HR
"Radniku se moraju vratiti prava i dostojanstvo", poručio je papa Benedikt XVI. sudionicima na plenarnoj skupštini Papinskog vijeća Iustitia et Pax, koje je 3. prosinca primio u audijenciju.
"Socijalni je nauk Crkve sastavnica crkvenoga poslanja", rekao je Papa te podsjetio na encikliku Ivana Pavla II. "Centesimus annus", ističući da nas prihvaćanje Krista i evanđelja čini nositeljima shvaćanja čovjeka, njegova dostojanstva, njegove slobode i razumnosti, koji je označen transcendencijom. Papa je dodao da pravâ i dužnosti u prvom redu ovise o naravnom moralnom zakonu, koji je Bog upisao u savjest svake osobe, u konačnici ovise o istini o čovjeku i društvu.
Podsjećajući na postignute napretke u obrani ljudskih prava, ustvrdio je kako današnja kultura, koju karakterizira utilitaristički individualizam i tehnokratski ekonomizam, teži obezvrijediti osobu. Ovu se potonju shvaća kao „fluidno" biće, lišeno stalne konzistencije. Premda je uronjen u beskonačnu mrežu odnosa i komunikacija, današnji je čovjek, koliko god to nevjerojatno zvučalo, često osamljeno biće, jer je ravnodušan prema konstitutivnoj poveznici svojega bića, koji je korijen svih odnosa, to jest povezanosti s Bogom. Na čovjeka se danas gleda isključivo s biološkog motrišta, kao na "ljudski kapital", "resurs", odnosno dio proizvodne i financijske mašinerije koja ga nadvisuje. "Premda, se s jedne strane, i dalje proglašava dostojanstvo osobe, s druge, nove ideologije – poput hedonističke i egoistične ideologije seksualnih i reproduktivnih prava ili ideologije nereguliranog financijskog kapitalizma koji prevladava nad politikom i razara realnu ekonomiju – pridonose promatranju zaposlenika i njegova rada kao „manja" dobra i podrivanju prirodnih temelja društva, osobito obitelji", ustvrdio je Benedikt XVI.
Prema kršćanstvu – dodao je Sveti Otac – rad je temeljno dobro za čovjeka, za njegovu socijalizaciju, za osnivanje obitelji i doprinos općem dobru i miru. "Upravo stoga, posao je za sve uvijek primaran, pa i u razdoblju gospodarske krize", istaknuo je Sveti Otac.
Papa se osvrnuo na novu evangelizaciju društvenih odnosa iz koje se rađa novi humanizam koji pomaže da se sruše moderni idoli i individualizam i konzumerizam zamijene kulturom bratstva i besplatnosti, solidarnom ljubavlju.
"Nije zadaća Crkve predlagati, s pravnog i političkog gledišta, stvarni ustroj određenog međunarodnoga uređenja, ali ona onima koji su za to odgovorni nudi načela za promišljanje, prosudbena mjerila i praktične smjernice kojim mogu zajamčiti njegov antropološki i etički ustroj u čijem će središtu biti opće dobro. U tim razmišljanjima međutim treba imati na umu da se ne smije zamišljati neku nad-vlast zgusnutu u ruke nekolicine, koja bi upravljala svim narodima, izrabljujući najslabije, već da se svaka vlast u prvom redu mora, prije svega, shvaćati kao moralnu snagu, sposobnost razumnog utjecaja, odnosno kao participativnu (sudioničku) vlast, ograničena u nadležnostima i zakonom", zaključio je Benedikt XVI. (IKA)
