Objavljeno: 14.03.2016.
Jubilarne, 25. svečanosti Pasionske baštine otvorene su u subotu 12. ožujka u Muzeju Mimara u Zagrebu. Pozdravljajući okupljene, ravnateljica Mimare mr. Lada Ratković-Bukovčan naglasila je kako ta manifestacija od početaka "predstavlja niske biserja baštine, bilo da je riječ o pisanoj riječi, glazbi, te umjetničkim izražajem slikara kipara".
Muzej Mimara "otvorio je svoja vrata brojnim izložbama na kojima su sudjelovali eminentni hrvatski suvremeni umjetnici, ali isto tako i studenti Akademije, pokazujući tako svoje istinsko razumijevanje te tako teške, a uznosite teme". Čestitajući Udruzi Pasionska baština na organizaciji manifestacije, te umjetnicima čija su se djela našla i ove godine pod krovom Mimare, izrazila je nadu da će se suradnja nastaviti i sljedećih godina.
Predsjednik Udruge Pasionska baština mr. Jozo Čikeš naglasio je kako geslo svečanosti "Muka kao nepresušno nadahnuće kulture" ne promatra Muku Kristovu, a ni onu ljudsku, kao cilj, niti u njoj mazohistički uživa, već kao datost ljudskog života, koju treba uzeti kao sredstvo i put ka pobjedi i afirmaciji dobra nad zlim, k Uskrsu".
Podsjetio je kako je na ovom "25-godišnjem putu mnogo onih koji su se pridružili našim nastojanjima, na stotine je Šimuna Cirenaca koji su svojom misaonošću produbljivali ovu temu na simpozijima, književnim natječajima, utkali ju u glazbu, ili kistom i djetlom izrazili svoj odnos i poštovanje prema Muci i Uskrsnuću". U tom je kontekstu Čikeš spomenuo, kako je u proteklih 25 godina u programu sudjelovalo više od 7000 izvođača, a u publici se našlo više od 100.000 posjetitelja, te svima izrekao zahvalu.
Prof. Stanko Špoljarić, autor izložbe "Hosana Sinu Davidovu" kojom su otvorene svečanosti, dao je osnovne naznake te retrospektive "svega onoga ponajboljega što se u četvrt stoljeća događalo". Naglasio je kako ova tema isključuje svaku površnost, jer traži razumijevanje biblijskoga teksta. Postavlja se pitanje zašto se umjetnici toliko obraćaju pasiji, zašto je ta tema toliko naglašena u sakramentalnoj umjetnosti.
To je jedan spoj meditativnog i emotivnog. Kod pasije čovjek ponire u sebe, jer su to teme koje traže neprekidno produbljivanje, propitkivanje, sve tjeskobe i našega života, muke i patnje ovdje dolaze ponovno na vidjelo. Ta afirmiranost ovdje dolazi do izražaja kod hrvatskih umjetnika raznih generacija.
No, nije to njihov "izlet" prema toj temi, to je uvjerenje, naglasio je Špoljarić. Spomenuo je kako mi do sada nemamo dobar, reprezentativan pregled moderne sakralne umjetnosti, od Bukovca do naših dana. No, to ne znači da nedostaju umjetnici, "imamo velikih imena, primjerice u Muzeju religiozne moderne umjetnosti u Vatikanu ima puno naših imena".
Izaslanik zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića predstojnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije mons. Nedjeljko Pintarić je otvarajući svečanosti uvodno rekao: "Drago mi je da ovom prigodom možemo čestitati 25. obljetnicu kontinuiranog trajanja onoga što je započelo s velikom nadom 1991. na Gornjem gradu u crkvi Sv. Katarine s utemeljiteljima koji su onom vremenu također muke i pasije ukazati na onaj dar koji nam nosi Krist, koji nam nosi onaj koji je prvi za sve nas proživio onu najveću muku".
Osvrćući se pak na umjetnost i odnos svega onoga što je nastojalo kroz stoljeća od prvih vrela, ali i svega onoga što je nadahnjivalo sva ta vrela kroz stoljeća, rekao je kako je danas "potrebno i u umjetničkom stvaralaštvu dobro prepoznati to vrelo bilo da je to Božja riječ, bilo tradicija i baština hrvatskoga naroda koja je proizašla iz kršćanskoga konteksta". Umjetnička djela nadahnuta kršćanskom vjerom imaju uvijek aktualni potencijal.
Ona na intuitivan način omogućavaju, priopćavaju veliko iskustvo vjere, susret Boga u Kristu u kojemu se otkriva tajna ljubavi Božje i duboki čovjekov identitet. Jezik ljepote, onaj kršćanskoga umjetničkoga djela ne prenosi samo poruku umjetnika, nego i istinu o tajni Boga razmatrano od osobe koja nam daje svoje vlastito tumačenje, ne zbog toga da bi sebe slavila, nego da bi slavila svoje vrelo, rekao je mons. Pintarić.
Uz obljetnicu Pasionske baštine, istaknuo je kako je "napor koji već 25 godina čini Pasionska baština izuzetan doprinos nadvladavanju mnogih poteškoća, kako u odnosu prema vjeri, tako i u odnosu prema umjetnosti, tako i u odnosima različitih institucija ovoga društva u kojem živimo. Sve je to nekako povezano i s određenom kulturnom klimom stvorenom iz kritike umjetnosti i odnosa prema njoj, a pod snažnim utjecajem materijalističkih ideologija.
Često se želi istaknuti samo estetsko-formalni aspekt djela bez zanimanja za njihov sadržaj, što je nadahnuo toliku ljepotu.
No, ova izložba govori da nije tek riječ o izvanjskom osjetu, nego o proživljenom iskustvu svih onih koji su stvarali i na onaj medij kojim su se poslužili i predstavili svoje vlastito iskustvo, rekao je, te na kraju naglasio kako svako od izloženih djela pokazuje da je "autor doživio živi susret s Božjom riječju i s Bogom". U glazbenom dijelu sudjelovao je zbor Capella Odak pod ravnanjem prof. Jasenke Ostojić, a program je vodio dramski umjetnik Joško Ševo. (IKA; Foto: Dalje.com)
