Obilježen Dan Hrvatskog katoličkog sveučilišta

11.6.2021.

Svečano obilježavanje Dana Hrvatskog katoličkog sveučilišta i 15. obljetnica njenoga osnivanja Sveučilšta održano je 11. lipnja 2021. Misu zahvalnicu „Te Deum” u sveučilišnoj kapeli predvodio je pomoćni biskup zagrebački i prvi rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta mons. Ivan Šaško, a svečani akademski čin nastavljen je i premijernim prikazivanjem filma „Srce Sveučilišta”.

Na početku euharistijskog slavlja, mons. Šaško je istaknuo kako misom – iz Kristova srca, „iz srca Crkve”, započinje proslava Dana Sveučilišta. U homiliji je biskup govorio o srcu kao komunikacijskom znaku koji je povezan s anatomijom, time povezujući i pokretanje novog studija medicine na Sveučilištu.



“Pripremajući homiliju krenuo sam putem misli koje su vođene govorom znaka u povezanosti s anatomijom. Razlog je u radosti što je i studij medicine postao sastavnicom našega Sveučilišta. U puno naših domova nalaze se slike Isusova i Marijina Srca, na kojima su Srca prikazana kao velika, kao goruća; često je Isusovo Srce okrunjeno trnovom krunom, a Marijino probodeno mačem; i jedno i drugo ižaravaju, zrače svjetlošću. U Crkvi, na tragu prikaza iz 17. stoljeća, prije stotinu godina pojavila se i inačica Milosrdnoga Isusa, prema viđenjima sv. Faustine Kowalske. Čitajući Božju ljubav, snažnije povezanu s Uskrsnućem, čitamo sadržaj nade i pouzdanja: Isuse, ja se uzdam u tebe! U puno su naraštaja takvi prikazi ostavili dubok trag i imali snažan utjecaj na duhovnost. S pomoću tih prikaza vjernicima je bilo bliže otajstvo Božje ljubavi; snažnije su osjetili poziv na obraćenje, na življenje svoje vjere; osjećali su utjehu i zaštitu, sigurnost da ih Bog nikada ne ostavlja i obećanje vječnoga života. Tako je bilo nekada, a tako je i danas.”- rekao je biskup na početku homilije.



„Sigurno više od tri stoljeća, oslonjen na katoličku predaju, simbol srca je ostalo živjeti kao govorljiv znak. U kršćanstvu to nije samo ranjeno, probodeno, okrunjeno srce, nego je plameno, preobraženo, vječno. Ono je drugi način uprisutnjenja Božjega utjelovljenja, njegove muke i smrti, njegova uskrsnuća i dara Duha Svetoga koji daje život svemu stvorenome, koji živi u nama i koji se očituje u ljubavi, u nesebičnosti i brizi za bližnje”, kazao je mons. Šaško.

U nastavku svečanosti u dvorani „Blaženi Alojzije kard. Stepinac“ prisutnima se najprije obratio rektor dr. Željko Tanjić.



“Nakon više od godinu dana života i rada u okolnostima pandemije, ali i potresa koji su pogodili prvo Zagreb, a zatim i Banovinu, i čije su posljedice osjetili mnogi članovi naše sveučilišne zajednice, nastojali smo činiti sve kako bismo, unatoč poteškoćama i raznim izazovima, bili i ostali vjerni našem poslanju koje nam je u osnivačkom aktu, Instrukciji o osnivanju Sveučilišta, De luce vera illuminata od 3. lipnja 2006., povjerio naš osnivač i Veliki kancelar kardinal Josip Bozanić, kojemu i ovom prilikom zahvaljujem na svemu što čini za rast i napredak našega Sveučilišta, te bili zajednicom u kojoj se uči biti odgovoran za sebe, Crkvu, društvo i svijet, naš zajednički dom. Često nas je kroz ovo razdoblje obuzimala i bojazan, ali vjerujem da smo i ovo razdoblje živjeli kao priliku i izazov kako bismo bili još bolji graditelji nade, za druge i za sebe. Nastojali smo, koliko god je to bilo moguće, na razne načine, biti blizu našim studentima, djelatnicima i nastavnicima koji su nastradali u potresu i bili pogođeni pandemijom, ljudskom, duhovnom, stručnom i materijalnom pomoći.

Svoje smo poslanje živjeli i ostvarivali na različitim razinama, podsjetit ću samo na neke: moje novo mandatno razdoblje dovelo je do promjene među prorektorima. Dok još jednom zahvaljujem prof. dr. sc. Emiliju Marinu i izv. prof. dr. sc. Ines Sabotič, drago mi je da zajedno s novim prorektorima, Rokom Mišetićem i Robertom Antolovićem, kao i Hrvojem Štrefančićem i Gordanom Črpićem nastavljamo svoje djelovanje na dobrobit sveučilišne zajednice. Prihvatili smo novu Strategiju razvoja Sveučilišta za razdoblje do 2025. godine, osnovali Medicinski fakultet i u punom smo jeku pripremu za prvu godinu izvođenja novoga studija medicine. Pripremili smo inicijalne akreditacije za znanstveno područje tehničkih znanosti, preddiplomski studij Softverskog inženjerstva s društvenom primjenom, diplomski nastavnički smjer povijesti, potpisali smo sporazum s KBF-om Sveučilišta u Zagrebu o izvođenju zajedničkih dvopredmetnih studija, kroz projekte od kojih bih posebno istaknuo tri projekta razvoja karijera mladih istraživača Hrvatske zaklade za znanost koje su dobili doc. dr. sc. Anto Čartolovni, izv. prof. dr. sc. Marina Merkaš i izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez na svojim projektima, osnovali smo Centar za promicanje dobrobiti ranjivih osoba, kroz izdavačku djelatnost naših nastavnika i Sveučilišta, znanstvene radove, izlaganja na znanstvenim skupovima, kroz skupove i okrugle stolove od kojih posebno ističem konferenciju Digital Health, Festival socijalnog nauka Crkve, okrugli stol povodom Svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija i projekt i konferenciju CRO Laudato si’, kroz djelovanje našeg sveučilišnog kapelana i Centra za psihološku pomoć, kroz naše studente koji su svojim marom i zalaganjem, kreativnošću, volontiranjem na potresom pogođenom području i radom u zdravstvenim ustanovama, pokazali da su zapravo najbolji nositelji i darovatelji nade, a sve to ne bi bilo moguće ostvariti bez mnogih vrijednih djelatnika koji svojim radom omogućuju ostvarivanje svih ovih postignuća.

Na današnjoj svečanosti želim posebno istaknuti upravo to: da kroz ovo vrijeme pandemije kao i kroz ovih petnaest godina Sveučilište ne bi moglo doći do ove razine razvoja da nije bilo tolikog zalaganja i ljubavi prema Sveučilištu svih naših nastavnika i djelatnika, od porte, tehničke, financijske službe, posebice Studentske i Pravne službe, tajnica odjela, našega Ureda za odnose s javnošću, Sveučilišne informatičke službe, zalaganja svih 168 zaposlenika. Hvala vam od srca na vašem nesebičnom služenju, radu i zalaganju.”- rekao je rektor Tanjić.



Prvi rektor, mons. Ivan Šaško, prenio je na svečanosti čestitku i pozdrav Velikog kancelara Sveučilišta, kardinala Josipa Bozanića. Sve što je istinski vrijedno u našemu životu i u životu Sveučilišta, istaknuo je mons. Šaško, rođeno je iz usklađenosti ljudskoga života s Božjim životom, ljudskog srca s Božjim srcem, “jer je Sveučilište u svojoj jezgri pitanje i odgovor srca”. Uz to, Dan Sveučilišta je prilika da se malo zastane, razmotri prijeđeni put i ponovno otkrije snaga za vrijeme koje je pred nama, kazao je pomoćni biskup.

“Naših petnaest godina malo je u tijeku stoljeća i svih plodova srca, ali je veličina upravo u istoj pokretačkoj snazi i nadahnućima. U istome smo Srcu koje gori u ljudima koji su kršćanstvom oplemenjivali život pojedinaca, društava i civilizacije.

Zahvalni smo što je kršćanstvo kroz povijest kao svoj doprinos ostavilo ne samo sveučilišta nego i ubožnice, bolnice, nesebičnu brigu za bližnje u potrebi; što je dalo posebnu važnost dostojanstvu žena i djece te promicalo ljepotu braka između muškarca i žene; što su kršćani svojim življenjem i zauzimanjem pokazivali neprihvatljivost ropstva; što je kršćanstvo u sebi nosilo poseban pristup gospodarstvu; što je svojim stavom traženja unutar materijalnoga svijeta pridonijelo napretku prirodnih znanosti te što je svojom idejom zajedničkoga dobra, naravnoga zakona, posebnostima Objave postavilo temelje za političke sustave nespojive s totalitarizmima.



Osim tih velikih plodova, želio bih ovdje naznačiti i određena otkrića koja se čine manjima, ali su itekako važna za svakidašnji život i za razvoj civilizacije, osobito europske kulture, a dolaze iz kršćanskoga Srednjeg vijeka, nažalost obescjenjujuće nazvanim ‘mračnim’. Evo nekoliko poznatih otkrića, kao plodova srdaca koja su gorjela ljubavlju.

Za jasniji nam pogled služe – naočale; za bolje snalaženje u vremenu – mehanički satovi; za bolje snalaženje u prostoru – kompas; za obrađivanje zemlje – teški plugovi; za mljevenje žita – mlinovi (vodenice); za pisanje – tiskarski stroj s pokretnim znakovima; za glazbu – imena nota solmizacijske ljestvice. I na kraju – prenesen u nove oblike komunikacije – znak ‘at’, odnosno vitičnik, znak u adresama elektroničke pošte ( @ ) između korisničkoga imena i domene. Prva poznata uporaba dolazi čini se iz rukopisa iz 14. stoljeća. Tamo je taj znak prvo slovo riječi ‘amen’. Tu i ja zastajem. Neka ta poveznica bude poticaj za našu poveznicu sa svime što čine srca prožeta i povezana ljubavlju.” – rekao je u svom govoru mons. Ivan Šaško.

U sklopu programa uručene su Rektorove nagrade najboljim studentima u akademskoj godini 2019./2020. Rektorovu nagradu za izvrsnost tijekom preddiplomskoga sveučilišnog studija dodijeljena je Jakovu Blagojeviću, prvostupniku povijesti. Rektorova nagrada za izvrsnost tijekom diplomskoga sveučilišnog studija dodijeljena je Matei Vidulić, magistri komunikologije. Rektorova nagrada za studentski istraživački rad u akademskoj godini 2019./2020. dodijeljena je Anti Matušku, studentu povijesti. Rektorovu nagradu za doprinos razvoju sveučilišne zajednice u akademskoj godini 2019./2020. primio je Rej Kovačević, student psihologije, a Rektorovu nagradu za promicanje katoličkog identiteta Sveučilišta u akademskoj godini 2019./2020. primila je Marija Bogović, studentica psihologije.

U ime studenata zahvalni govor održao je Rej Kovačević.  “Prije nego što sam upisao ovo Sveučilište često sam imao priliku čuti: „Hrvatsko katoličko sveučilište je mlado sveučilište, još je željno dokazivanja“.  Te su me riječi pratile i tijekom studija. Odzvanjale su mi i dan danas mi odzvanjaju u uhu. Najprije prvi dio rečenice: „Hrvatsko katoličko sveučilište je mlado sveučilište“. To me jako hrabrilo, kad su mladi, svi su puni energije, to je zdravo okruženje. No, nije predugo trajao moj optimizam. Ubrzo sam postao skeptičan i počelo me žuljati ovo „još je“. Ono sugerira istek vremena. Do kada će to Sveučilište biti mlado? Danas, 4 godine nakon te famozne rečenice čujem jasno samo zadnje 2 riječi: „željno dokazivanja“. Dok je god Sveučilište željno dokazivanja dotle će izgledati mlado, nositi sve pozitivne asocijacije koja ta riječ nosi. Dok se na drugim sveučilištima djeluje kako bi se moglo živjeti, ovdje se živi i na taj način se djeluje. Vrijednosti ovog Sveučilišta nisu ostale samo formalno na papiru, već ga na osmijehu nose svi članovi ove akademske zajednice. Vaš me osmijeh uvijek podsjeti da sam na pravome mjestu. Sve me to inspiriralo da i sam djelujem proaktivno na polju za koje sam nagrađen, kao što  čvrsto vjerujem da je motiviralo i moje kolege.  I za kraj, kad prođe ovaj dan, kad završim sveučilišni studij psihologije, kada nakupim godine i godine radnog staža, ja ću i dalje biti student ovog Sveučilišta. Kažu da onaj tko prestane biti student nikada to nije niti bio, a ja vjerujem da je takvih na ovom Sveučilištu malo.”- rekao je okupljenima naš student Rej.

Ovogodišnji Dan Sveučilišta donosi i jednu novost. Na temelju prijedloga prorektora za znanost prof. dr. sc. Roberta Antolović i prorektora za nastavu izv. prof. dr. sc. Roka Mišetića dodijeljeno je priznanje za doprinos razvoja znanosti i nastave na Hrvatskom katoličkom sveučilištu doc. dr. sc. Anti Čartolovnom, a na prijedlog prorektora za organizaciju i poslovanje prof. dr. sc. Gordana Črpića priznanje za doprinos organizaciji rada i unapređenje informatičke infrastrukture na Sveučilištu u vrijeme pandemije dodijeljeno je Sveučilišnoj informatičkoj službi. Priznanje za doprinos razvoju administracije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu primila je Maja Škvorc, voditeljica je Odjela za administrativno-tehničku potporu izvođenja programa cjeloživotnog učenja i tajnica Medicinskog fakulteta.



Premijerno je prikazan i film o Sveučilišnoj kapeli „Srce Sveučilišta”. Film je nastao povodom 15. obljetnice osnutka Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, 3. lipnja 2006., i 10. obljetnice susreta Pape Benedikta XVI. s mladima, 4. lipnja 2011., u Zagrebu. O kapelici i njenom značenju za sveučilišnu zajednicu u filmu govorili su mons. Ivan Šaško; prof. dr. sc. Željko Tanjić;  vlč. Odilon-Gbènoukpo Singbo, sveučilišni kapelan; izv. prof. dr. sc. Marta Čivljak, pročelnica Odjela za sestrinstvo; dr. sc. Dominik-Borna Ćepulić, asistent Odjela za psihologiju i Marta Šelimber, studentica Odjela za psihologiju. Autorsku glazbu potpisuju studenti Lovro Knežević (Odjel za sociologiju) i Domagoj Čondrić (Odjel za psihologiju), a film su snimili i montirali studenti 2. godine preddiplomskog studija Odjela za komunikologiju Kristijan Jalšić i Ana Kahlić i studenti 3. godine preddiplomskog studija Odjela za komunikologiju Magdalena Hegedić i Marc Sokolec s asistenticom Odjela za komunikologiju Mateom Vidulić.

U glazbenom predahu Menuet iz male noćne muzike Wolfganga Amadeusa Mozarta odsvirala je magistra sociologije Marija Žagmešter.

Program je moderirala asistentica na Odjelu za povijest magistra Veronika Novoselac.

Tekst: Hrvatsko katoličko sveučilište
Fotografije: Bernarda Anja Buden/HKS

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr