ALEKSANDAR ČAVLEK (1869.-1944.), umirovljeni župnik

  1. Preuzeto iz knjige: Dr. Stjepan Kožul, Martirologij Crkve zagrebačke. Spomenica žrtvama ljubavi Zagrebačke nadbiskupije, Izdavači: Prometej; Zagrebačka nadbiskupija, Zagreb 1998., str. 49-50.  Ispravci i dopune iz knjige: Stjepan KOŽUL. Deset godina nakon Martirologija Crkve zagrebačke (1998./2008.), Izdavač: Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije „Tkalčić“, Zagreb 2008., str. 29-30.
     

     ALEKSANDAR ČAVLEK (1869.-1944.), umirovljeni župnik
     
    Rodio se 18. ožujka 1869. u Klokovcu, župa Krapinske Toplice od roditelja Ivana i Marije rođene Sinković. Nakon pučke škole, gimnaziju i studij teologije polazi u Zagrebu. Ondje je bio zaređen za svećenika 29. srpnja 1894. Bio je kapelan u Mađarevu, Velikoj Gorici i Krapinskim Toplicama. Godine 1900. bio je upravitelj župe Luka, te ponovno kapelan u Kraljevcu na Sutli i Prišlinu. Godine 1904. imenovan je župnikom u Prišlinu i tu djeluje dvadeset godina. U baroknom dvorcu Moslavina u Popovači bio je smješten Invalidski dom i Zemaljski zavod za slijepe osobe.  Čavlek je 1924. godine bio imenovan duhovnikom u tom Zavodu za invalide i slijepe i ujedno upraviteljem župe u Gornjoj Jelenskoj. Službu duhovnika obavljao je, uz mnoge neprilike, do 1927. godine, a kasnije je bio samo župnikom u Gornjoj Jelenskoj.[29] Ondje je uzorno djelovao na općem i vjerskom planu do kraja 1939. godine.[30] Početkom 1940. godine pošao je u mirovinu. Otišao je u svoje rodno selo Klokovec i tu je živio sa svojim bratom. “Tu je dne 16. rujna 1944. ubijen od nepoznatih ljudi. Bio je poštenjak i dobar Hrvat.[31]

    Pokopan je na groblju u Krapinskim Toplicama. Jedna bilješka nakon rata svjedoči, da su “k njemu u noći došli ljudi od tadanje vlasti i nakon provale u njegov privatni stan, nasilno ga ubili.”

    Naš svećenik prof. Marko Trstenjak, prema svojim zabilježbama, svjedoči da je pokojni svećenik živio u rodnom selu kod svoga brata Josipa. Dne 15. rujna 1946. bila je nedjelja. Velečasni Čavlek bio je u 21 sat u svojoj sobi i spremao se na počinak. Tada su došla u kuću dvojica muškaraca u civilu i pitala za Ludviga Čavleka, sinovca od velečasnog Čavleka. Ovaj se zadržao u Zagrebu, znajući da je u opasnosti od nove komunističke vlasti. Potom su tražili Josipa Čavleka, te on siđe dolje s prvog kata. Nešto su se dogovarali i zaključili da to nije taj kojeg traže. Odu gore u kat, u svećenikovu  sobu i kažu mu, da je “u ime omladine Jugoslavije” uhapšen, te mora poći s njima na preslušavanje.

    Neki dečko Jureša, koji se tada nalazio u njihovoj kući kao radnik-težak, imao je u džepu bič. Oni uzmu od njega taj bič i svežu vlč. Čavleku ruke, te ga odvedu sobom. Odveli su ga prema Vrtnjakovcu, 2 km i tu ga ubili iz revolvera. Jedan metak u čelo, jedan u srce, te ga ostave ležati mrtva uz cestu.
    Bio je to starac svećenik, 77 godina života, uzoran radnik na župi, kako svjedoči vlč. Ignacije Valčičak, kasnije župnik u Gornjoj Jelenskoj. Župnik Dragutin Ćuk iz Krapinskih Toplica, bio je toga dana na Trškom Vrhu, te je istom u ponedjeljak 16. rujna 1946. saznao za taj žalosni i zločinački događaj.
    Tko je ubio vlč. Čavleka? Ljudi su sumnjali na nekog Kristofića i Očića. Svakako, ubojica vlč. Čavleka bio je također likvidiran još iste jeseni.

    Nakon jednog sastanka sa šefom OZN-e u Krapinskim Toplicama, kad je s njim došao na cestu, bili su pokošeni hicima i on i šef OZN-e. Sumnja je pala na dvojicu ljudi, koji su za odmazdu bili uhićeni i pogubljeni. OZN-a je počela istragu želeći saznati tko je ubio vlč. Čavleka? Pozvali su na istragu i onog mladića Jurešu, koji je bio u kući Čavlekovih. U javnosti je izgledalo kao da nešto poduzimaju, ali se tobože uza sve to ne može pronaći ubojica. OZN-a je išla čak tako daleko, da su na jednom sastanku u Pregradi odredili da se među ljudima proširi vijest, da su popa Čavleka dali ubiti njegovi sinovci.

    Bila je to velika drskost i podvala, ali to narod nije vjerovao. Vlč. Čavlek je imao tri sinovca: Maksa, rođen 1910. god., Ljudevita, rođen 1912. god. i Martina, rođen 1911. godine. Martin je pošao u franjevce konventualce, bio je ređen u Rimu 1942. god. ali je kasnije otišao u svijet.
    Epilog je bio taj da je bio ubijen šef OZN-e u Krapinskim Toplicama i Jure Kristofić, za koga se govorkalo da je ubio vlč. Čavleka. Među ljudima se govorilo da su ih ubili “križari iz šume”, da su bila četvorica, koji su izvršili prepad u Krapinskim Toplicama i pobili ih. [32]


    [29] Stjepan KOŽUL. Dvorac Moslavina. Dušobrižna služba u Zemaljskom zavodu za slijepe i Invalidskom domu u dvorcu Moslavina (1920.-1933.), i upravitelji novoosno­vane župe Popovača (1945.-2006.). U: Tkalčić, 10./2006., br. 10, str. 105-202, o duhovniku Aleksandru Čavleku, str. 162-176.
    [30] Dopune i ispravci: KOŽUL, S. Deset godina nakon Martirologija Crkve zagrebačke (1998./2008.), Izdavač: Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije „Tkalčić“, Zagreb 2008., str. 29-30.
    29 AZN-PA, SVZN, 1946, rujna, str. 12
    KPSZN, str. 138,  Pismo vlč. g. Alojzija Kočeta, umirovljenog župnika, od 3. 8. 1990.
     
    [32] AZN-PA, bilješke župnika prof. M. Trstenjaka

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr