HR
Oko 550 vjeroučiteljica i vjeroučitelja u osnovnim školama sudjeluje na tradicionalnoj trodnevnoj Katehetskoj zimskoj školi koja je u okviru godišnje teme trajne izobrazbe vjeroučitelja "Vjeronauk u društvenom i humanističkom području suvremene škole" otvorena u ponedjeljak 3. siječnja u Međubiskupijskom sjemeništu na zagrebačkoj Šalati, a sudionici kroz plenarna izlaganja, tematske rasprave i pedagoške radionice promišljaju o Božjoj riječi kao izvoru i nadahnuću u vjeronaučnoj nastavi.
U rad škole riječima pozdrava i dobrodošlice sudionike su uveli predstavnici organizatora. Govoreći o temi škole predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda HBK-a dr. Ivica Pažin naglasio je kako je Božja riječ "svakako izvor i nadahnuće u vjeronaučnoj nastavi" jer se u njoj "nalazi sav sadržaj vjeronauka, ali i sadržaj života vjeroučitelja". Ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović naglasio je bitnu formativnu ulogu vjeronauka u školi, kao i odgovornost koju u tom smislu na poseban način imaju vjeroučitelji.
Predsjednik Vijeća HBK-a za katehizaciju pomoćni biskup đakovačko-osječki mons. dr. Đuro Hranić istaknuo je: "Vjeronaučna nastava je istodobno svjedočanstvo i navještaj, riječ i djelo, poučavanje i poticaj na ostvarivanje poučenoga sadržaja, a školski vjeroučitelj – vodeći računa o specifičnoj zadaći školskoga vjeronauka unutar katehetskoga djelovanja Crkve, o antropološkim datostima onih s kojima ulazi u dijalog u školi te o ambijentu i posebnim zadaćama vlastitim školskom vjeronauku unutar školskoga kurikuluma i škole kao odgojno-obrazovne institucije – služi Riječi, kako bi ona ponovno na razumljiv način progovorila svojim konkretnim adresatima, bila od njih shvaćena i kako bi se ponovno utjelovila i zasvijetlila u njihovu životu." Kako bi se to i ostvarilo, poručio je, vjeroučitelji svojim životom moraju biti istinski svjedoci Božje riječi.
U prvom predavanju o temi "Bog u ljudskoj riječi - različitosti Božjega govora u Bibliji" prof. dr. Marinko Vidović sa splitskoga KBF-a je, polazeći od suvremenoga obezvrjeđivanja riječi, ukazao na njezino drukčije poimanje u Bibliji gdje je riječ izraz Božjega očitovanja koje započinje stvaranjem svega, nastavlja se u povijesti događajima i riječima, ljudskim riječima koje vjernici prihvaćaju kao Bogom nadahnute, a završnu fazu i puninu doseže u utjelovljenoj Riječi, u osobi Isusa iz Nazareta.
O duhovnosti vjeroučitelja kao temelju ophođenja prema učeniku govorio je prof. dr. Tomislav Ivančić koji je naglasio neizmjernu važnost duhovne dimenzije čovjeka jer je, kako je istaknuo, čovjek specifično duhovna duša i po tome se razlikuje od svih živih stvorenja.
"Dvije su bitne zadaće vjeroučitelja. Uroniti u Božju riječ i razviti duhovni život u sebi i učenicima", kazao je dr. Ivančić. "Budući da su vjeroučenici stvoreni na sliku Božju, a prava slika Boga je Isus Krist, Očeva Riječ, onda svako udubljivanje u Božju riječ, u Isusa, predstavlja prepoznavanje nas samih. Napokon, čovjek je vrhunac stvaranja, ali sva njegova veličina, dostojanstvo i moć jest slika Božja", kazao je dodajući da vjeroučenici mogu postati vrhunski inteligentni ljudi, moralni i dostojanstveni samo ako im se u odgoju i obrazovanju pristupi na razini duhovnosti, duha.
U poslijepodnevnome dijelu programa škole vjeroučitelji su sudjelovali u trima pedagoškim radionicama, a prvi su radni dan zaključili zajedničkim euharistijskim slavljem koje je predvodio mons. Hranić.
Drugoga dana skupa predviđena su predavanja prof. dr. Ante Vučkovića o suvremenom odnosu prema riječi kao znaku ophođenja prema drugome, mr. Diane Garašić o komunikaciji u nastavi, osobnim izričajima učitelja i pravilima komunikacije te Jelene Janeš i Ane Majnarić Radošević o verbalnim i neverbalnim metodama rada u vjeronaučnoj nastavi. Već tradicionalno, drugi će radni dan škole završiti susretom s Malim koncilom, a posljednji je dan osmišljen kao prigoda za razmjenu iskustava o radu u pedagoškim radionicama te za razgovor o novostima i informacijama iz NKU-a i AZOO-a. (iu, gk)
