HR
Papa Benedikt XVI. tijekom audijencije u koju je 14. siječnja primio pročelnika Kongregacije za proglašenje svetih kardinala Angela Amata dao je odobrenje Kongregaciji da odobri Dekret o mučeništvu službenica Božjih Marije Jule Ivanišević (svjetovnog imena Kata Ivanišević), s. Marije Bernadete Banje (svjetovnog imena Terezija Banja), s. Marije Krizine Bojanc (u svijetu Josipa Bojanc), Marije Antonije (svjetovnog imena Josipa Fabjan) i Marije Berchmane (svjetovnog imena Carolina Anna Leidenix), priopćio je Tiskovni ured Svete Stolice. Riječ je o redovnicama družbe Sestre kćeri Božje ljubavi, poznatijima kao Drinske mučenice, koje su ubijene iz mržnje prema vjeri u Bosni i Hercegovini.
Pet sestara podnijelo je mučeništvo između 15. i 23. prosinca 1941. Četnici su 11. prosinca 1941. opkolili njihov samostan "Marijin dom" na Palama i pod pucnjavom ih nasilno odveli u smjeru Goražda a kuću opljačkali i zapalili. Njihov križni put po hladnoći i snijegu, uz preslušavanja i ispitivanja, prijetnje i vrijeđanja, vodio ih je prvo do Carevih Voda i Sjetline, gdje je 76-godišnja starica s. Berchmana, shrvana od puta i svih događanja, odvojena od ostalih sestara i zadržana.
Sestre Jula, Krizina, Antonija i Bernadeta stigle su u Goražde 15. prosinca 1941. popodne i smještene su u vojarnu na drugi kat. Iste večeri razulareni su četnici u pijanom stanju provalili sestrama u sobu i s nečistim namjerama nasrnuli na njih. U obrani svoga ljudskog dostojanstva i zavjetovane čistoće sestre su se otrgle iz ruku svojih napadača i jedna za drugom iskočile kroz prozor. Četnici su međutim jurnuli dolje pred vojarnu te već ozlijeđene sestre noževima usmrtili i bacili u rijeku Drinu, koja je nekoliko dana kasnije odnijela njihova tijela.
S. Berchmana ostala je desetak dana u Sjetlini i vidljivo se oporavljala. Zatim je, kako je rečeno, trebala poći u Goražde k ostalim sestrama, koje su već bile ubijene. Dva su je četnika odvezli na sanjkama. Kočijaš je po povratku rekao sestrama da je dobro stigla, a jedan od njih oko vrata je imao njezinu krunicu. Zapisano je da je ubijena 23. prosinca 1941.
Vrhbosanski nadbiskup metropolit kardinal Vinko Puljić, dobivši potrebno dopuštenje od Kongregacije za proglašenje svetaca, 4. prosinca 1999. izdao je dekret o pokretanju Dijecezanskog postupka za njihovu beatifikaciju. Nakon što je proces uspješno okončan, sva potrebna dokumentacija predana je Kongregaciji za kauze svetaca. (IKA)
