Riječ Nadbiskupa

Kardinalova homilija prigodom blagoslova spomen-crkve Našašća sv. Križa u Zrinu

U predslovlju današnjega blagdana molimo: »Sa stabla u raju nikla je smrt, a sa stabla Križa rodio se život«. Čudesan je to obrat. I ovdje u Zrinu, koji povijest pamti kao iznimno bogato i lijepo mjesto, čovjek je – prihvaćanjem grijeha – donio: razaranje, oduzimanje zemaljskoga života i imovine, progonstvo i zabranu povratka.

Ovo današnje slavlje pokazatelj je obrata u odnosu na plodove mržnje i nasilja, jer umjesto rušenja, ovdje svjedočimo građenju; umjesto oduzimanja života, ističemo davanje života i oživljavanje; umjesto straha progonstva i nemogućnosti povratka, ovdje smo u novome zajedništvu koje govori jezikom molitve i obnove.

Silnici su, svi odreda, pomoću raznih ideologija, na izvanjski grublji ili finiji način, nastojali ukloniti Križ, ne dopustiti mu da bude vidljiv, ali su zaboravili da je ljubav sadržana u Križu posijana u srca i nikada ne može biti uklonjena. A zlo se vraća onome koji ga je učinio!
14.09.2019

Kardinalova homilija prigodom 25. obljetnice pohoda pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj

Dragi vjernici Župe svetog pape Ivana Pavla II. u Novom Jelkovcu, iako ste ovdje naizgled bili »zatvoreni«, svedeni na maleni prostor, poslušali ste poziv Ivana Pavla II.: Otvorite, raskrilite vrata Kristu!
Papa nas je pozivao i pokazivao nam da se ne trebamo bojati. Njegov nam primjer govori da istinske promjene i na društvenome području ne polaze poglavito od nekih političkih odnosa, nego su plod Duha i ljubavi. Iz srca i života ljudi predanih Gospodinu, nošenih njegovom ljubavlju, nastaje novi svijet.
Molimo da prostori ovdje izgrađene nove crkve i svetišta Ivana Pavla II. budu prostori pronalaženja Boga, osluškivanja njegove Riječi i potreba čovjeka; prostori susreta i razgovora, prepoznavanja otajstva života, zalaganja za poštivanje svakog ljudskoga bića, počevši od nerođenih; prostori jačanja obitelji; prostori promicanja slobode i mira, zajedništva i međusobnog opraštanja.
 
11.09.2019

Kardinalova homilija prigodom 288. zavjetnog hodočašća vjernika grada Zagreba i hodočašća mladih Zagrebačke nadbiskupije u Mariju Bistricu

Isus koristi riječ »mrziti«, da bi nas upozorio da nijedna ljubav koju živimo ne smije zanemariti prvenstvo ljubavi prema Bogu. Još točnije: ljubavi koje živimo kao posjedovanje nisu povezive s ljubavlju prema Bogu. Duga je lista nama dragih ljubavi, počevši od najbližih obiteljskih veza: roditelji, braća i sestre, žena i djeca… Isus se ne zaustavlja na njima, nego ih proteže na život kao takav. Ako smo zauzeli stav da posjedujemo život, da njime – svojim ili tuđim – možemo raspolagati kao sa svojim vlasništvom, očito nismo prihvatili Isusov nauk.
 
Zbog njihove snage, ton Isusovih riječi može zvučati nedohvatljivo i premalo stvarno. No, Isus je vrlo konkretan, jer spominje obiteljske povezanosti, drage osjećaje i svakidašnje odnose. Na temelju toga traži od nas da niti osobama, niti stvarima, niti svakidašnjim planovima, ne pridajemo važnost koja pripada Bogu. I očito da Isusu nije cilj zanemariti, ili oslabiti životna uporišta. Upravo suprotno: stavljanjem Boga na prvo mjesto, odnosi među ljudima, naročito najdublji, oni obiteljski, postaju snažniji.
           
U odnosima muža i žene, roditelja i djece, braće i sestara, vjera u Boga i povezanost s Njime pruža čvrstoću i sigurnost kakvu nijedan zemaljski osjećaj ne može dati. Ljubav nošena Božjom ljubavlju otvara nove prostore slobode i dara koji obnavljaju ne samo međusobne odnose, nego obiteljski život i život društva u cjelini.
 
08.09.2019

Kardinalova homilija u Križevcima na proslavi 400. obljetnice mučeništva sv. Marka Križevčanina

Sveti Marko Križevčanin radije je pošao u smrt nego se odrekao vjere i vjernosti Kristu i Crkvi. To njegovo vrhunsko svjedočanstvo blista i danas pred nama kao svijetli primjer evanđeoske dosljednosti koju uvijek treba imati pred očima u svim životnim odlukama, a posebno u opasnostima kojih ni danas ne manjka u redovitom kršćanskom životu.

Sveti Marko Križevčanin je svijetli simbol mukotrpne povijesti i hrabre vjernosti hrvatskih vjernika. On nam svijetli kao divan primjer Kristova učenika koji se, poput gotovo našega suvremenika blaženog Alojzija Stepinca i mnogih vjernih kršćanki i kršćana, nedavne i davne hrvatske povijesti, znao suočiti sa svakovrsnim patnjama da ne bi postupio protiv vlastite savjesti.

Sveti Marko podnio je mučeništvo u Košicama u Slovačkoj, zajedno s jednim Poljakom i jednim Mađarom, što bi u suvremenim okolnostima unutar europskog zajedništva moglo poticati na obnavljanje i utvrđivanje eklezijalnih i drugih veza s tim Crkvama, narodima i državnim zajednicama srednjoeuropske katoličke baštine.
07.09.2019

Kardinalova homilija na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Mariji Bistrici

Kao vjernici nosimo u sebi sjeme te budućnosti, koja je obasjana Božjim svjetlom. U našim je srcima posijano sjeme ispunjeno nadom i obećanjem. Iako u životu trebamo proći kroz borbu i tamu zla, a toliki nam događaji daju privid osporavanja vjerničke nade, slavlje Velike Gospe obasjava naš životni hod, jača našu vjeru i obnavlja snagu za život. Ova nam svetkovinaotkriva istinsku ljepotu života, ljubavi i zajedništva, kako međusobnog zajedništva, tako i zajedništva s Bogom.

Draga braćo i sestre, Velika Gospa je hrvatski ljetni Božić. Ovaj nam blagdan samim slavljem daje osjetiti snagu vjere i pomaže jače živjeti odlike našega kršćanstva. Identitet hrvatskoga kršćanstva duboko je obilježen marijanskom pobožnošću. Crkve posvećene Blaženoj Djevici Mariji i Marijina svetišta diljem naše Domovine preplavljena su danas mnoštvom Marijinih štovatelja, jer na neki način svi mi osjećamo da se danas kao vjernici, katolici, trebamo naći zajedno kod Isusove i naše Majke, Presvete Bogorodice Marije.
15.08.2019

Kardinalova homilija na Misi za domovinu

Draga braćo i sestre, za što moliti na Dan hrvatske državnosti, u odmaku od trideset godina od pada komunističkoga totalitarizma, nego za ovo troje: da prepoznamo bisere koji su prenošeni s koljena na koljeno, da ih zavolimo i čuvamo, da bismo njihovim sjajem radovali i sebe i druge. Zato molimo za hrvatsko zajedništvo. Oslobodimo se nepotrebne radikalizacije hrvatskoga društva, nemojmo naivno prihvaćati pusta i nerealna obećanja. Molimo za zajedništvo nasuprot malodušnosti, cijenimo ono što smo postigli i što nam drugi priznaju. Ne obescjenjujmo ono što je naše i čime se trebamo ponositi. To prepoznaju ljudi i gosti koji dolaze u našu državu; to osjete i naši ljudi koji se udalje od Domovine.
25.06.2019

Kardinalova homilija na Misi prigodom proslave 50. obljetnice uspostave Riječke crkvene pokrajine

Ova obljetnica Riječke metropolije ohrabruje i ispunja nadom. Povijesnih previranja raznih boja i predznaka bilo je i prije nas. Ne postoje vremena koja ljudi nisu nazivali teškima, ali niti vremena koja bi za vjernike bila beznadna. No, nada je tada bila, a i danas je moguća samo uz prihvaćanje i otvaranje Bogu.

Kršćanska nada ima i socijalnu dimenziju, jer ona upućuje na zajedništvo i solidarnost. Kršćanska nada je otvoreni prostor sigurnosti u vjeri da Bog upravlja ljudskim životom i poviješću. Kršćanska nada može biti dar vjernika svijetu. Tajna kršćanske nade leži u tome da je ona vidljiva samo ako se odjene ljubavlju. Kršćanska je nada rođena iz vjere i darovana u ljubavi.

Riječka katedrala sv. Vida, kao i naše katedrale u Poreču, Puli, Krku, Gospiću i Senju, čuvaju brojne spomene na ljude i događaje što ih je ispisivao čovjek nadahnut Duhom Božjim. U njima se nalaze predaje koje ohrabruju i učvršćuju naša srca u nadi. Neka i ova obljetnica Riječke metropolije osvijetli našim Crkvama nove putove nade po Mariji, zvijezdi nade.
15.06.2019

Kardinalova homilija u misi svećeničkog ređenja

Dragi vjernici, Isus se spušta na našu razinu da bi nas podigao. Dragi ređeniče, Isus je i tebi sada bliz, i bit će ti uvijek sasvim blizu. On se spušta do tebe, do tvoje ljudskosti, do tvojih radosti i nada, do tvojih žalosti i teškoća. Samo je tako moguća ljubav između tebe i Isusa. Naime, Isus traži prijatelje, a ne sluge, traži prijatelje, a ne podložnike koji naslijepo slušaju. Isus traži prijatelje, a ne nepobjedive heroje. Pripadnost koju Isus traži temelji se na prijateljstvu i zato osigurava slobodu duha koju nitko ne može oduzeti.

Dragi ređenici, Isus prosi vašu ljubav, kao što je prosio i Petrovu ljubav. U Petrovu ožalošćenom pogledu vidio je želju za tom ljubavlju. Ta želja, to nastojanje u ljubavi prema Kristu, već je ljubav. Kada Isus postavlja pitanje Petru, to isto pitanje upravlja i meni, tebi, svima nama. Stoga smijemo zajedno s Petrom odgovoriti: Da, Gospodine, ti to znaš, ja te volim, želim biti tvoj prijatelj, iako ponekad prevlada indiferentnost i hladnoća. Dobri moj Isuse, s Petrom želim ponoviti da jesam i želim ostati tvoj prijatelj.
08.06.2019

Pozdravni govor na proslavi Dana Hrvatskoga katoličkog sveučilišta

U valu događanja koja pokazuju slabljenje uporišta, pa i promicanje slabljenja institucija, sveučilišta i centri istraživanja kao da gube ono temeljno od svoje glavne zadaće. Nju mi vjernici vidimo unutar proročkoga poziva koji nam je dan, a koji se ne svodi na izvršavanje projekata po nečijoj mjeri, na tragu poželjnih rezultata koji bi opravdali nečije planove. Imam dojam da se sveučilištima namjerno želi oduzeti njihova najljepša sposobnost: gledati budućnost. Sveučilišta su, darom slobode i odgovornosti, pozvana unositi u društvo prijedloge koji neće iznevjeriti, nego – štoviše – promicati dostojanstvo čovjeka, odgovarati na njegove najdublje čežnje i čuvati nadu. Naime, sveučilišta su prostori duha, slobode, kreativnosti, oduševljenja i, ponavljam, odgovornosti. U sveučilištima vidim i za Hrvatsku najveću mogućnost da po novim naraštajima pridonose potrebnim obnovama hrvatskoga društva i njegovih temeljnih institucija. Mladi ljudi, studentice i studenti, za to trebaju i vrijedne pratitelje, profesore, odgojitelje, koji će im dati podlogu i biti nadahnuće za kreativnost koja se njima povjerava.
03.06.2019

Pozdravni govor prigodom svetkovine Majke Božje od Kamenitih vrata

U prostoru ove naše Prvostolnice zbijen je spomen na vjersku i kulturnu baštinu koja je obilježila povijest hrvatskog naroda. S našom su Katedralom na različite načine povezani sveci, kršćanski umjetnici, nositelji duhovnosti i kulture. U zahvalnosti za bogatu hrvatsku prošlost, s povjerenjem gledam ovu kršćansku zajednicu koja velikodušno prihvaća poziv da u naše vrijeme unosi mudrost i nadu Evanđelja. Dragi Zagrepčani, s vama sam večeras i ja hodočasnik Mariji, Božjoj i našoj Majci, kojoj prinosim vaše molitve i nade. Presveta Bogorodica je u trajnom pohodu svojim vjernicima. Ona nas u radostima i kušnjama svakodnevnog života uči vjerovati, nadati se i ljubiti. Marija nas poziva da se približimo Isusu koji nam je donio spasenje i pokazao put kojim nam je ići. A spasenje je dar, milost Božja. Milost koja zahtijeva naš osobni pristanak, nasljedovanje djelima posvjedočeno. Zato smo večeras ovdje okupljeni oko Isusa uskrsloga i živoga među nama da s Marijom obnovimo svoju vjeru i nasljedujemo je u poniznosti.
31.05.2019