HR

Aktualnosti

Objavljeno: 04.08.2021.

Je li bez zakona moguće osigurati obiteljsko zajedništvo nedjeljom?


 

PODATAK - 82 % građana podržava uvođenje slobodne nedjelje u svim trgovinama u našoj zemlji, pokazalo je to istraživanje iz 2019. koje je provela Marijana Petir u suradnji s agencijom Promocija plus
 

Radno vrijeme trgovina od ponedjeljka do subote, od 6 do najkasnije 21 sat, trgovine u pravilu zatvorene nedjeljom i blagdanima te 16 radnih nedjelja kroz godinu po odabiru trgovaca - sve su to prijedlozi izmjena Zakona o trgovini koje je Ministarstvo gospodarstva i održivoga razvoja u svibnju ove godine poslalo na javnu raspravu.

Kao doprinos toj javnoj raspravi koja traje do kraja srpnja, na Hrvatskome katoličkome sveučilištu u četvrtak 22. srpnja organiziran je okrugli stol pod nazivom: »Slobodna nedjelja za zaposlene civilizacijsko je pitanje«. Rektor HKS-a prof. dr. Željko Tanjić, zastupnica u Hrvatskom saboru Marijana Petir, osnivač Hrvatskoga saveza za nedjelju fra Bože Vuleta, ministar gospodarstva i održivoga razvoja dr. Tomislav Ćorić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, predsjednik Nadzornoga odbora KTC d.d. Ivica Katavić te načelnik općine Ivankovo Marko Miličević iznijeli su promišljanja, analize i rezultate istraživanja uz slobodnu nedjelju.
 
Slobodna nedjelja civilizacijski je doseg

»Crkva želi slobodnu nedjelju da bi nekoga natjerala u crkvu i na misu«, česta je izjava koja se pojavljuje u javnosti, a od nje se »treba maknuti jer je neistinita. Crkva nikada nije, ne će i ne može nekoga natjerati u crkvu«, rekao je rektor Tanjić i dodao da je slobodna nedjelja civilizacijski doseg koji je važan za funkcioniranje društva. »Iako je za Crkvu nedjelja duhovno i teološki središnji dan i nedjeljna euharistija predstavlja središte i vrhunac osobnoga i zajedničkoga kršćanskoga življenja, Crkva je itekako svjesna pluralizma društva u kojem se nalazimo«, naglasio je rektor HKS-a. Presudna je, dodaje Tanjić, postupna logika: krenuti od jednoga zakona, regulirati jedan dio problema pa onda nastaviti dalje. »Hrvatska, iako teritorijalno mala zemlja, može uvelike pridonijeti rješavanju tih tema i na europskoj razini«, zaključio je Tanjić.

Svjestan potrebe javne rasprave o problematici slobodne nedjelje i njezine regulacije u hrvatskom medijskom prostoru, ministar Ćorić smatra da je bez zakona nemoguće osigurati obiteljsko zajedništvo nedjeljom. U vremenu u kojem se ljudi otuđuju jedni od drugih, zajednički je dan odmora, mišljenja je ministar, potreban više nego ikada. Ćorić je rekao da Hrvatska »pripada zapadnome civilizacijskome krugu koji je, njegujući tisućljetnu tradiciju utemeljenu na kršćanskim vrijednostima, oduvijek prakticirao neradnu nedjelju neovisno o tome jesmo li vjernici ili nismo«. Naglasio je da su ta načela ugrađena u europske društvene vrijednosti te da se ne smije dozvoliti narušavanje tih vrijednosti. Kao zagovaratelj zakonske regulative slobodne nedjelje naglasio je da se na umu uvijek mora imati čovjeka, njegovu slobodu i njegovu obitelj.


Foto: Sudionici okruglog stola na HKS-u
 
Treba izići iz »kockarnice ljudskim životima«

Tragično je i paradoksalno, istaknuo je Vuleta, da je najistaknutiji simbol i čimbenik ljudske slobode - nedjelja - nakon što je Hrvatska izborila vlastitu samostalnost i slobodu, među prvima pogažen, i to slovom zakona. »Vrijednost slobode nedjelje završila je na slobodnome tržištu, po izboru. Uobličena u zlatno tele izloženo na klanjanje u trgovačkim centrima«, rekao je Vuleta. Iznio je Vuleta kritiku da u 18 godina, koliko traje inicijativa za slobodnu nedjelju, mladima nedostaje iskustva i svijesti o pravu slobode na slobodan sedmi dan. Druga je kritika bila upućena lijevim i desnim politikama koje se 18 godina »neuvjerljivo zaklinju u posebnu skrb za radnike, uvjeravaju da je za njih samorazumljivo da će tradicionalnu civilizacijsku stečevinu braniti pošto-poto.« Sindikati su, prema Vuleti, »bili, kao, nemoćni da se pravni vakuum popuni adekvatnim zakonom.«

Mediji su se lako opredijelili i »orkestrirano podržavali poslodavce jer gotovo egzistencijalno ovise o njihovu kapitalu, naravno što većem to bolje«, rekao je Vuleta i dodao da su svaki drugačiji stav i glas bili bešćutno ignorirani ili izvrgavani ruglu. Vuleta smatra da je to bilo toliko intenzivno da se uspjelo »ušutkati čak i starješine kršćanskih crkava koji su načelno, doduše, branili sedmi dan kao dan Gospodnji i dan odmora, ali nisu se odvažili artikulirati svoj zajednički stav s obzirom na socijalnu dimenziju slobode nedjelje i jasno stati na stranu radnika«.

Govorio je Vuleta i o pravima žena te rekao da se čak i udruge i aktivistice pokrivaju konformističkom šutnjom te se stječe dojam da žene koje rade u trgovinama i nisu žene. » Te žene zacijelo ne uživaju standarde zaštite svojih prava koje su u mladoj državi Hrvatskoj u kratko vrijeme stekli kućni ljubimci«, rekao je Vuleta.

»S ovoga vremenskoga odmaka čini mi se da sam ovih 18 godina bio u kockarnici u kojoj se kocka ljudskim životima«, istaknuo je Vuleta koji smatra da nacrt Zakona o trgovini otkriva dobre namjere zakonodavca te da je jasno da je Zakon rezultat kompromisa, ali »zbog čega i zbog koga 16 radnih nedjelja«, upitao se Vuleta kada je posve jasno da je većina hrvatskih građana protiv postojećega stanja i za reguliranje te problematike. »Zato bih volio, unatoč tome što već imamo nacrt pred sobom, da netko tko to može podnese amandman da se ovaj broj 16 radnih nedjelja doista reducira, možda na ovim ili nekim sličnim osnovama. Sada je vrijeme da napustimo kockarnicu ljudima u kojoj bogati postaju još bogatiji, a siromašni još siromašnijima«, zaključio je Vuleta.
 
Dugotrajna problematika pitanja slobodne nedjelje

Bivša europarlamentarka i sadašnja zastupnica u Hrvatskome saboru Marijana Petir više je puta predlagala izmjene Zakona o trgovini, a taj aktualni prijedlog vidi kao pozitivan korak u rješavanju civilizacijskoga pitanja slobodne nedjelje. Šesnaest radnih nedjelja u godini, ističe Petir, kompromis je koji su postigle obje strane: ona koja se zalaže da svaka nedjelja bude neradna te ona koja se zalaže da svaka nedjelja bude radna.

Podatci Porezne uprave jasno pokazuju da je promet u trgovinama na malo najveći petkom, a u trgovačkim lancima subotom. Ti podatci opovrgavaju tvrdnje nekih trgovaca da je trgovački promet najveći nedjeljom, podsjetila je Petir. Da je nedjelja dan za obitelj te da je upravo to najčešći razlog za uvođenje slobodne nedjelje, naveli su građani u istraživanju koje je Petir provela prije dvije godine te je pokazalo da 82 % hrvatskih građana podražava uvođenje slobodne nedjelje. »Neodrživo je stanje u kojem 50 % radnika u Hrvatskoj radi prekovremeno - 141 sat godišnje više od svoje satnice, što znači da su zakinuti za jednu mjesečnu plaću godišnje, pri čemu je država u gubitku zbog neplaćenih obveza poslodavaca«, kazala je Petir te istaknula kako i druge negativne utjecaje na zdravlje radnika, poput emocionalne iscrpljenosti, stresa, psihosomatskih smetnjâ. Sve se to, kako je zaključila Petir, negativno održava na međuljudske i obiteljske odnose.

Rasprava u hrvatskom društvu o pitanju slobodne nedjelje »toliko je duga da se čini kao da se više nema što za reći«, tvrdi Krešimir Sever. Satnica rada predložena izmjenama Zakona za trećinu je veća nego satnica u Austriji, istaknuo je Sever. Kao predsjednik sindikata rekao je da Sindikat podržava zabranu rada nedjeljom u cjelini, osim na autobusnim i željezničkim kolodvorima, zračnim lukama, benzinskim postajama. No treba ograničiti i sadržaj koji će te trgovine prodavati, rekao je Sever, a s njime su se složili i ostali govornici napominjući da takve trgovine ne mogu ujedno postati i pekarnica ili slično.

Dotaknuo se Sever pitanja položaja žene u trgovini rekavši da Hrvatsku čeka pojačan rad na ravnopravnosti u svim segmentima društva. »Naša sloboda kupnje nedjeljom tim radnicama u trgovinama ograničava njihove slobode«, dodaje Sever i zaključuje da se društvo treba osloboditi prividne potrebe odlaska u trgovinu nedjeljom.
 
Pozitivni primjeri u hrvatskome društvu

Trgovački lanac KTC 2018. donio je odluku da njihove trgovine ne će raditi blagdanima i praznicima, rekao je predsjednik Nadzornoga odbora Katavić. Nakon provedenoga istraživanja o utjecaju neradnih blagdana na poslovanje, koje nije pokazalo nikakve negativne posljedice, odlučeno je da od 2020. trgovine ne će raditi nedjeljom, što je izazvalo veliko oduševljenje zaposlenika. »Godine 2020. ostvarili smo 4 % veći promet nego 2019., pored pandemije i zatvorenih trgovina nedjeljom, blagdanima i praznicima«, rekao je Katavić. Želja je bila da nedjeljom obitelj bude na okupu jer, kako kaže Katavić, obitelj treba čuvati, a nedjelja je važan čimbenik u tom očuvanju. Zato taj trgovački lanac i ne će koristiti mogućnost 16 radnih nedjelja koje će biti omogućene Zakonom.

Općina Ivankovo, pak, tijekom 2017. i 2018. godine promatrala je i analizirala što se događa u trgovinama nedjeljom te je utvrđeno da zaposlenici nemaju značajan prihod i dobit nedjeljom i blagdanima. Tako se općina s načelnikom Markom Miličevićem zapitala: »Hoće li nas boljeti želudac ako u nedjelju za ručkom jedemo kruh od subote?« Jednoglasno je odlučeno da od rujna 2018. trgovine u općini Ivankovo ne rade nedjeljom i blagdanima te su ti dani u općini proglašeni danima za obitelj.

Kao predsjednik Hrvatske zajednice općina, Miličević je najavio da Zajednica uskoro planira izdati prijedlog da se u potpunosti zabrani rad nedjeljom i blagdanima jer ne vide razlog zašto se nekome čini usluga rada 16 nedjelja u godini. »Time nismo ništa riješili, čak naprotiv stvorili smo još veće probleme. Ako stvaramo vrijednosti društva na trgovini, onda se moramo zapitati gdje ova država danas ide«, zaključio je Miličević. 

Mirta Fekeža/Glas Koncila br. 31/2021.
Ispišite stranicu: