada Konrad Adenauer u Zagrebu organizirali su  u četvrtak 15. rujna 2016. na Hrvatskom katoličkom sveučilištu okrugli stol „Suočavanje s nasljeđem totalitarnih režima - Iskustva Hrvatske i Njemačke“. Na otvorenju okruglog stola u ime domaćina okupljene je pozdravio prof. dr. sc. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličko sveučilišta riječima: „Sintagma ‚Zaboravite prošlost, okrenite se budućnosti’ trebala bi glasiti: „Suočite i pomirite se s prošlošću kako biste imali budućnost“. Prof. dr. sc Tanjić podsjetio je da su u Hrvatskoj još uvijek moćni akteri komunističkoga režima koji pomoću ideoloških istomišljenika kroz institucije onemogućavaju toliko potrebno suočavanje sa zločinima komunizma.

„Oni još uvijek djeluju gotovo u svim sferama života – kulturnim, političkim, gospodarskim i pri tom koče gotovo svaki pokušaj oslobađanja memorije hrvatskoga naroda od strahotnih posljedica zločina komunizma“. Suočavanje s prošlošću nije obračun nego je traženje istine s nadom u pomirenje i zacjeljivanje osoba i društva. Zato je potrebno sustavno i bez politiziranja otkrivati istinu o komunističkoj prošlosti. Rektor Tanjić je u svom govoru također spomenuo važnost misli pape svetog Ivana Pavla II. koji je govorio o čišćenju uspomena tako prijeko potrebnoga u hrvatskom društvom.


U ime Zaklade Konrad Adenauer pozdravio je dr. sc. Michael Lange koji je naglasio kako je uvid u dokumente tajne komunističke službe u bivšem DDR-u omogućio da mnoge stvari o radu te službe izađu na svjetlo dana, što je Njemačkoj omogućilo prevladavanje prošlosti. 


Okupljenima se obratio predsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner koji je u svom govoru rekao: „Drugi svjetski rat je Hrvatsku i Njemačku spletom povijesnih okolnosti učinio poprištem dva najgora totalitarna režima koje je čovječanstvo ikada izmislilo - onog nacionalsocijalističkog i onog komunističkog.“ Suđenje članovima bivše jugoslavenske tajne službe UDBE Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču u Njemačkoj pokrenulo je važan i pozitivan proces suočavanja s vlastitom prošlošću kod nas u Hrvatskoj do kojeg ranije nije došlo, poglavito zbog nedostatka političke volje bivših komunističkih struktura i kriptokomunista koji se naprosto nisu željeli suočiti sa svojom mračnom prošlošću od koje se nisu distancirali, kao što su to učinili bivši komunisti u mnogo zemalja koje su nekoć bile pod komunističkom vlašću, a imali su znatan politički i ini utjecaj.


O iskustvima Njemačke u procesu tranzicije iz komunističkoga u demokratsko društvo govorila je bivša zastupnica u njemačkom Bundestagu Vera Lengsfeld.  Gospođa Lengsfeld u bivšem DDR-u bila je politička zatvorenica i aktivistica za građanska prava, od 1990.-2005. u Bundestagu je zastupala Savez '90., Zelene i Kršćansko-demokratsku uniju.  Njezino je svjedočanstvo  pozorno praćeno u prepunoj Dvorani Blaženog Alojzija Stepinca.


„Tema suočavanja s prošlošću ne odnosi se samo na Njemačku i Hrvatska,  nego na cijelu Europu otvorenih granica, koju smo stvorili rušeći Berlinski zid"“, istaknula je u uvodu gospođa Lengsfeld. Prepričavajući dramatične događaje koji su prethodili rušenju Berlinskoga zida, gospođa Lengsfeld upozorila je na važnost otvaranja arhiva i davanja na uvid dokumenata svima koji ih žele vidjeti, napose žrtvama progona. Taj je proces u Njemačkoj započeo već u siječnju 1991. godine kada su progonjeni mogli osobno proučiti dokumente u kojima je opisano kako ih se obrađivalo.

Ujedno su se upoznali s cijelom obavještajnom mrežom njemačke Službe sigurnosti  koja je imala gotovo 200 tisuća suradnika. Kada im je pojedinac smetao, smišljeno su ga progonili  i onemogućavali mu profesionalni napredak. Pri tome su osim progonjenih stradale i njihove obitelji koje su često bile na meti ucjena. Ljudi su poslije pada komunističkoga režima mislili da će komunizam sam nestati s političke pozornice, no u međuvremenu su se "drugovi" preustrojili zbog nasljeđa i vlasničkih povlastica. Neko su vrijeme nosili dvočlani naziv u imenu stranke, a kad su preuzeli imovinu bivše Komunističke partije iz naziva im je otpalo komunističko ime, pa se zovu "Lijeva stranka", kaže Lengsfeld. Gospođa Lengsfeld smatra kako dosjee nikad nije kasno otvoriti – to je njemačko iskustvo - jer je samo na taj način moguće liječiti rane naših društava, a bez suočavanja s totalitarnom komunističkom prošlošću neće biti moguće očuvati projekt Europe otvorenih granica.


U panel diskusiji koja je uslijedila nakon predavanja, dr. sc. Ivica Miškulin sa Hrvatskoga katoličkog sveučilišta govorio je o nužnosti izrade zakonskih okvira kojim bi se komunizam osudio kao zločinački poredak. „Njihove aktere koji još uvijek gotovo na isti način djeluju u hrvatskomu društvu treba zakonom maknuti s pozicija bez obzira u kojoj sferi djeluju“. Doktor Miškulin za uzor takvoj zakonskoj regulativi naveo je „Gaukovu komisiju“ koja je omogućila Njemačkoj suočavanje s totalitarnim nasljeđem.


Nekoliko razloga zašto u Hrvatskoj nije došlo do procesa suočavanja spomenula je  Višnja Starešina iz Centra za demokraciju i aktivno sjećanje. Među njima su: nedostupnost arhiva, zatvorene grobnice u kojoj su žrtve komunizma, onemogućavanje bilo kakve inicijativa da se o zločinima govori.


„Što više odlažete, više ćete usporavati napredak svoje države. Vi morate otvarati arhivu kako biste išli naprijed“, poručio je dr. Karsten Dümmel, direktor Zaklade Konrad Adenauer u BiH.


Nakon diskusije održana je i projekcija igranoga filma redateljice Franziske Meletzky „Es ist nicht vorbei“ ili „Nije završeno“, a koji se bavi suočavanjem s nasljeđem totalitarnih režima. (HKS)