Kardinalova uvodna riječ na otvorenju 59. Teološko-pastoralnoga tjedna

22.1.2019.



Kardinal Josip Bozanić, nadbiskup metropolit zagrebački,
veliki kancelar Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Uvodna riječ na otvorenju 59. Teološko-pastoralnoga tjedna

Zagreb - Šalata, 22. siječnja 2019. godine.
 
Uzoriti gospodine Kardinale, preuzvišeni Apostolski nuncije,
draga subraćo nadbiskupi i biskupi,
dragi prezbiteri, đakoni, redovnici, redovnice i Kristovi vjernici laici,
poštovani predstavnici kršćanskih Crkava i vjerskih zajednica,
veleučeni predstavnici akademskih vlasti: Sveučilišta u Zagrebu,
a posebno našeg Katoličkoga bogoslovnog fakulteta,
na čelu s prof. dr. Mariom Cifrakom,
veleučeni rektore Hrvatskoga katoličkog sveučilišta,
cijenjeni predsjedniče Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
poštovani Gradonačelniče Grada Zagreba,
draga braćo i sestre, sudionici Teološko-pastoralnoga tjedna.

1. Iznimna mi je radost da vas mogu pozdraviti u Velikoj dvorani Sjemeništa na Šalati, sabrane na Teološko-pastoralnom tjednu, što ga organizira Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Želeći dobrodošlicu svima, od srca pozdravljam organizatore, sudionike i goste.
Ovo je u nizu desetljeća 59. Teološko-pastoralni tjedan koji se, kao zbor Crkve u hrvatskom narodu, redovito održava od vremena pripreme Drugoga vatikanskog koncila. Kao Crkva u hrvatskom narodu ove se godine spominjemo 25. obljetnice prvog pohoda svetog pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj, 10. i 11. rujna 1994. godine, i velebne Euharistije na zagrebačkom Hipodromu. Glede vremena i okolnosti u kojima se taj pohod odvijao, mogli bismo reći da je to bio proročki čin svetog Pape, bremenit porukama koje ostaju naša trajna baština. Nalazimo se i u godini u kojoj naš Fakultet slavi 350. obljetnicu svoga djelovanja te s pogledom na razdoblje od 1669. do 2019. godine zahvaljujemo Bogu za Ustanovu koja je u svojoj višestoljetnoj povijesti nastojala čuvati proročku dimenziju svoga poslanja.

2. Upravo tu dimenziju, u duhu programa što ga je Crkvi dao Drugi vatikanski koncil, želi naš Fakultet posvijestiti, izborom i znanstvenom obradom ovogodišnje teme: »Proročka dimenzija kršćanina u životu Crkve i društva«. U otvorenosti djelovanju Duha Svetoga i želji da se širi Božje kraljevstvo zajedno ćemo promišljati mi biskupi, prezbiteri, đakoni, redovnici i redovnice te vjernici laici iz Hrvatske, iz Bosne i Hercegovine, kao i iz drugih krajeva Europe i svijeta.

Crkva utemeljena od Krista djeluje snagom njegova Duha. Kao što su se apostoli zajedno s Marijom, Isusovom Majkom, pripremali za silazak Duha Svetoga, tako se i svaki kršćanin u zajedništvu s čitavom Crkvom uvijek treba s poniznom molitvom otvarati Duhu Svetom, daru Krista Uskrsloga koji ostaje s nama u sve dane do svršetka svijeta (usp. Mt 28,20). Duh Sveti nije neko naše vlasništvo niti to može postati. Za Njegovu je milost potrebno uvijek iznova zahvaljivati kao za nezasluženi dar.

S dolaskom Isusa Krista i s izlijevanjem Duha Svetoga na Pedesetnicu povijest proroštva došla je do ispunjenja, ali nije zaključena. Drugi vatikanski koncil u svojoj dogmatskoj konstituciji o Crkvi govori o narodu Božjem koji participira na proročkoj Kristovoj službi posebno po životu vjere i ljubavi Kristovih učenica i učenika (usp. LG, 12).

3. Duhovskim iskustvom Prvak apostola jasno spoznaje da proročki duh ne može postati monopol jedne skupine, iako je pomoć Duha Svetoga posebno obećana apostolskom zboru. Stoga u Djelima apostolskim Petar citira ove riječi Joela proroka: »U posljednje dane, govori Bog: Izlit ću Duha svoga na svako tijelo i proricat će vaši sinovi i kćeri, vaši će mladići gledati viđenja, a starci vaši sne sanjati. Čak ću i na sluge i sluškinje svoje izliti Duha svojega u dane one i proricat će« (Dj 2, 17-18).

Indirektno je i sam papa Franjo u homiliji otvaranja Sinode o mladima, 3. listopada 2018. godine, aludirao na te riječi kada je sinodskim ocima upravio poziv: »Neka nam Duh podari milost da budemo sinodski oci pomazani darom snova i nada, kako bismo, sa svoje strane mogli pomazati naše mlade darom proroštva i vizije; neka nam podari milost da budemo aktivno, živo, djelotvorno sjećanje, koje iz naraštaja u naraštaj ne dopušta da ga uguše i zgaze proroci nesreće i propasti, ni naše granice, pogrješke i grijesi, nego je kadro pronaći prostore kako bi zapalilo srce i razlučilo putove Duha… Pomazani nadom, nastavio je Sveti Otac, započinjemo novi crkveni susret koji je kadar proširiti horizonte, raširiti srca te preobraziti strukture koje nas danas paraliziraju, dijele i udaljuju od mladih«.

Dopustite mi da, u okviru teme našega Tjedna, nastavim s Papinim mislima, u želji da i ovaj susret bude kadar proširiti horizonte, raširiti srca i preobraziti strukture koje nas danas paraliziraju, dijele i udaljuju od naših vjernika i onih ljudi s kojima dijelima zajedništvo života, rada i prostora. Papa Franjo pred nas stavlja sasvim konkretan zadatak: »A to od nas zahtijeva da budemo pozorni i dobro pazimo da ne prevladava logika samoočuvanja i samodostatnosti, po kojoj se naposljetku ono što je sekundarno pretvara u važno, a važno u sekundarno«.

4. Papa Franjo rado i često naglašava da će novi naraštaji biti sposobni prorokovati i imati vizije, ako stariji i odrasli budu znali prenijeti i dijeliti snove i nade koje nose u svom srcu. Stoga želimo i molimo za to pomazanje nadom da iz dana u dan učimo slušati i budemo poučljivi glasu Duha Svetoga. Neka nam Duh životvorac udijeli milost nade da budemo živo i djelatno sjećanje koje se iz naraštaja u naraštaj ne da ugušiti, niti utrnuti od zlogukih proroka.

U vremenu u kojem se širi beznađe, pomanjkanje hrabrosti i konformizam s opravdanjem: »svi tako rade« ili »tako se  oduvijek radilo«, potrebna je proročka snaga nade da se s većom predanošću i bez predrasuda, kao pojedinci i kao Crkva, zauzmemo za sadašnjost, težeći većem dobru koje svima koristi u životu Crkve i društva. A nije li i za nas nada baš središnja poruka koju nam je ostavio blaženi Alojzije Stepinac: »In te, Domine, speravi! U tebe se, Gospodine, uzdam!«. U toj kršćanskoj nadi, oslonjeni na Boga, trebamo i mi svatko na svom mjestu prihvatiti odgovornost za svoje vrijeme da bismo izvršili zadaću koju nam  Bog daje.

Od srca zahvaljujem predavačima, organizatorima i svim sudionicima 59. Teološko-pastoralnog tjedna. Preporučujem vas zagovoru blaženog Alojzija Stepinca, koji je bio i ostao proročki znak za Crkvu i hrvatski narod. Sa Stepinčevim pouzdanjem, uz cijenu trpljenja, vršimo svoje dužnosti na mjestima što nam ih je Providnost povjerila, u vjeri da Božja pomoć neće izostati.

Nebeskom zagovoru blaženoga Alojzija Stepinca preporučujem ovaj skup i sve vas nazočne. 
 

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr