Riječ Nadbiskupa

Kardinalova homilija u bazilici sv. Marije Velike na završetku pohoda hrvatskih biskupa "ad limina apostolorum"

Između brojnih poveznica koje su u povijesti spajale hrvatske vjernike i ovu Baziliku, spominjem tek dvije. Prva se odnosi na činjenicu da ova Bazilika čuva spomen prvih dana studija u Rimu mladoga Alojzija Stepinca i slavlja njegove Mlade mise. Sam nadbiskup Stepinac, prema svjedočanstvu župnika Vranekovića, rekao je ovo: »U početku bilo mi je u Rimu malo čudno. Pa kud sam to došao? – Ponovno sumnje: je li to uistinu Božji poziv? – Bili su to teški dani. I onda, kako je to običaj, da alumni Germanicuma u I. godini iza predavanja – u pratnji starijih – pregledaju malo rimske crkve, dođem tako u Sv. Mariju Veliku. Tu se pomolim – i tu je bio kraj svakoj mojoj sumnji!... Prvu sam Misu služio baš kod Majke Božje Velike na Isusovim jaslicama. To mi je bilo najmilije mjesto: služiti prvu Misu na mjestu, gdje je Spasitelj došao na svijet…« (Josip Vraneković, Dnevnik. Život u Krašiću zasužnjenog nadbiskupa i kardinala Alojzija Stepinca (5. XII. 1951 – 10. II. 1960.), Zagreb, 2011., str. 213). Povezanost između jaslica i križa vidljiva je i u Stepinčevoj svećeničkoj službi. On je, naime, svoje svećeništvo počeo živjeti pod geslom, uzetim iz poslanice sv. Pavla: »A ja, ne daj Bože, da bih se ičim ponosio osim križem Gospodina našega Isusa Krista po kojem je meni svijet raspet i ja svijetu« (Gal 6,14).
17.11.2018

Kardinalova homilija na svetkovinu Svih svetih

Danas, na svetkovinu Svih svetih, smijemo s ponosom reći u meni je nešto od mojeg svetog zaštitnika, od sveca ili svetice koju posebno častim i kojoj se posebno molim. Moja je snaga u onome koji je jači i moćniji od mene. S pouzdanjem se utječemo našem blaženom Alojziju Stepincu i posebno Presvetoj Bogorodici Mariji, Majci Isusovoj i našoj nebeskoj Majci. Braćo i sestre, danas u imenu ove Svetkovine, nalaze se sva imena i sva lica. I ja, kao i svatko od vas možemo izreći ime sveca i svetice, osobe koju smo upoznali i koja nas je učila ljubiti. Svatko od nas ima svoje svece, kao što svatko od nas ima svoje pokojne. Svoje, ponavljam, jer svatko od nas polazi od svojih iskustava, od svoga života. Sveci su naši prijatelji, oni su istinski prijatelji ljudskoga roda. Oni nas uče kako u svom životu, trebamo posvuda nalaziti tragove Božje prisutnosti, tragove Božje dobrote koja hoće da se svi ljudi spase i jednom uđu u vječni zagrljaj s Bogom Ocem i Sinom i Duhom Svetim i sa svima svetima.
01.11.2018

Kardinalova homilija na početku akademske godine 2018./2019.

Dragi mladi vjernici, vi osjećate i poznati su vam današnji izazovi što ih živimo u hrvatskome društvu, ali me raduje što kod vas nalazim osjetljivost i što pokazujete ispravan stav izgrađen na tragu evanđeoske obnove duha. Raduje nas što ćete i večeras, mnogi od vas, započinjući program »72 sata bez kompromisa« očitovati značenje darivanja sebe bližnjima, važnost pomaganja, korištenja svoje mladosti i maštovitosti da biste obradovali druge i dali im do znanja da nisu napušteni. Uz to napominjem da smo se uputili u pripremanje Susreta hrvatske katoličke mladeži koji će se 9. i 10. svibnja 2020. godine održati u Zagrebu. Na tome putu vidim sve mlade, ali vi, studenti i studentice, imate posebno mjesto. To nije pripremanje tek jednoga susreta i slavlja, nego put duhovne obnove koji pokazuje hrvatsku mladež spremnu zalagati se za kršćanske vrjednote i za svoju Hrvatsku domovinu.
18.10.2018

Kardinalova homilija na đakonskom ređenju

Dragi ređenici, dragi prijatelji, prvo misno čitanje je iz poslanice Filipljanima. Tu poslanicu sveti Pavao piše vjernicima u Filipima iz zatvora, u iščekivanju presude. On je okovan, ali je svjestan da navještaj i svjedočanstvo Evanđelja ne mogu biti zatočeni. Iskustvo Apostola naroda pokazuje kako je moguće očuvati radost i u teškim trenucima života i Crkve i svijeta. O kojoj to radosti Pavao govori? O onoj koja pouzdanje stavlja u Boga, koja živi Evanđelje koje je Radosna vijest. O radosti koja se u nama rađa prvenstveno otkrićem da nas Bog prvi ljubi i čuva na putu našega života, da ta Božja ljubav prema nama prethodi svaki naš odnos s njime. Dragi ređeniče, kad se navečer na kraju dana sabereš pred Bogom, započni ispit savjesti zahvaljujući Bogu koji tebe, takvog kakav jesi, neizmjerno ljubi. I zbog tebe je poslao svoga Sina na svijet. Tom se Isusu danas predaješ i posvećuješ služeći mu kao đakon.
Tim pouzdanjem bio je ispunjen blaženi kardinal Alojzije Stepinac. Zato je sačuvao čistu savjest i mir u svim zgodama i nezgodama života. Njegovo biskupsko geslo: U tebe se, Gospodine, uzdam, prihvatite kao trajnu molitvu svoga srca.
13.10.2018

Kardinalova riječ na misi prigodom 10. obljetnice uspostave Đakovačko-osječke crkvene pokrajine

Vi ste, dragi vjernici Đakovačko-osječke nadbiskupije, predvođeni vašim pastirima, 3. ožujka ove godine, zahvalili Bogu za svjedočanstvo svetosti blaženoga Alojzija kada ste u velikom broju hodočastili na Stepinčev grob u Zagreb te u zagrebačkoj Prvostolnici molili njegov zagovor i nebesku pomoć.
I to potvrđuje Blaženikovo proroštvo: »Savjest mi je čista i budućnost će pokazati da sam bio u pravu« (Stepinčevo završno obraćanje na sudu, 8. listopada 1946.). Blaženi Alojzije je i za nas danas jasno uporište kako izdržati i ostati u vlastitoj Domovini. Molimo ga za naše obitelji, posebno za djecu i mlade, molimo za boljitak života u našoj plodnoj Slavoniji. Sve vas, draga braćo i sestre, preporučujem nebeskom zagovoru Presvete Bogorodice Marije, svetog Petra prvaka apostola i blaženog Alojzija Stepinca, svjedoka čiste savjesti.  
11.10.2018

Kardinalov pozdravni govor prigodom Konferencije nadbiskupa Paula Richarda Gallaghera, u povodu 20. obljetnice ratifikacije četvrtog Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske

U prošlom je stoljeću bilo više nastojanja sa strane Svete Stolice i predstavnika Katoličke Crkve u hrvatskom narodu da se ti odnosi urede. Nakon raspada Austro-Ugarske monarhije u kojoj su ti odnosi bili uređeni Konkordatom, u Kraljevini Jugoslaviji ta su nastojanja završila neuspjehom, a poslije Drugog svjetskog rata u komunističkoj Jugoslaviji od progona Crkve i nepoštivanja slobode vjeroispovijesti došlo se do beogradskog Protokola (1966.) koji je formalno jamčio minimalan »modus vivendi« u prilikama ondašnjeg sustava državnog ateizma.
10.10.2018

Homilija kardinala Bozanića prigodom hodočašća svećenikâ Zagrebačke crkvene pokrajine u Krašić o 20. obljetnici beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca

Krašić blaženog Alojzija Stepinca ostaje mjestom pouke za sve koji žele lijepu i plemenitu Hrvatsku: svjesnu darova što ih je primila i vrjednota koje treba njegovati; Hrvatsku koja se zalaže za istinu i slobodu, za pravednost i poštenje, koje se ne može graditi zatajujući glas savjesti; Hrvatsku koja pokazuje vrijednost i smisao života; Hrvatsku koju trpljenje jača, a križ prosvjetljuje, odgaja i oplemenjuje za služenje bližnjima, svakome čovjeku, posebno najpotrebnijima. Danas zahvalimo Gospodinu za tolike svete svećeničke primjere u davnoj i nedavnoj prošlosti i tolika svijetla nastojanja svećenika u našoj sadašnjosti. Danas zahvalimo i za dar novih svećeničkih zvanja kojima nas i ove godine Gospodin blagoslivlja.
03.10.2018

Kardinalova homilija prigodom 287. zavjetnog hodočašća vjernika grada Zagreba i hodočašća mladih Zagrebačke nadbiskupije u Mariju Bistricu

Osjećamo da nas je sveti Ivan Pavao II. Kristovom snagom zaštitio, jačao glas naših vapaja i pomogao da susretnemo slobodu i radost u velikim iskušenjima. On je došao ovamo da bi, pred očima Bogorodice, skinuo veo s lika kardinala Alojzija Stepinca, da bi svijetu rekao komu pripadamo svojom vjerom i kulturom, da bi pokazao što je sve vrijedno u našemu srcu, a nas same ohrabrio da tu pripadnost ne zaniječemo, nego idemo tragom Svjedoka vjere, koji je zapečaćen mučeništvom. Molimo da s lika blaženog Alojzija bude podignut i zadnji veo. Pridonosimo tome svojom molitvom, ali prije svega svojim kršćanskim življenjem kojim svjedočimo da pripadamo Bogu i da volimo Katoličku Crkvu.
09.09.2018

Kardinalova homilija na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije

Kao učenici Isusovi nismo sami, s nama je Marija, Majka Isusova i Majka Crkve. Stoga smo i došli k Mariji tražiti pomoć. Bog je Ženi u pustinji pripravio sklonište, kaže nam Knjiga Otkrivenja. Dragi vjernici, još su nam živa u sjećanju iskustva skloništâ iz Domovinskog rata. A naša skloništa u pustinji života, naša sigurna skloništa od zla u borbi života su: Presveta Bogorodica Marija, Marijina krunica, Marijina svetišta. Ovdje nam Marija pruža svoju blizinu da bismo se kod Nje sklonili i da bi nam Ona pomogla u borbi protiv snaga zla, protiv đavla, oca laži, koji se tako često i u raznim oblicima maskira predstavljajući se kao anđeo svjetla.
15.08.2018

Kardinalova homilija na Misi za Domovinu prigodom Dana državnosti

Snaga neke zajednice očituje se u slobodi, usklađenoj s Božjom voljom, a sloboda svoje najjače uporište ima u slobodi savjesti. I za našu Hrvatsku je upravo u tome njezina snaga. Stoga je pogubno slušati svjedočanstva kada se u gospodarskome, političkome ili pak kulturnom životu savjest drugoga čovjeka ne poštuje. Znamo da postoje razni načini ucjenjivanja ljudi, pritisaka na savjest, obrazloženja koja su spremna žrtvovati savjest radi navodnih viših ciljeva. No, samo Bogu dugujemo konačnu poslušnost. To je zadnji korak u bespomoćnost koju osjećaju pojedinci, a zatim i čitave skupine, osjećaj bespomoćnosti pred umreženim strukturama koje nadilaze granice stranaka i država, a koje onemogućuju živjeti hrvatsko zajedništvo i poticati napredak, buditi snagu za dobra djela.
25.06.2018