Zagrebačka nadbiskupija

"To se vidi u sve većoj apatiji, u odlasku mladih školovanih ljudi iz domovine, drastičnom padu rođene djece, odgađanju stupanja u brak, velikoj nezaposlenosti, neorganiziranosti u sustavu zapošljavanja gdje je bitno imati vezu s vladajućom, bilo državnom bilo lokalnom političkom elitom, što sve rađa nezadovoljstvom i gotovo beznađem. Pitamo se kako je to moguće? Kako je moguće da se to dogodilo nama koji smo s toliko žara svi bili ujedinjeni u Domovinskom ratu i dali sve najbolje što smo imali i mogli za njezinu slobodu i napredak?" Navedene potresne riječi biskupa Vlade Košića samo su dio onoga što se moglo čuti na misi za domovinu i na kolokviju "Za budućnost Hrvatske" koji su održani 1. ožujka u Sisku. Izvještajem i fotografijom s toga događaja započinje, na naslovnici, 10. broj Glasa Koncila u 2014. godini, s nadnevkom od nedjelje 9. ožujka.

(Možda) je čas za vlast stručnjaka, za takozvanu tehničku vladu. Do tog zaključka dolazi u svojoj analizi sadašnjega stanja u Hrvatskoj urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić.

"Proces okrupnjavanja političkih opcija, osim što je spor i dugoročan, osobito s obzirom na hitne potrebe i na krizu suvremenoga hrvatskoga društva, za sada je vrlo ranjiv, pa zaslužuju pozornost sve češći i sve glasniji pozivi da se što prije oblikuje privremena vlast stručnjaka, tehnička vlada, koja bi do redovitih parlamentarnih izbora učinila nužne iskorake i provela one najbitnije stvarne reforme, jer se od sadašnje Vlade u ostatku njezina mandata to više ne može očekivati", piše između ostaloga u komentaru mons. Miklenić.

Dana 26. veljače u Banjoj Luci su, 16. puta za redom, zajednički zasjedale biskupske konferencije BiH i Hrvatske. Glas Koncila prenosi priopćenje koje su biskupi izdali sa susreta, kao i izjave pojedinih biskupa. Osim niza drugih tema koje su zajedničke dvama episkopatima, u priopćenju se ističe "zabrinutost zbog nejednakopravnosti Hrvata s druga dva naroda te... potreba rada na svim razinama da svaki narod i svaki čovjek u svakom dijelu Bosne i Hercegovine ima jednaka prava". Biskupi su se bavili i inozemnom pastvom te je za novog ravnatelja inozemne pastve izabran svećenik Zagrebačke nadbiskupije dr. Tomislav Markić.

"Tražiti mlade i vratiti se s njima", znakovit je naslov izvještaja o trećem pastoralno-katehetskom kolokviju za svećenike koji je, u organizaciji nadležnih tijela Hrvatske biskupske konferencije, održan u Zagrebu, pod naslovom "Od potvrde vjere do inicijacije u župnu zajednicu".

Kroz stranice Glasa Koncila i u novome broju progovara papa Franjo. Ovaj put tjednik, između ostaloga, donosi prikaz pisma koje je Sveti Otac uputio vjerničkim obiteljima. Papa je u pismu zamolio obitelji da mole za predstojeću izvanrednu Biskupsku sinodu koja će se u listopadu održati u Vatikanu, a koja će se baviti izazovima pastorala obitelji u kontekstu željenog novog misionarskog i evangelizatorskog uzleta Crkve. Kada je riječ o životu Crkve u svijetu, tu su i izjave crkvenih poglavara o stanju u Ukrajini.

Korizma je ne samo vrijeme odricanja, nego ponajprije propitivanja i ozdravljivanja vlastitih odnosa prema Bogu, sebi, bližnjemu, prema društvu i svekolikoj stvarnosti koja nas okružuje. Različite odnose pokušala je za čitatelje Glasa Koncila s psihološkog stajališta analizirati psihologinja dr. Lovorka Brajković. Treba se odreći straha od politike i političara! – tu je misao dr. Brajković u naslovu istaknulo uredništvo Glasa Koncila.

U reportaži Glas Koncila upoznaje čitatelje sa životom Crkve i zajednice u župi/mjestu Hercegovac u Bjelovarsko-križevačkoj biskupiji, dok svoje svjedočanstvo u rubrici "Vjernici laici aktivni u Crkvi" iznosi vjeroučitelj, pastoralni i ekonomski vijećnik Robert Šimić iz Brodarice kod Šibenika.

Želeći dati doprinos važnim aktualnim pitanjima, Glas Koncila je posegnuo za pomoći novinarke i publicistkinje Višnje Starešine. Ona u povodu početka glavne rasprave pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu o tužbi protiv Srbije za genocid analizira povijest tužbe, razloge njezina podizanja prije 15 godina, njezine današnje implikacije... Neka ovdje bude izdvojen tek jedan navod riječi Višnje Starešine, onaj o sumnji u ozbiljnost pristupa aktualne vlasti tužbi: "Kako povjerovati da oni uistinu žele na najbolji mogući način prezentirati argumente genocida ako najviši državni dužnosnici, a prednjače šefica diplomacije Vesna Pusić i predsjednik države Ivo Josipović, već godinama ponavljaju kako bi tužbu trebalo povući i kako nemamo izgleda dobiti presudu? U ozbiljnim državama takvo što bi jednostavno bilo nespojivo s njihovom funkcijom. Kakav se dojam ostavlja pred sudom ako predsjednik države koja tuži i koji je uz to i koautor tužbe ponavlja da tužba nema izgleda?"