Riječ Nadbiskupa

Homilija kardinala Bozanića na svetkovinu Svih Svetih

Put Božjega milosrđa, put obraćenja i pomirenja s Bogom čisti nas od grijeha i usmjerava prema pravom cilju. Dobar životni odnos s Bogom temelj je na kojem se gradi svaki solidan odnos sa samim sobom, s drugima, s društvom i sa svemirom. To je put blaženstva. Ona su jednostavno neophodan uvjet za kršćanski život. Ideali koje nam evanđelje predstavlja nisu samo stupanj moralne ili vjerske savršenosti, oni su zapravo smjerokazi da se ostane na ispravnom putu. Ako se iz dana u dan ne ostvaruje poziv na siromaštvo duhom i čistoću srcem, na glad i žeđ za pravednošću, kao i na druga blaženstva, postoji opasnost da se luta stranputicama. Ostati na pravom putu znači živjeti ovozemaljski život u zajedništvu s Bogom, slijedeći Isusov primjer. To se očituje dobrotom srca, poniznošću, blagošću, milosrđem, osjetljivošću za pravednost, ljubavlju prema istini i zauzimanjem za mir. Možemo reći da je to iskaznica koja nas kvalificira kao Božje prijatelje. To je putovnica koja nam omogućuje ulazak u vječni život.
1.11.2022.

Homilija kardinala Bozanića na početku akademske godine

Dragi sveučilišni nastavnici, studentice i studenti, kršćanstvo se ne boji novosti. Kršćanstvo se raduje Isusovoj novosti. Koliko god nas netko pokušavao napadati i obezvrijediti uvjeravajući da je Crkva zatvorena i da su kršćani isključivi, to je daleko od crkvene naravi i kršćanskoga poslanja. Crkvu slabi i ranjava upravo isključivost i zatvorenost. Zato otkrivajte ljepotu Crkve, pronalazite crkvene prostore susreta s drugima, a posebno vas pozivam da sa svojim darovima otkrijete mjesto koje vam je Gospodin namijenio u našoj Crkvi zagrebačkoj.
Radosna je vijest da smo po Duhu Svetome, čije očitovanje u životu akademske zajednice večeras posebno zazivamo, uvijek u Bogu. I kada je teško, znamo da u njemu živimo i kušamo darove njegove prisutnosti i dobrote.
To je iskustvo svetosti koje i ovdje imamo pred očima, ponajprije u svetosti žive Crkve okupljene na euharistiju, ali i u primjerima svetih koji su nam pred očima: Presvete Bogorodice Marije i blaženoga Alojzija Stepinca, čiji zagovor molimo. U njima se očitovala Božja mudrost da bismo i mi imali pouzdanja da Gospodin „u svemu na dobro surađuje s onima koji ga ljube“ (Rim 8, 28). Tu mudrost molimo za sebe i za cijelo Sveučilište.
13.10.2022.

Homilija kardinala Bozanića na đakonskom ređenju

Dragi ređenici, Isusovo evanđelje razotkriva privid i pokazuje nam pravu stranu stvarnosti. Isus ne voli pozornicu, ne voli glumu, uvijek izbjegava pretvaranje. On voli istinu, dapače On jest Istina. Po evanđelju je ušla u našu sredinu velika Istina u riječima, u gestama, u Isusovu tijelu.

Bog je na strani onih koji pate, koji su progonjeni i nepravedno osuđeni. Bog je na strani onih koji su ostavljeni po strani. Đakon je poput antene koja hvata najslabije frekvencije društva. On je često pozvan da dade glas onima kojima je oduzeta riječ, koji su svedeni na šutnju. Stoga đakonska služba može postati neugodna i dosadna, jer svjetskom kriteriju nisu privlačni siromašni, bolesni i marginalizirani ljudi. 
8.10.2022.

Homilija kardinala Bozanića prigodom završetka sinodskoga hoda Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije

Braćo i sestre, Sinoda nam je pomogla da pronađemo mjesto u Crkvi. Ona nam pomaže da istom ljubavlju gledamo život u našemu društvu, u kojemu prema Isusovu pozivu trebamo biti sol i svjetlo. A ljubav i otvorenost Božjemu planu i njegovim putovima pročišćuju pogled. Naime, Sinoda nema smisao samo u razmatranju sebe i duhovnosti koja bi se zaustavila na vlastitim osjećajima, nego nas poziva, kako bi rekao papa Franjo, da izađemo na periferije, i geografske i društvene, noseći radost evanđelja.
1.10.2022.

Homilija kardinala Bozanića prigodom 25. obljetnice Varaždinske biskupije

Dragi vjernici, naša vječnost započinje Božjim promislom i našim začećem, našim rođenjem, našim krštenjem, našom ljubavlju i osjetljivošću prema bližnjima. Kada nedostaje blizine, ljudskosti i odgovornosti za bližnje, sebičnost kopa i produbljuje provaliju, to jest bezosjećajnost u kojoj drugi ne postoje. Evanđeoska prispodoba naglašava važnost življenja i načina ponašanja u sadašnjosti. Abraham govori da smrt ne može nekoga istinski obratiti. To može samo život.

Tko si nije postavio pitanje o Bogu i o svome postojanju na ovoj zemlji; tko ne traži odgovor na čežnju za konačnim smislom koji je Stvoritelj usadio u svakoga čovjeka; tko bježi od otajstva života u kojemu se nalaze radost i smijeh, bol i suze; taj će se teško promijeniti suočen blizinom smrti. Jedino život ima snagu obraćenja. Doduše, ima ljudi koji u starosti i pred smrt postanu otvoreni konačnom smislu i susretnu Istinu. Ima onih koje nečija smrt dirne i potakne na promjenu života. No, težište ostaje na redovitosti života, a ne na smrti.
25.9.2022.

Kardinalova homilija prigodom 291. zavjetnog hodočašća vjernika grada Zagreba i hodočašća mladih u Mariju Bistricu

Sve postaje drugačije, ako je naše srce usmjereno prema Gospodinu, ako se vratilo Očevoj ljubavi. Božju ljubav lakše vidimo i osjećamo je bližom u susretu s Blaženom Djevicom Marijom, Majkom Božjom Bistričkom. Ona nas vidi izdaleka, ona nas prihvaća i pridiže, ona nas prima u zagrljaj i upućuje na Krista koji je za nas pripremio euharistiju. Marijina je pomoć u otvaranju srca prema Isusu. Njezino milosrdno srce ukazuje na milosrđe Božanskoga srca.

11.9.2022.

Homilija kardinala Bozanića na svetkovinu Uznesenja BDM u Mariji Bistrici

Presveta Djevica Marija povjerovala je Božjoj riječi. U njoj je Abrahamova vjera dosegla svoj vrhunac. Marija je vjerovala da Bogu nije ništa nemoguće. Zahvaljujući toj vjeri Marija je od tada na čelu sveopćeg hodočašća vjere koje se odvija tijekom stoljeća i u svim naraštajima. Isusova Majka prva je u povijesnom hodočašću svetog Božjega naroda novoga i vječnoga Saveza. To se »unutarnje« hodočašće događa po vjeri, snagom Uskrsloga Gospodina, u Duhu Svetom koji je dan Crkvi kao tješitelj.

Protagonist toga hodočašća je Duh Sveti koji uvijek gradi mostove, uspostavlja odnose, učvršćuje veze. Duh nas Sveti u žalosti tješi, daruje nam snagu i radost opraštanja, posebno po svetoj ispovijedi. Upravo u tom crkvenom hodočašću u prostoru i vremenu, a još više u povijesti duša, prisutna je Marija kao ona koja je blažena jer je povjerovala. Ona je hodočasnica vjere i Gospa hodočasnika.
15.8.2022.

Pozdravna riječ u ime Hrvatske biskupske konferencije kardinala Josipa Bozanića na susretu generalnih tajnika CCEE

Ne možemo ne uzeti u obzir i ono što se posljednjih mjeseci događa u Ukrajini. Svjedoci smo ljudske tragedije, ratnih zbivanja koja sa sobom nose smrt, patnju, uništene obitelji; prisiljavaju stanovništvo da napusti svoj dom i potraži utočište negdje drugdje; prisiljavaju ljude na borbu, razaranje... Postavlja se pitanje: kamo ide Europa? Gdje je stao projekt ujedinjene Europe? Projekt ujedinjene Europe rođen je upravo da bi se uklonila pošast rata s europskoga tla. Nažalost, taj je projekt, između ostaloga, očitovao svoja ograničenja devedesetih godina prošloga stoljeća, upravo u ovome dijelu Europe.

To čemu sada svjedočimo čini se kao povratak na događaje za koje smo mislili da su prošlost. Izgleda da svjetska ravnoteža, putem ovoga sukoba, ide u smjeru ponovnoga uspostavljanja suprotstavljenih blokova. Možda se može reći da se ruše sastavnice koje je čovječanstvo ostvarilo i usvojilo posljednjih desetljeća. Fenomen globalizacije, koliko god ambivalentan i složen bio, doveo je do svijesti o međusobnoj ovisnosti naroda i država. Crkva je u tome smislu uvijek djelovala i poticala da se ti odnosi preobraze u odnose uzajamnoga dijaloga i solidarnosti, kao dimenzije koja je duša ljudskoga razvoja.
30.6.2022.

Homilija kardinala Bozanića u euharistijskom slavlju na početku 49. Susreta generalnih tajnika CCEE-a

Ovdje u Zagrebu mogu posvjedočiti da Crkva u liku kardinala mučenika Alojzija Stepinca prepoznaje primjer otvorenosti proročanstvu. Papa Benedikt XVI., u svom apostolskom pohodu Hrvatskoj 2011. godine, opisuje blaženoga Kardinala kao „neustrašivoga pastira, primjera apostolskoga žara i kršćanske čvrstoće, čiji herojski život još i danas prosvjetljava vjernike hrvatskih biskupija, podržavajući ih u vjeri i u crkvenome životu… Zahvaljujući njegovoj čvrstoj kršćanskoj savjesti, znao se oduprijeti svakomu totalitarizmu, te u vrijeme nacističke i fašističke diktature postao braniteljem Židova, pravoslavnih i svih progonjenih, a potom, u doba komunizma, 'odvjetnik' svojih vjernika, napose mnogih progonjenih i ubijenih svećenika. Da, postao je 'branitelj' Boga na ovoj zemlji, jer je postojano branio istinu i pravo čovjeka da živi s Bogom“ (Nagovor Benedikta XVI. u katedrali u slavlju Večernje s biskupima, prezbiterima, redovnicama, redovnicama i sjemeništarcima te molitvom na grobu bl. Alojzija Viktora Stepinca, 5. lipnja 2011.).

Draga braćo i sestre, molimo da Crkva u Europi na sinodskome putu bude otvorena Duhu Svetomu, u osluškivanju istinskih potreba braće. Molimo da bude Božja zagovornica u obrani čovjekova prava na život s Bogom pred starim i novim ideologijama, odnosno onima protiv kršćanske antropologije i pred izvanrednim situacijama koje pogađaju stanovništvo u Europi i u svijetu.
30.6.2022.

Homilija kardinala Bozanića na Misi za Domovinu prigodom Dana hrvatske državnosti

Nada u nebesku slavu i vjera u uskrsnuće daju snažan poticaj za sučeljavanje s teškoćama, za podupiranje drugih koji su u kušnjama, za vjeru da konačnu riječ ima ljubav koja pobjeđuje zlo i razobličuje one koji planiraju zlo, govore zlom i čine zlo. Zato obnavljamo pouzdanje u Krista, prisutnoga u nama i među nama, koji je pobijedio smrt, koji nam svojom pobjedom na križu i u uskrsnuću otvara raj. Ta nam istina omogućuje da se oduševljeno zalažemo za dobro i borimo za pobjedu dobra.
Vjernički pristup ne odražava stav kao da je sve već riješeno. Mi kršćani molimo Gospodina da vidimo Njegovu pobjedu upravo u onome što djeluje kao poraz. Jer Isus pobjeđuje baš u trenutcima trpljenja, nepravde, napuštenosti i smrti. Njegova pobjeda je i pobjeda čovjeka koji se suočava s bolima iz ljubavi, koji vjeruje u život nakon smrti.
30.5.2022.

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr