Zagrebačka nadbiskupija

Konferencija za novinare u sklopu XVI. redovnoga godišnjeg zajedničkog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije održana je u srijedu, 26. u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci. Na konferenciji su govorili predsjednik Caritasa Biskupske konferencije BiH i predsjednik BK BiH Franjo Komarica, biskup banjolučki koji je i domaćin susreta, te predsjednik Hrvatskog Caritasa Josip Mrzljak, biskup varaždinski. O Susretu hrvatske katoličke mladeži (SHKM), koji će se održati 26. i 27. travnja 2014.u Dubrovniku, govorio je dubrovački biskup Mate Uzinić.

Medijskim djelatnicima na početku se obratio biskup Komarica koji im je zahvalio za njihovu nazočnost i upoznao ih s temama koje su obilježile ovogodišnje zasjedanje, među kojima je spomenuo: provedbu korizmene akcije Hrvatskog Caritasa „Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH", SHKM u Dubrovniku, aktualnu situaciju u BiH, izvješća o radu Vijeća i Ravnateljstva dviju Biskupskih konferencija za hrvatsku inozemnu pastvu koji koordiniraju djelovanje hrvatskih katoličkih misija širom svijeta i drugo. Zahvalivši još jednom predstavnicima sredstava društvenog priopćavanja za praćenje aktivnosti zajedničkog zasjedanja, kazao je kako biskupi, sudionici zasjedanja, kao predstavnici Katoličke Crkve smatraju da su problemi u BiH i okruženju također njihovi problemi.

„Mi smo prvi prozvani te probleme pravilno dijagnosticirati, kako se to kaže, o njima razmišljati najobjektivnije, i onda tražiti moguća rješenja za pomoć u rješavanju tih aktualnih problema. A trenutno je najveći, zapravo, problem među nama određena uznemirenost i beznađe među ljudima, ne samo katolicima i nekatolicima naše zemlje. Taj nemir je prouzročen dobrano i socijalnim statusom našega svijeta", istaknuo je biskup Komarica.

Upitan potom da iznese svoj stav u svjetlu nedavnih događanja u BiH, biskup Komarica je podsjetio da je Komisija Justitia et pax BK BiH, čiji je on predsjednik, tim povodom nedavno uputila apel javnosti u kojem je izražena potpora svim obespravljenim, zakinutim, socijalno ugroženim ljudima. Kazavši kako ljudi traže prava od domaćih političara, ali i predstavnika međunarodne zajednice, za koju je ustvrdio da „ovdje ima glavnu riječ", apelirao je da „konačno počnu smatrati sve stanovnike ove zemlje ljudima koji imaju i moraju imati pravo na temeljna ljudska prava i slobode". „Ne možemo se ne solidarizirati sa legitimnim traženjima obespravljenih ljudi, poniženih ljudi i socijalno ugroženih ljudi. Dakako da smo najodlučnije protiv svakog vandalizma, protiv svakog uništavanja i nečije privatne, a i društvene svojine, odnosno vlasništva. I zato smo apsolutno protiv perfidnog manipuliranja nezadovoljnim ljudima, što se, nažalost, dogodilo i u ovim nedavnim neredima", zaključio je biskup Komarica.



Na novinarsko pitanje mogu li predstavnici vjerskih zajednica u BiH izravno pozvati na odgovornost „ljude koji upravljaju BiH posljednjih 15-20 godina i na bezočnu pljačku naroda u BiH", biskup Komarica je odgovorio kako misli da bi se to moglo i trebalo uraditi, ali da to ne ovisi samo o pojedinom predstavniku jedne vjerske zajednice. Podsjetio je da predstavnici vjerskih zajednica u BiH raspravljaju na neformalnoj razini u obliku sjednica Međureligijskog vijeća, te je kazao kako bi bilo dobro kada bi na sličan način mogli funkcionirati predstavnici vjerskih zajednica na regionalnoj razini.

„Pravoslavci, katolici i muslimani, ako propovijedamo svi, dakle, vjeru u Boga koji je stvorio svakog čovjeka, sve narode, sve što postoji, i da on je na strani toga čovjeka, onda ne možemo ne zauzimati se za toga čovjeka, i u njegovoj fizičkoj i njegovoj duhovnoj potrebi. Prema tome, postajemo mi sami nevjerodostojni ako gledamo ljude obespravljene, siromašne, a šutimo, ništa ne poduzimamo", poručio je biskup Komarica potičući sve političare, pogotovo one koji se izjašnjavaju kao vjernici, da „pokažu svoje pravo lice, da ne sramote, zapravo, pripadnost svojoj vjerskoj zajednici".

Biskup Mrzljak na početku svog obraćanja rekao je da su se biskupi dvaju biskupskih konferencija okupili kako bi „zajedno podijelili, na poseban način, neka pitanja i muke naših kolega biskupa koji su ovdje u BiH". „Mi ne možemo riješiti neka teška i goruća pitanja koja pritišću njih i sigurno i narode u BiH, ali činimo ono što možemo", kazao je biskup Mrzljak podsjećajući da se korizmena akcija Hrvatskog Caritasa „Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH" provodi uzastopno osmu godinu. Pri tome je naglasio da se akcija ne sastoji samo u prikupljanju materijalne pomoći, već da za cilj ima i senzibiliziranje javnosti dviju zemalja. Također je izvijestio da se, što se tiče materijalne pomoći, u osam godina prikupilo oko milijun i osamsto tisuća eura te da će na kraju Tjedna solidarnosti, 23. ožujka sudjelovati u misnom slavlju koje će kardinal Puljić slaviti na Kupresu.



„To je još jedan znak povezanosti, solidarnosti, molitve, ali isto tako i materijalnog pomaganja", ustvrdio je biskup Mrzljak izrazivši nadu da će i ovaj današnji njihov susret biti „ohrabrenje biskupima, ali isto tako i svim ljudima koji žive na ovom području".
Na novinarski upit zloupotrebljava li vlast u BiH, ali i vlast općenito odlučnost Caritasa u preuzimanju skrbi za nemoćne, bolesne i socijalno ugrožene, a da pri tome sami ne pomažu rad takvih organizacija, biskup Mrzljak je rekao kako ih je biskup Komarica izvijestio da je unutar države sve manje sredstava kojima se pomaže rad Caritasa, ali da je smanjena i pomoć koja pristiže izvana. „Mi ćemo nastojati, koliko bude moguće, još više, možda, pomoći da upravo to, što je već započeto, ta briga za starije ljude, nemoćne, briga za hendikepirane, ono što Caritas čini ovdje u Banja Luci, Sarajevu i Mostaru, da, jednostavno, nastojimo, koliko bude moguće, pomoći ih novčano, ali isto tako, možda i u nekim susretima", poručio je biskup Mrzljak.

Potom je o Susretu hrvatske katoličke mladeži govorio biskup Uzinić, koji je novinare izvijestio da se na Susretu očekuje oko 20 tisuća sudionika te da su u pripremama za susret surađivali Grad Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija i Dubrovačka biskupija. Kazao je da će na susretu sudjelovati više od 1.300 volontera te je izrazio zadovoljstvo odazivom dubrovačkih obitelji koji će primiti mlade sudionike. Istaknuo je da u obiteljima Dubrovačke biskupije ima dovoljno mjesta za sve mlade za sada te da su neke obitelji odlučili primiti i više mladih nego što imaju kreveta, te da će stoga za pojedine trebati vreće za spavanje.



Naglasio je da se trenutno ne zna točan broj mladih, koji bi, prema njegovoj procjeni, trebao biti poznati za tjedan dana, nakon čega bi se, kako je kazao, se s većom sigurnošću moglo znati hoće li trebati posegnuti za dodatnim smještajem u školskim i sportskim dvoranama. Podsjetio je da sudionici plaćaju kotizaciju u visini od 30 kn u koju je uključena akreditacija, suvenir i majica koju će dobiti, te je kazao da plaćanja participacije mogu biti oslobođeni mladi iz BiH koji to radi teške socijalne situacije nisu u mogućnosti to učiniti, ukoliko o tome njihovi župnici pravovremeno obavijeste Tajništvo SHKM u Dubrovniku.

Pozvao je mlade katolike iz BiH, predstavnike različitih udruga mladih, da se u cilju predstavljanja djelovanja svoje udruge u programu SHKM također jave Tajništvu u Dubrovniku. Za kraj je svim mladim katolicima Hrvatima iz BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije, kao i onima iz dijaspore zaželio dobrodošlicu poručivši im kako „Dubrovnik ih rado očekuje". (KTA)