Aktualnosti

Na današnji dan prije 28 godina, 31. svibnja 1991, zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić proglasio je Majku Božju od Kamenitih vrata zaštitnicom grada Zagreba, o 260. obljetnici pronalaska čudesno sačuvane slike Majke Božje u požaru koji je zahvatio Gornji grad i proširio se na Kaptol. Ujedno tog je dana svečano otvoreno slavlje 900. obljetnice Zagrebačke nad/biskupije i grada Zagreba.

Nakon što je slika Majke Božje skinuta sa svog oltara u Kamenitim vratima, djevojke u narodnim nošnjama markuševečkog i šestinskog kraja, praćene brojnim vjernicima, u procesiji su sliku donijele na improvizirani oltar podno južnog portala saborne crkve sv. Marka, izvješćuje Glas Koncila na naslovnici od 9. lipnja 1991. godine, pod naslovom „Zagrebačka 'Vrata nebeska'“. Misu u nazočnosti nekoliko desetaka tisuća vjernika predvodio je i propovijedao kardinal Kuharić, govoreći između ostaloga o simbolu vrata i svetištu Majke Božje od Kamenitih vrata: „To je svetište zato na poseban način svetište neuočljivog i tihog susreta pojedine osobe s Marijom. Tu nema mnoštva, ali molitva je prisutna, možemo kazati, dan i noć; molitva skrivena u srcu; molitva kratka izrečena kao uzdah, vapaj ili kliktaj; molitva nečujna ali upućena Srcu Majke koja s ljubavlju sluša tajne misli duše… Svojom otvorenošću svetište Kamenitih vrata je znak sigurnosti i mira. Ne treba zatvarati vrata ako ljudi nose Boga u duši. Takav čovjek donosi mir i sigurnost drugima, ne ugrožava nikoga, zaštićuje potrebnoga. Pobožnici Marijini moraju biti takvi ljudi. Kad bi svi ljudi prihvatili iz Marijinih ruku Spasitelja, sva bi vrata mogla biti otvorena, svi zidovi čuvari razoreni, svi stražari uklonjeni, svi strahovi pred nasiljem, mržnjom i otimačinom ugašeni. Vrata znače ulazak i izlazak; vrata znače odlazak i povratak; susret i rastanak u prolaznosti života, u mijenama vremena. Ali vrata su i simbol ulaska u život vječni: vrata nebeska kroz koja se ulazi u susret bez rastanka, u dan bez noći, u ljubav koja ne prestaje. I Blaženu Djevicu Mariju Crkva naziva: Vrata nebeska!“.


(Vjernici u procesiji Mesničkom ulicom 1991. godine)

Slavlju su bili nazočni i mons. Slavomir Miklovš i novoimenovani još nezaređeni pomoći biskup Juraj Jezerinac, zagrebački kanonici i prebendari, brojni zagrebački župnici i redovnički provincijali, kao i brojne redovnice, a molilo se na osobiti način za slobodu, osobno obraćenja i mir domovine Hrvatske. Posebno je bila dirljiva posvetna molitva Majci Božjoj – Kraljici mira – da Ona bude „trajna obrana Zagreba, da ga ne uznemiruje bilo koji neprijatelj, da ga ne zavodi bilo koji protivnik istine i dobra, da ga ne snalazi bilo koja nesreća“, te da služenje svih stanovnika grada Zagreba bude „na dobro svima, u službi slobode, pravednosti i mira“.  

„Puk stiješnjen između Hrvatskog sabora, Banskih dvora, crkve sv. Marka i Popova tornja nije mogao sakriti ganuće“, bilježi Glas Koncila, navodeći da su da se iz tisuća grla orilo „Rajska Djevo, kraljice Hrvata“ i „Lijepa naša domovino“, a da su se „nakon dugih desetljeća opet na prozorima sabornice vidjeli ljudi (žene) da čine znak križa pred očima naroda“. Navodi se da je kardinal Kuharić posebno naglasio da je za svečanost proglašenja Majke Božje od Kamenitih vrata zaštitnicom grada potekla od zagrebačkog gradonačelnika Borisa Buzančića. A gradonačelnik Buzančić, izrazivši uvjerenje da su Zagrepčani svojim vrućim molitvama Nebeskoj Majci, to sigurno izmolili, istaknuo je u svom obraćanju: „Materijalističkom jednoumlju usprkos, pred slikom Gospe Kamenitih vrata, treperilo je u tami nikad ugašeno svjetlo vjere, ufanja i nade. Ono nam je nepogrešivo kazivalo put do pravde i slobode, do najuzvišenijih prava svakog ljudskog bića kao Božjeg stvora, prava na slobodno ispovijedanje vjere i isticanja svoje nacionalnosti“.

Glas Koncila svoj izvještaj o tom velebnom danu novije hrvatske povijesti, u zoru demokratskih promjena i agresorskih napada, zaključuje: „Nešto tako veličanstveno na trgu staroga Griča, kao toga petka još ne bijaše. Možda je koji put i bilo toliko svijeta, jer Zagreb već 260 godina na Kamenitim vratima moli svoju zaštitu, ali sada, nakon posljednjih 50 godina to zvuči drukčije, to je povratak izgubljenih sinova i snova, to je povratak Noine golubice s maslinovom grančicom u kljunu, Zagreb je i službeno opet pronašao svoja „Vrata nebeska“ i Majka Božja Kamenitih vrata opet nam zasja kao Mundi melioris origo – Početak boljega svijeta“.
 
Papina misa i molitva pred slikom Majke



Nezaboravno milijunsko mnoštvo na zagrebačkom hipodromu 11. rujna 1994., na misnom slavlju koje je predvodio sada sveti papa Ivan Pavao II., u više je navrata čulo vapaje i molitve upućene Majci Božjoj od Kamenitih vrata. Kardinal Franjo Kuharić, pozdravljajući Svetoga Oca podsjetio je na pismo pape Ivana VIII. hrvatskom knezu Branimiru u kojem tadašnji papa piše da je slaveći misnu žrtvu na dan Uzašašća Gospodnjega, na oltaru blaženoga Petra apostola, blagoslovio njega, sav njegov narod i cijelu njegovu zemlju. Nastavljajući svoje obraćanje kardinal Kuharić je rekao: „Sveti Oče, slaveći svetu misnu Žrtvu na ovom oltaru pred likom Majke Božje od Kamenitih vrata, koji je prije 263 godine u požaru grada ostao nepovrijeđen, podignite svoje blagoslovljene ruke i blagoslovite sve nas, cijeli naš narod i domovinu našu Hrvatsku u koju doseliše naši pradjedovi iz Bijele Hrvatske koja je bila 'semper fidelis' („uvijek vjerna“, op. N.P.). Neka Vaš apostolski blagoslov, Sveti Oče, bude velika pouzdana molitva za pravedan mir u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i u cijelom svijetu“. 

Papa Ivan Pavao II. u svojoj je propovijedi potaknuo sve članove hrvatskog vjerničkog naroda da budu dostojni nasljednici prethodnih naraštaja vjernika, nadahnjujući se na životima mučenika i svetaca hrvatskoga naroda. Osobito potičući vjernike Zagrebačke nadbiskupije, koja je tom prigodom proslavljala 900 godina svoga postojanja, Sveti Otac je rekao: „Cijeli ovaj narod preporučam zagovoru Presvete Djevice, toliko čašćene u ovoj Nadbiskupiji i u cijeloj Hrvatskoj. 'Majka Božja od Kamenitih vrata, zaštitnica grada Zagreba, neka utvrdi nakane koje ova obljetnica budi u dušama pastira i vjernika tako slavne Crkve“.

Na završetku misnoga slavlja papa Ivan Pavao II. obratio se mladima, kojima je protumačio da ih Krist zove da budu svjedoci i graditelji mira, te je na kraju izmolio molitvu Blaženoj Djevici Mariji: „Sveta Marijo, Majko Božja od Kamenitih vrata, 'Decus singulare Croatiae' (Jedinstvena diko Hrvatske), ostani uz ove svoje sinove, koji se u te uzdaju. Ti, koja si 'Početak boljeg svijeta', milosno pogledaj na njih. Neka po tvojoj pomoći uzmognu velikodušno odgovoriti na poziv Otkupitelja. Neka ostanu, po tvom zagovoru, vjerni vjesnici tvoga Sina, Kneza mira. Obnovi im srca i živote, učvrsti ih u apostolskoj vjeri, da budu radosni svjedoci novih vremena i pravi graditelji mira. Sačuvaj ih od svake opasnosti i od svakog ih zla oslobodi, o, Djevice slavna i blagoslovljena. Amen.“.
Iz zrakoplova, odlazeći iz Hrvatske, na putu za Rim, Sveti Otac je uputio hrvatskom predsjedniku poruku dr. Franji Tuđmanu „zazivajući zagovor Djevice, Decus singulare Croatiae“.



Papa Benedikt XVI. molio je pred slikom Majke Božje zajedno s 30 000 mladih na Trgu bana Jelačića u Zagrebu 4. srpnja 2011. godine. Osvrnuvši se na značenje središnjeg povijesnog zagrebačkog trga, srca grada Zagreba, mjesta susreta i komunikacije, na kojemu često prevladava žamor i svakodnevna vreva, a u tom trenutku ga je nazočnost mladih gotovo pretvorila u „hram“, čiji je svod samo nebo, papa Benedikt je pozvao mlade da se ne boje povjeriti sebe Gospodinu, kao što se to, na poseban način, razmatra „u Djevici Mariji, Majci Crkve, koja se ovdje ljubi i časti kao 'Majka Božja od Kamenitih vrata'“.
„Večeras želim Njoj povjeriti svakoga od vas, da vas prati svojom zaštitom, a nadasve da vam pomogne susresti Gospodina i u Njemu pronaći puni smisao vašeg postojanja. Marija se nije bojala cijelu sebe darovati u Božji nacrt; u Njoj vidimo koji je naš cilj: puno zajedništvo s Gospodinom“, potaknuo je papa Benedikt mlade na susretu koji je ostao zapamćen i po veličanstvenoj molitvenoj tišini i cvrkutu ptica u smiraju tog velebnog dana novije hrvatske povijesti.