Blažena Djevica Marija tijekom liturgijske godine: Blažena Djevica Marija od krunice

6.10.2022.


Foto: Cathopic
 

7. listopada

Blažena Djevica Marija
od krunice


spomendan
 
 

Povijesni razvoj

Ovaj marijanski spomendan svoje korijene ima u bujnom rastu kruničarskih bratstava koja su obilježila drugu polovicu petnaestog stoljeća. Najstarije poznato takvo bratstvo je ono koje je u Douaiju (Francuska) osnovao dominikanac Alano de la Roche (+ 1475.). On je bio taj koji je krunici dao i danas poznatu strukturu, odnosno podjelu na 15 desetica Zdravo Marija, a svakoj prethodi Oče naš te meditacija nad jednim radosnim, žalosnim ili slavnim otajstvom.

Samo sto godina kasnije, dominikanski papa, sveti Pio V. (+ 1572.), pripisujući pobjedu kršćanske flote protiv Turaka u Lepantu (7. listopada 1571.) posebno djelotvornosti krunice, izrazio je želju da se ta pobjeda i obilježi posebnim liturgijskim slavljem u čast Blažene Djevice Marije od pobjede. Bilo je to liturgijsko slavlje koje je već posebnom povlasticom slavilo kruničarsko bratstvo iz Barcelone. Nasljednik pape Pia V., Grgur XIII., 1573. godine omogućava obilježavanje „blagdana krunice“ i to prve nedjelje u listopadu, ali samo u onim crkvama ili kapelama u kojima je postojao istoimeni oltar ili kruničarska bratovština.

Papa Klement XI. godine 1716., nakon još jedne pobjede kršćanske vojske nad Turcima u Petrovaradinu (sjeverna Srbija), a koja je bila predvođena princem Eugenom Savojskim (5. kolovoza 1716.), proširuje ovaj blagdan na cijelu Crkvu, dodajući ga u rimski kalendar prve nedjelje u listopadu. Godine 1913. Sveti Pio X. stavlja ga na datum 7. listopada te je tako ostao čak i nakon reforme kalendara 1969. godine, ali kao spomendan.
 

Likovni prikaz spomendana

Pobožnost prema Majci Božjoj od Krunice temelji se i proširuje pobožnost prema Majci Milosrđa koja se ikonografski predstavlja likom Djevice koja stoji i otvara svoj plašt kako bi prihvatila i zaštitila vjernike. Ideja o zaštiti Djevice prisutna je već u najstarijoj marijanskoj molitvi (Sub tuum praesidium, III. stoljeće). U bizantskoj tradiciji ponavlja se i u aklamacijama himna Akatista, a tema je i to jednog liturgijskog slavlja koje je utemeljeno na i ne jednoj viziji sv. Andrije: Majka Božja koja širi svoj plašt na vjernike da ih zaštiti i brani (X. st. ?).

Zaštita Majke Božje nad Carigradom u ratu protiv Perzijanaca (628.) svečano je proslavljena i pjevanjem Akatista, ali ta Bogorodičina zaštita spominje se i u troparima s kraja 14. stoljeća kada su Tatari opsjedali Moskvu: „O Majko Božja, moli Krista da ovaj grad, sve kršćanske gradove i krajeve sačuva od neprijateljskih zamki…“ Prvi prikaz Majke Božje od Krunice nalazi se u Kölnu i datira iz 1474. godine, u vrijeme osnutka prvog kruničarskog bratstva: to je u osnovi Djevica Milosrđa koju karakterizira prisutnost sv. Dominika i drugog dominikanskog sveca koji joj drže otvoreni plašt te dva anđela koji Djevici na glavu stavljaju trostruku krunu od ruža. Druga tipologija prikazuje Bogorodicu s Djetetom kako daruje krunicu svetom Dominiku.

Liturgijsko slavlje

Uvod
Braćo i sestre, slaveći spomendan Majke Božje Kraljice krunice, danas slavimo ono što je Bog imao u planu za Mariju, službenicu Gospodnju, koja je s vjerom sudjelovala u svim životnim događajima svoga Sina: radost rođenja, bol muke, slava uskrsnuća. Neka nas Marija primi za ruku i vodi iz slave u slavu da u nama ponovno proživi isti put kojim je hodao Gospodin Isus. Sada, kao nježna Majka, neka sjedini svoj glas s Kristovim glasom i zamoli Gospodina da nam oprosti što nismo bili vjerni Kristovom evanđelju.
 
Pokajnički čin
Gospodine, Riječ tijelom postala,
da nam objaviš Oca, smiluj se.
 
Kriste, umrli na križu za spas svijeta, smiluj se.
 
Gospodine, uskrsli i živi,
pobjedniče nad smrću, smiluj se.
 
Molitva vjernika
Braćo i sestre, obratimo se Ocu, Bogu i Gospodaru povijesti, moleći ga za Crkvu i cijeli svijet. Podaj nam Marijinu vjeru da u raznim zbivanjima i događajima prepoznamo tvoj plan spasenja za život svijeta.
 
R. Oče, usliši molitvu svoje djece.
 
- Oče, svetu Mariju, ženu Navještenja, prepoznajemo kao uzor našeg poziva na vjeru: učini sve kršćane postojanima u navještaju radosne vijesti Evanđelja, molimo te.
 
- Oče, svetu Mariju, ženu Božića, prepoznajemo kao plodnu utrobu koja daje plodnost i našoj povijesti: daj upraviteljima naroda da u svijetu siju pravdu, mir i slogu po brazdama vremena, molimo te.
 
- Oče, svetu Mariju, ženu posrednicu za novo vino u Kani, prepoznajemo i kao živu sliku tvoje nježnosti: daj ustrajnost svima onima koji se brinu za druge da se promijeni bol svijeta u blagdan novog stvaranja, molimo te.
 
- Oče, svetu Mariju, ženu bolnog i slavnog časa, prepoznajemo kao novu Evu, majku svega čovječanstva: podaj sigurnost uskrsnuća svima onima koji pate i umiru, molimo te.
 
- Oče, svetu Mariju, ženu uznesenu u Kraljevstvo, prepoznajemo kao siguran znak na nebu, obasjanu Jaganjčevom svjetlošću: podrži ovu zajednicu sabranu u tvoje ime i daj da bude na stazama povijesti vjerodostojan znak nade koja ne razočarava, molimo te.
 
Ispruži, Gospodine, svoju milosrdnu ruku na ljude koje ljubiš; čuj glas Blažene Djevice koja te je poslušala slobodnom vjerom i koju si uzdigao iznad svakog stvorenja i usliši nam molitve. Po Kristu Gospodinu našem.


Tekstovi, čiji će prijevodi biti ovdje dostupni, objavljivani su tijekom 2005. i 2006. u Rivista di Pastorale Liturgica, a kasnije su skupljeni u knjižicu s naslovom „Maria nell`anno liturgico“ koju su uredili Raffaela D`Este, Daniele Piazzi, Patrizio Rota Scalabrini i Silvano Sirboni.

Prijevod objavljujemo uz pismenu suglasnost izdavača Queriniana, Brescia (Italija) isključivo za Internet stranice Zagrebačke nadbiskupije.

vlč. mr. Tomislav Hačko

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr