Aktualnosti

Na koji način živjeti kršćanske vrijednosti u svijetu umjetnosti, posebice kazalištu u kojem je katarza u drugom planu, a repertoar prevladavajuće struje temelji se na estetici šoka - bila je tema prve korizmene tribine kod hercegovačkih franjevaca naslovljene „Može li kršćanin opstati u nekršćanskome svijetu?“ u zagrebačkoj Dubravi koje je otvorio gost Robert Kurbaša u četvrtak 27. veljače.


 
Sve je dopušteno?
„Sve je važnije od gledatelja, pisca, na koncu i od glumaca koji bi trebali činiti sve što se od njih traži, otklanjajući moral i etiku kao kočnice kreativnosti. Kao glumac, osjećam se žrtvom takvog sustava, a na taj način se na dugoročan način uništava duh čovjeka. Ljudi koji na taj način doživljavaju umjetnost smatraju da je sve dopušteno. Etika i moral tamo ne postoje, oni kreativno koče. Ako niste u stanju izaći iz vlastite kože, niste umjetnik“, rekao je Kurbaša koji je kazao da je poznato da je zlo zanimljivije od dobra. Ipak, ima razloga za optimizam. Uzevši za primjer prve kršćanske svece, Kurbaša je naglasio kako ćemo pobijedivši strah od smrti moći živjeti kroz Kristov nauk. Kršćanin u ovom svijetu mora opstati boreći se vlastitim idealima.



Zazvao je „renesansu“ u kazalište te istaknuo da je kazalište duboko duhovno, kao i umjetničko zanimanje. Iako se glumce često percipira kao poznate osobe koje lagodno žive, odgovorio je koliko je askeza i odricanje prisutno u životu glumca. „Gluma je ovladavanje svojim rosnim bićem. Kao glumac morate čitav život raditi na sebi. Glumac je onoliko dobar koliko je povezan sa samim sobom. To je taj duhovni aspekt. Ako glumac posti, zavjetuje se, onda ovladava svojim bićem. Mislim da će čovjek bolje obavljati svoj posao ako je duhovno bolji, a tu se razvija i suosjećanje – mi na taj način činimo društvo boljim. Naravno, suosjećanje i prema nekršćanskom svijetu ili ćemo postati kao i oni.“


 
Sloboda – najveći zakon
Govoreći o granicama umjetničke slobode kazao je da je to duboko individualna stvar, ali treba paziti na koji se način izražavamo te je istaknuo zanimljivu dimenziju slobode i kod onih umjetnika koji svojim stvaralaštvom vrijeđaju vjernike: „U Božjim očima svi ti ljudi imaju pravo na to. Imaju pravo na ljudsku slobodu. To je najveći zakon, najveće blago i najljepša stvar koju je Bog dao. Zato se i mi i oni pozivamo na slobodu… Mi svoju slobodu moramo tražiti iznutra, a ne mijenjajući neke izvanjske okolnosti“, kazao je Kurbaša te istaknuo i da na „suprotnoj strani“ ima ljudi koji su neinformirani te je pozvao na dijalog s njima, što je „dug i naporan proces kojem ćemo svjedočiti u 21. stoljeću“.



Tematika tribine nadahnuta je knjigom „Benediktova opcija“ koja promišlja probleme postkršćanskoga svijeta, a na sljedećoj korizmenoj tribini u četvrtak 5. ožujka u 19 sati gostovat će dr. Marin Strmota koji će govoriti o svijetu znanosti i demografiji.

Fra Serđo Ćavar