Održana adventska duhovna obnova za voditelje i članove crkvenih zborova

17.12.2013.



Devedesetak crkvenih pjevača iz petnaest župnih zborova zagrebačkih dekanata okupilo se u subotu 14. prosinca sa svojim voditeljima na adventskoj duhovnoj obnovi koju je predvodio mons. dr. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački.

Nakon pozdrava dr. Tomislava Markića, ravnatelja Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta i uvodnih riječi s. Domagoje Ljubičić, predsjednice Hrvatskog društva crkvenih glazbenika i tajnika HDCG-a Tihomira Prše adventska duhovna obnova započela je molitvom Srednjega časa nakon čega je slijedio prvi dio nagovora biskupa Šaška.

Središnja misao biskupa Šaška u duhovnoj obnovi bio je govor i razmatranje nad tekstovima i gregorijanskim napjevima antifona introitusa (ulaznih pjesama) četiri nedjelje došašća iz Rimskoga misala. Uvodni dio prožet je govorom o vremenu i slikama došašća. Govoreći o došašću kao vremenu, biskup je uzeo sliku suvremenoga čovjeka i vremena pitajući se kako poimamo vrijeme. »Suvremeni čovjek bježi od vremena. Došašće jest vrijeme, novo vrijeme, početak nove liturgijske godine i to je ono privlačno što u njemu susrećemo: novost. Vrijeme je definirano kakvoćom susreta.«

Nadalje, govoreći o slikama došašća biskup ističe panj i na njemu isklijalu mladicu nasuprot zelenilu naših adventskih vijenaca, te izriče došašće kao vrijeme šutnje, izostanka buke.

Nakon stanke i okrjepe, okupljeni su nastavili promišljati o antifonama ulaznih pjesama nedjelja došašća i to govorom o početku. »U početku bijaše glas. Glas Božji. U početku reče Bog.« Antifona ulazne pjesme Prve nedjelje došašća i uopće početka liturgijskoga vremena počinje slovom A, tj. riječima „Ad te levavi animam meam“ (K tebi, Gospodine, uzdižem dušu svoju). Slušajući zvučni zapis ove ulazne pjesme i prateći melodiju te analizirajući melodijske pomake dolazi se do zaključka da je tradicija Crkve baštinjena na gregorijanskome pjevanju očuvala smisao. Glazbom se izražava smisao riječi.

Na tome tragu biskup poziva da se ne oslanja na sebe, kako se često u našim glazbenim oblikovanjima liturgijskoga slavlja događa, već na Rimski misal. Ne ići na osjećajnost i pjevati ono što se komu sviđa već uporište i izvorište pronalaziti u liturgijskim tekstovima Crkve.

Tekst i gregorijanski napjev Treće nedjelje došašća „Gaudete“ (Radujte se) primjer je povezanosti smisla i riječi, a biskup Šaško zaustavio se nad ovim introitusom i pozvao prisutne na promišljanje kako bi bio prerečen svetopisamski tekst i kako bi u hrvatskome jeziku i našem pjevanju izgledao poklik i poziv apostola Pavla u poslanici Filipljanima: Radujte se u Gospodinu uvijek! Ponavljam: radujte se! Gospodin je blizu! (Fil 4, 4.5) Komentirajući kako poklik u gregorijanskome napjevu 'Gaudete' nije veseli poklik kako bismo možda očekivali, biskup je definirao radost kao nutarnji stav povjerenja u Boga. »Radost nije izvanjskost, nije smijanje, nije veselost.

Radost dolazi iznutra. Radost je dar, ne možemo radost proizvesti. Uz radost se veže zahvala Onomu od koga je darovana. Kako glazbeno prereči radost?« Završavajući promišljanje o tekstu ulazne pjesme Treće nedjelje došašća biskup se pita što je danas ulazna pjesma, na što ona okupljene poziva. Nadalje, predlaže zajednički rad i glazbeno oblikovanje tekstova Rimskoga misala poštivajući smisao riječi.
 
Promišljanje o antifonama ulaznih pjesama nedjelja došašća pobudilo je podosta pitanja slušatelja o toj temi i šire na koja je biskup odgovarao gotovo dva sata. Susret je završen molitvom 'Anđeo Gospodnji' te molitvom za župnu zajednicu koju je oblikovao i predmolio biskup Ivan Šaško.
 
Susret je održan u dvorani Vijenac Nadbiskupijskog pastoralnog instituta, Kaptol 29, u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog društva crkvenih glazbenika i Nadbiskupijskog pastoralnog instituta.

NPI - Maruša Bartolić

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr