Aktualnosti

O Ulozi jezika i komunikacije u prenošenju vjeronaučnih sadržaja bilo je riječi na stručnome skupu za vjeroučiteljice i vjeroučitelje osnovnih i srednjih škola Zagrebačke nadbiskupije, Sisačke i Bjelovarsko-križevačke biskupije koji je održan u prostorijama Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu 27. siječnja 2018. s početkom u 9 sati. U organizaciji Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi i Agencije za odgoj i obrazovanje na stručnome skupu sudjelovalo je oko 220 vjeroučitelja/ica s područja triju nad/biskupija.

Nakon uvodne molitve predstojnica Ureda za vjeronauk, prof. dr. sc. Valentina Blaženka Mandarić uputila je pozdrave prisutnim višim savjetnicima za vjeronauk u školi mr. sc. Gordani Barudžija i gospodinu Daliboru Adžiću, predstojnici Katehetskog ureda Sisačke biskupije s. Smilji Čirko te predavačima prof. dr. sc. Zrinki Jelaska i prof. dr. sc. Ivanu Šarčeviću. Nositelji stručnoga skupa – predavači prof. dr. sc Zrinka Jelaska s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Ivan Šarčević s Franjevačke teologije u Sarajevu održali su svaki po dva predavanja.

Na temu Jezik i poučavanje – važnost i izazovi govorila je prof. dr. sc. Zrinka Jelaska, unijevši u predavanje i konkretne interaktivne elemente. U svome izlaganju osvrnula se na izvorne govornike koji jezik usvajaju na način metajezika (osobito gramatičke pojmove i jezična pravila), pri čemu nije manje važno ni osvještavanje znanja koje govornici već imaju. Važnost poznavanja jezika je i u njegovoj važnosti za usvajanje znanja i sa svih drugih područja upravo jer je jezik medij kojim se prenose informacije. U vjeronauku to se očituje kroz narav samoga predmeta. Predavačica je stoga na konkretnim primjerima ponudila metode za određivanje prototipnog značenja sinonimnih parova i nizova kako bi se mogla razlikovati značenja bliskoznačnih riječi. U drugome je predavanju prof. Jelaska govorila o temi Teškoće u razumijevanju vjeronaučnih sadržaja – primjer biblijskoga teksta. Predavanje je fokusirano na razumijevanje jezika kojim se nastoji čovjeku približiti Božja riječ, a rad se odvijao na konkretnim različitim prijevodima nekih biblijskih tekstova (Petrovo zatajenje Isusa – primjer promjene sinonima voljeti i ljubiti). Predavanje se temeljilo na osvješćivanju već postojećih znanja koja vjeroučitelji imaju kao izvorni govornici.

Prof. dr. sc. Ivan Šarčević održao je drugi blok predavanja. Prvo je predavanje održano pod naslovom Težak je to govor. O govoru kršćanskog poučavanja. Predavanje je započeo aktualiziranjem neslušanja koje svakodnevno doživljavaju oni koji predaju određeno gradivo. Životni poziv svakog vjeroučitelja govori u prilog njegovoj (njezinoj) ustrajnosti i odgovornosti koja ga u radu prati. Vjeroučitelj, ističe predavač, živi od Riječi i riječi. Simboli i metafore temelji su religioznoga izričaja, a vjeroučitelj ih uvijek iznova treba učiti čitati, gledati, slušati i tumačiti. Samo se kroz jezik simbolike može govoriti o vjeri, o transcendentnome, ističe predavač, te stoga treba uvijek iznova učiti jezik metafora koji se izriče u mitovima, legendama, bajkama, nasuprot prisutnom „pobožom brbljanju“ koje je ispražnjeno od sadržaja. Postavlja se stoga pitanje može li se nereligioznim jezikom govoriti o svetome, transcendentnome i o Bogu, a profesor je predavanje zaključio riječima: „Nemojte se bojati neuspjeha!“

Oslikavanje/otjelovljivanje riječi i Riječi. Umjetničko i religiozno u susretu naslov je drugog predavanja prof. Šarčevića. Polazište mu je Isusovo utjelovljenje kojim je omogućena materijalizacija i vizualizacija inače nevidljivoga Boga. Stoga svete slike u smislu umjetničkih djela pridonose razumijevanju vjere te se i crkve od davnina oslikavaju kako bi radile na njenome posredovanju. Umjetnost i umjetnička djela dio su religiozne prakse katolika te one uz verbalnost postaju nosioci prenošenja vjere. Predavač je kroz primjere konkretnih umjetničkih djela vjeroučiteljima predstavio načine doživljavanja Boga.

Stručni skup priveden je kraju nakon zajedničke molitve, nakon obavijesti iz Agencije za odgoj i obrazovanje koje je prenio viši savjetnik Dalibor Adžić, a u ime Ureda za vjeronauk predstojnica Ureda prof. dr. sc. Valentina Blaženka Mandarić.