Nacionalno svetište svetog Josipa promovira hrvatske svece i blaženike

21.4.2021.

Četrnaestu srijedu Velike pobožnosti svetom Josipu, 21. travnja 2021, predslavio je prečasni Stjepan Soviček, župnik Župe svete Ana u Križevcima, u zajedništvu s rektorom Nacionalnog svetišta svetog Josipa, mons. Antunom Senteom ml.



„Rado smo ujedinjeni oko Kristova stola moleći na sve naše potrebne nakane, da se upravo po našim molitvama Bog proslavlja, a svi mi budemo bliži Bogu i jedni drugima, kao što su bili članovi Svete Obitelji“, istaknuo je mons. Sente na samom početku misnoga slavlja.

Homiliju je voditelj svete mise, preč. Soviček, započeo osvrtom na jednu od najuočljivijih Josipovih vrlina, tišinu, na koju se kasnije nadovezuje njegova skromnost i poslušnost volji Božjoj. Josipova tišina, odražava se i kod Isusa, kako kaže preč. Soviček.

„Na tišinu poziva i pozdrav uskrslog Isusa – Mir vama – takvim nam riječima Isus upravo ističe koliko je mir važan.“ U svojoj propovijedi nadalje podsjeća kako je Isus tijekom svoga zemaljskoga života prije svih najvećih stvari odlazio u tišinu, osamu, i ondje molio. „Isus nam uvijek poručuje da je važan mir srca i duše, a to nam svjedoči i Josip.“

Propovijed preč. Soviček zaključuje riječima: „Pokušajmo imati vremena za mir, za tišinu, za molitvu jer ondje upoznajemo i susrećemo Boga, ali i sebe sama.“



Na kraju misnoga slavlja vjeru je kod svetog Josipa posvjedočila dr. Tanja Baran, urednica Radio Sljemena i jedna od važnijih i istaknutijih novinarki Glasa Koncila. Gospođa Baran aktivna je u raznim područjima društvenog života, a sav rad joj prožima ljubav prema Kristu.

„U vjeri je jako važno biti ukorijenjen jer nam vjera daje smisao i snagu. Mi koji smo u vjeri, kada nam je teško uvijek ćemo naći snagu u Isusu Kristu da isplivamo iz svega lošega, a s druge strane, kada nam je lijepo imamo Isusa s kojim možemo te ljepote podijeliti.“

Tanja Baran nikada ne miruje, okružena je brojim projektima, na pitanje kako sve stiže, ona radosno odgovara.

„Svi znamo onu dobro poznatu poslovicu – Sve se može kad se hoće – to znači kada se nešto jako želi, osobito ako imate i dar da si znate dobro organizirati i isplanirati vrijeme te ako niste osoba koja voli ljenčariti, onda uvijek stignete.“

Također, valja istaknuti kako Baran promovira kulturu i baštinu svoga rodnoga kraja, Križevaca, gdje djeluje i Udruga za promicanje znamenitih Križevčanina „Dr. Stjepan Kranjčić“ čija je ona predsjednica.

„Stjepan Kranjčić bio je župnik sveta života, on nema kauzu i pitanje je hoće li ju ikada imati, o tome će odlučiti Crkvena vlast. U udruzi posvećenoj Stjepanu Kranjčiću stvorili smo tri nacionalne manifestacije iz kršćanske kulture, natječaj za katoličku književnost, za odrasle i za djecu, učenike osnovnih škola. Natječaj za odrasle nazivamo „Književni Kranjčić“, a za djecu „Dječji Kranjčić“. Ove se godine tako po 13. put održava književni natječaj za odrasle u poeziji, monodrami, putopisima, esejima, prozi, a za djecu smo upravo održali 10. „Dječji Kranjčić“ u poeziji, prozi, igrokazu i likovnom stvaralaštvu.

Najuspješnije radove objavljujemo u lijepom nakladništvu s Glasom Koncila. Uz te dvije manifestacije organiziramo i Dane hrvatskih svetaca i blaženika, riječ je o četverodnevnoj manifestaciji koja se održava krajem svibnja, a na kojoj slavimo hrvatske duhovne velikane. Manifestacija je to kombinacije liturgijskog i kulturnog sadržaja. Navedena događanja organiziramo u suradnji i zajedništvu s križevačkim župama.“



Također, gđa Baran ističe kako postoji veza između Stjepana Kranjčića i navedenih manifestacija. „Poveznica Kranjčića sa navedenim književnim natječajima je ta što je on u svojim bogoslovnim danima pisao poeziju, prozu i teološke meditacije. Svoje je radove objavljivao u tadašnjem časopisu „Gospa Lurdska“.

"Upravo smo po poticaju i ugledanjem na Stjepana Kranjčića pokrenuli književne natječaje. Nadodala bih i manifestaciju Dani hrvatskih svetaca i blaženika, naime, dolazimo iz grada trećeg hrvatskog kanoniziranog sveca Marka Križevčanina i dobro znamo iz iskustva da štovanje naših, hrvatskih svetaca i blaženika nije tako dobro kao što možda mislimo. O našim svecima znamo jako malo, kulturna produkcija o njima je također slaba. Ponukani upravo time odlučili smo, po primjeru Stjepana Kranjčića, da svi hrvatski sveci i blaženici dobivaju svoje mjesto i vrijeme u Križevcima.“

Baran je istaknula kako je voljom, duhovnom snagom i entuzijazmom mons. Antuna Sentea, Nacionalno svetište svetog Josipa postalo prije tri godine dijelom manifestacije Dani hrvatskih svetaca i blaženika.

„Prvi dan manifestacije počinje otvaranjem izložbe, prije koje jedan umjetnik dobije zadaću da naslika portrete hrvatskih svetaca i blaženika, to je velik i zahtjevan posao. Izložbu je 10 godina vodila Galerija Laudato, koja je kasnije prerasla u televiziju. Poznavajući neumornost, marljivost i entuzijazam mons. Sentea, pitala sam njega želi li nastaviti tu priču i tako je već tri godine Nacionalno svetište svetog Josipa glavni organizator te izložbe.“

Nakon početne manifestacije u Križevcima, izložba pod vodstvom mons. Sentea putuje diljem Hrvatske.

„Divno je što kroz likovnost hrvatski duhovni velikani putuju Hrvatskom, što do sada nismo imali prilike vidjeti“, zaključila je Tanja Baran.
 
Tekst: Marta Marinović
Foto: Danijel Pavlina

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr