HR
U Međubiskupijskom bogoslovnom sjemeništu na Šalati u četvrtak, 27. siječnja održana su posljednja dva predavanja na ovogodišnjem 51. teološko-pastoralnom tjednu. Prof. dr. Ružica Razum s Katedre religiozne pedagogije i katehetike KBF u Zagrebu govorila je o temi "Prema novome govoru vjere u ketehezi". Upozorila je da je govor vjere u katehezi zapao u krizu. Razlozi te krize različiti su i slojeviti, od društveno-kulturnih, teološko-eklezijalnih, pastoralno-katehetskih, jezično-komunikacijskih i dr. Previše je kateheze nedjelotvorno jer ne komunicira poruku koja je shvatljiva i znakovita za žene i muškarce našeg vremena. Govor se vjere nerijetko doživljava nerazumljivim, zastarjelim, dosadnim, nevažnim, nezanimljivim.
Govoreći o uzrocima koji izvana utječu na (ne)prihvaćanje govora vjere u prvom redu se zamjećuje rascjep između evanđelja i kulture, istaknula je dr. Razum, dodajući da premda nisu nestali svi elementi i obilježja kršćanske kulture, ipak je moguće govoriti o očitoj otuđenosti suvremene zapadne kulture od kršćanske vjere. Tako se u modernom mentalitetu proširila horizontalna vizija čovjeka, antropologija koja se smješta i iscrpljuje unutar granica ovoga svijeta. Upozorila je da kada je u pitanju religija, sve je prisutniji stav da u religijskoj stvari pitanje "istine" nije bitno. Treba svakako istaknuti i činjenicu da riječ "kršćansko" danas više ne izaziva nikakvo iznenađenje. Stoga nije moguće definirati katehetske itinerarije zanemarujući agresivnost i progresivnost kojima se nameće novi model čovjeka, čovjeka koji misli, osjeća, reagira i ponaša se na način bitno drukčiji od prijašnjeg.
U nastavku izlaganja dr. Razum osvrnula se na posljedice takva stanja za katehezu. Ističe se kako se u suvremenome europskom okružju, obilježenome mnogim značajkama i složenim aktualnim procesima suprotnima kršćanskoj vjeri, katehetika i konkretna katehetska praksa nalaze uglavnom u nepoznatome području. Drugim riječima, katehetika i katehetska praksa slabo poznaju bilo i jezik svojih naslovnika. Jedan od najvažnijih uzroka problema suvremenog govora vjere jest činjenica što kateheza još uvijek pretpostavlja kršćansko društvo. Nadalje, istaknula je i neke preduvjete za stvaranje novoga govora vjere. Upozorila je kako pristupati današnjemu vjerniku jezikom i metodama koje ne vode računa o preobraženim stanjima senzibiliteta, mentaliteta i duhovnosti toga vjernika rezultira nerazumljivim govorom i rješenjima kojima se ne rješavaju stvarni problemi.
Na kraju izlaganja dr. Razum osvrnula se na neka temeljna usmjerenja za promicanje novoga govora vjere u katehezi, a odnose se na pitanja katehetskog sadržaja i metoda rada, te istaknula da ukoliko želimo novi govor vjere, potrebno je prihvatiti promjene, kao i osmisliti jednu novu kreativnu katehezu.
Doc. dr. Jerko Valković s Katedre socijalnog nauka Crkve, Teologije u Rijeci, govorio je o temi "Evangelizacija u eri medija: mogućnosti i problemi komuniciranja". Brzi razvitak i velike tehnološke promjene koje se osobito osjećaju na području društvenih komunikacija duboko obilježavaju život suvremenog čovjeka i društva. U eri medija, kako se zbog njihove raširenosti i snažnog utjecaja često naziva ovo naše doba, uočavaju se njihovi utjecaji na raznim područjima: u psihološkom razvoju osobe, na području moralnosti i društvenosti, u načinu funkcioniranja društva, u dinamici i dijalogu kultura, u prenošenju vrijednosti i ideologija kao i u vjerskom životu.
Dr. Valković podsjetio je kako o važnosti zauzetog djelovanja i promišljanja svijeta medija govori i činjenica da je papa Benedikt XVI. u motu propriju "Ubicumque et semper" - kojim uspostavlja Papinsko vijeće za promicanje nove evangelizacije - pozvao da se toj temi posveti posebna pozornost u djelu evangelizacije. Stoga, da bi mogla ostvariti to svoje poslanje Crkva je upućena na stalno osluškivanje, kritičko promatranje i skrb na tom području, rekao je predavač. Dok se u pastoralnim promišljanjima naglasak najvećim dijelom stavljao na načine i nove mogućnosti koje mediji pružaju, u novije vrijeme - upravo zato jer se uočava važnost komunikacije na svim područjima života - susrećemo se i s drugim pitanjima, npr. kako današnje društveno komuniciranje postaje izazov za komuniciranje Crkve; koje se mogućnosti otvaraju ali isto tako i koje probleme takvi oblici komuniciranja mogu stvarati za Crkvu, upozorio je dr. Valković.
Naglasio je i kako su odnos Crkve i današnje kulture, komuniciranje Crkve u javnosti kao i putem novih medija, neki od aktualnih izazova za novo propitkivanje i djelovanje. Poslanje je Crkve da i u vremenima proširenih društvenih komunikacija, izgrađuje autentične oblike unutar crkvenoga zajedništva, potiče kulturu dijaloga, unosi evanđeoske vrijednosti u područja javnosti kako bi i na taj način dala svoj prinos u izgradnji Kraljevstva Božjega i ostvarenju općega dobra, zaključio je dr. Valković svoje predavanje o evangelizaciji u eri medija. (IKA)
