HR
Božićni dvobroj Glasa Koncila donosi uz cjelovitu božićnu poruku kardinala Josipa Bozanića i izabrane dijelove poruka gotovo svih naših nadbiskupa i biskupa i zaokruženu cjelinu posvećenu božićnoj tematici.
O pripremi i slavlju Božića u Libanonu govori reportaža Vlade Čuture pod naslovom "Devetnica u dragulju Bliskoga istoka". Božić "nove evangelizacije" suvremenim slikama i rječnikom ispisao je Branimir Stanić u tekstu pod naslovom "Agent koji je promijenio svijet".
Uz tradicionalno priređivanje izložbe dječjih radova pod naslovom "Jaslice moga kraja" otvoreno je pitanje: ostaju li dječje slike jedno od posljednjih svratišta novorođenog Isusa? Kako Božić na radu doživljava primalja, a kako stručnjak na aparatima izvantjelesnog krvotoka posvjedočili su Vladi Čuturi Blaženka Sumpor i Stjepan Strancarić. Književnim izrazom posvećenim Božiću dvobroj su obogatili pjesnici Luko Paljetak, Sead Begović, Jozo Sebežević, Tomislav Maretić i Dražen Panjkota, a božićnom pričom Stjepan Tomić.
Također i komentar Ivana Miklenića posvećen je aktualizaciji Božjeg utjelovljenja te se uz ostalo ističe: "Božić je poziv i prigoda za oslobađanje čovjeka, za osposobljavanje da se vrati svojoj izvornosti i svijesti da je ljubljeni Božji stvor kojemu je Stvoritelj namijenio vječnu slavu u sreći, ljubavi i miru. Prihvaćanje drugoga i žrtvovanje za njega, danas kao i nikada u povijesti, nema baš ništa zajedničko s materijalnim statusom, s bogatstvom, imetkom ili siromaštvom, već je pokazatelj ljudskosti, humanizma, otvorenosti srca i duha. Potrebno je i oslobađanje od svih ideologija... Isus je rođenjem u Betlehemu prihvatio sasvim određeni i stvarni oblik ljudskoga života, sam je postao apsolutno najvažnija poruka i istina za sva vremena čitavome čovječanstvu te je tako razotkrio ne samo nakaznost nego i antičovječnost svih ideologija. Božić stoga poziva suvremene ljude po čitavom svijetu, pa tako i sve u Hrvatskoj, da se ostave ideoloških svrstavanja, osobito ideoloških zagrižljivosti, da proniknu nakaznost suvremenih ideologija, osobito ideologije globalizma, i žive svoj ljudski život u punoj otvorenosti istini i stvarnosti kakva ona jest i tako što više i bolje ostvare svoju čovječnost."
U intervjuu sisački biskup i predsjednik Komisije HBK "Iustitia et pax" Vlado Košić progovorio je o aktualnim neriješenim pitanjima u suvremenom hrvatskom društvu u svjetlu božićnoga otajstva te je uz ostalo istaknuo: "Dopuštanje da samo borba za profitom, i to pod svaku cijenu, vodi privredu i razvoj, dovelo je do toga da je uništena i privreda, a došao je u pitanje i razvoj. Ljudi sve teže žive, sve teže školuju djecu. Nažalost, takvo je stanje i u mnogim drugim krajevima Hrvatske. Crkva ne može voditi gospodarstvo niti zapošljavati radnike, ali se može boriti za pravednost u društvu, za socijalnu osjetljivost. Može nadalje, poticati ljude na solidarnost s onima kojima je najteže, pokazujući to i svojim primjerom."
Pravnik Stjepan Androić piše o "osobnom identifikacijskom broju" (OIB-u) te upozorava na njegovu preširoku primjenu, a vjeroučitelj Miroslav Radić ispisao je teološku meditaciju na temu "Život".
U "Zapažanjima" Đurđica Ivanišević Lieb piše tjeskobi radnika koji su već otpušteni kao i onih koje to vjerojatno još čeka (osobito u brodogradilištima) te upozorava na mondijalizaciju koja razara ekonomiju i identitet te uz ostalo navodi: »Danas postaje jasno da je novi rascjep nastao između mondijalista, a to znači onih koji su za slobodu trgovine, za potpuno brisanje granica, ukidanje identiteta i onih koje ja nazivam nacionalnim, ne nacionalističkim, to jest onima koji misle da nacija treba ostati najperformativnija struktura koja bi osigurala sigurnost, prosperitet i identitet naroda.«
Mladi u rubrici "Mladi mladima" otkrivaju kako čovjeka slabosti mogu uzdići i spasiti, učiniti ga iskusnim, poniznim, pročišćenim, pa čak i svetim, a u serijalu "Vjernici laici aktivni u Crkvi" predstavljen je pastoralni vijećnik i orguljaš u Brestju Saša Zebec koji ističe: "Nadahnjujem se na Kristovu utjelovljenju". (gk)
