HR
Novi broj Glasa Koncila s nadnevkom 2. prosinca na naslovnici donosi izvješće o završnoj proslavi Velikoga jubileja Grkokatoličke Crkve u Hrvatskoj, tj. četiri stoljeća zajedništva i ponosa hrvatskih grkokatolika. Posebna svečanost bila je u zagrebačkoj prvostolnici. Arhijerejskim liturgijama i radnim skupom, uz sudjelovanje (nad)biskupa iz petnaest europskih država, završena je proslava 400. obljetnice osnutka Marčanske eparhije koja označuje obnovu crkvenoga zajedništva hrvatskih grkokatolika s Apostolskom Stolicom u Rimu.
U komentaru Glasa Koncila urednik mons. Ivan Miklenić govori o zahtjevima Komisije "Iustitia et pax" HBK iznesenim u nedavno objavljenoj izjavi "Završetak Domovinskoga rata", polazeći od same oslobađajuće presude te nastale nove političke situacije u Hrvatskoj. Komentator ističe da ja Komisija "Iustitia et pax" HBK postavila logične zahtjeve koji neće moći biti ignorirani, a koji su objektivni, neupitni i lišeni svakoga ideološkoga, stranačkoga ili dnevnopolitičkoga obilježja.
Glas Koncila donosi i cjelovitu Izjavu Komisije "Iustitia et pax" HBK u kojoj se skreće pozornost javnosti na određena (ne)postupanja koja u svjetlu oslobađajuće haške presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču dobivaju svoje istinito lice i zahtijevaju za politička (ne)djelovanja politički, a za pravna djelovanja i pravni epilog. Između ostaloga, zahtjev Komisije "Iustitia et pax" glasi: "da se otkriju prave žrtve i pravi počinitelji zločina". Komisija "Iustitia et pax" nadalje zahtijeva političke osude odgovornih u hrvatskoj vlasti koji su propuštali štititi legalne i legitimne hrvatske nacionalne interese pred faktorima međunarodne zajednice glede nekih stavova optužnice protiv hrvatskih generala i Hrvatske. Komisija zahtijeva i postupanje pravne države za očito kršenje hrvatskih zakona te za nadoknađivanje moralne i materijalne štete proskribiranima "jer su vjerovali u nevinost nevinih ljudi".
U prilogu "Papa Benedikt XVI. kreirao šestoricu novih kardinala" donesena su njihova imena i dužnosti koje su obnašali. Novi su kardinali Amerikanac James Michael Harvey, antiohijski maronitski patrijarh Bechara Boutros Rai, veliki siromalankareški nadbiskup Trivandruma u Indiji Baselios Cleemis Thottunkal, nadbiskup Abuje u Nigeriji John Olorunfemi Onaiyekan, nadbiskup Bogote u Kolumbiji Ruben Salazar Gomez te nadbiskup Manile u Filipinima Luis Antonio Tagle.
Pod naslovom "Čovjek bez zemlje ne može postojati" u intervju mr. Đurice Pardona, teologa i župnika u Punitovcima govori se o zemlji, fizičkom obliku zemlje, što je bila tema njegova magistarstkog rada: "Zemlja: dar, kušnja i zadatak - biblijska teologija zemlje u Knjizi Postanka 1-11". U njemu se ne govori toliko o Zemlji, planetu na kojem živimo, premda je i taj kozmološki aspekt prisutan, nego je govor o zemlji, tlu, plodnom i pogodnom prostoru za život koji je Bog s čovjekom povezao u egzistencijalnu cjelinu. Raspravlja se o odnosima Bog-zemlja-čovjek koji su uspostavljeni samim činom stvaranja te predstavljaju srž povezanosti u zajedništvu života.
Profesor emeritus mons. dr. Ivan Golub donosi svjedočanstvo o 50. obljetnici otvaranja Drugoga vatikanskog koncila. Rubrika "Vjera naših dana" posvećena je temi: Rad na radnome mjestu. Problematizira teškoće s kojima se danas susreće vjernik, radnik, te kako ih gledati i njima pristupati iz vjerničke perspektive. Uz niz manjih priloga, izvještaja, posebni su prilozi o obljetnicama stradanja i žrtvama Domovinskog rata u Škabrnji i Vukovaru. U zapažanjima Đurđica Ivanišević Lieb upozorava na posljedice i djelovanje mladih na koje utječe današnje javno oblikovanje. U prvom redu ono što svakodnevno susrećemo u filmovima, člancima i slično u kojima dominira bizarnost agresivnog ponašanja.
Reportaža je iz Petrovine kod Jastrebarskog, kako župljani svjedoče - mjesta po mjeri čovjeka. U rubrici "Vjernici laici aktivni u Crkvi" Marta Galić, apsolventica teologije, pastoralna vijećnica i župna suradnica svjedoči: "Ne znam što bi mi bio život bez vjere".
