Zagrebačka nadbiskupija

Zdravstveni odgoj djece i mladih danas je nasušna potreba i tu činjenicu možemo prema stavu Crkve tražiti izrijekom unazad do pape Pija XI. Ali, reći da je zdravstveni odgoj djece i mladih potreban ne znači da možemo podržati izradu i uvođenje zdravstvenog odgoja u škole na jednostrane načine, pod svaku cijenu, i bez mogućnosti dijaloga, suradnje i kritičke prosudbe ponuđenih sadržaja, istaknuo je dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Tonči Matulić u predavanju koje je održao u srijedu 23. siječnja tijekom 53. teološko-pastoralnog tjedna koji se održava na zagrebačkoj Šalati.

Uvodeći u predavanje "Zdravstveni odgoj u svjetlu demokracije" dr. Matulić je kazao da se promišljanja fokusiraju na aktualni aspekt obrazovne politike koji je na jedan odviše konspirativan način izradio i nedemokratskom silom u škole uveo novi Kurikulum zdravstvenog odgoja.

Demokracija nije ničije privatno vlasništvo, već pripada svim građanima

Upozoravajući na krhkost demokracije, Matulić je rekao da to od svih građana zahtijeva ogromnu odgovornost kako bi je se sačuvalo od samoprijetećih zastranjivanja. Poput biljke koja se bez vode suši i vene, demokracija se suši i vene bez odgovornosti. Odnosno, pretvara se ili u samovolju, što je anarhija, ili u diktaturu, što je nasilje, upozorio je dekan zagrebačkog KBF-a te istaknuo da demokracija nije prepuštena samo uskoj osobnoj odgovornosti pojedinca; ona ima temelj u zajedničkoj odgovornosti svih građana.

Mogućnost sudjelovanja u donošenju političkih odluka, mogućnost da se bira i biva izabran te kontrola političke vlasti jesu bitne značajke demokracije, koja nije ničije privatno vlasništvo, podsjetio je Matulić. Demokracija pripada svim građanima koji je po nalogu državnog ustava ne samo prihvaćaju, nego za nju i u njoj preuzimaju svoju odgovornost. To je odgovornost za društvenu dimenziju naše egzistencije.

Stoga, istaknuo je Matulić, valja odbaciti one političke ocjene koje dolaze iz stranački obojenih politika da u Hrvatskoj postoje, s jedne strane, građani koji su rođeni demokrati, koji uzorno žive i prakticiraju demokraciju i, s druge građani, oni koji su primitivni antidemokrati nesposobni za demokraciju i za život u demokraciji. K tomu, demokracija ne poznaje vjernike ni nevjernike, ni lijeve, ni desne, ni napredne, ni nazadne, nego poznaje samo temeljne odredbe Ustava koje na svoj način, ipak određuju bit demokracije.

Problematičan odnos vlasti prema državi

U činu izrade i uvođenja novoga Kurikuluma zdravstvenog odgoja u javno odgojno-obrazovni sustav RH prepoznajemo najprije praksu koja nije odoljela napastima zastranjivanja od norme koja je prekoračila propisane granice i povrijedila neke autentične humane vrijednosti, a koje proglašava, štiti i promiče Ustav, upozorio je dekan Matulić te istaknuo kako se dogodilo to da je čin izrade i uvođenja novoga Kurikuluma pokazao slabu stranu vladajuće političke nomenklature, a ona se tiče odnosa prema državi.

Taj odnos prema državi iščitavamo poglavito iz glavnih komentara nekih stranačkih i političkih aktera, medijske rasprave o kurikulumu u odnosu prema Crkvi, rekao je predavač te podsjetio kako se moglo čuti da Crkva i udruge nemaju što raditi u školi, a da na nastavi vjeronauka može poučavati što god hoće, dok u svemu ostalome odgovornost za odgoj i obrazovanje djece ima samo država.

Odmah valja reći da Crkva nikad nije i nikad neće poučavati djecu na vjeronauku u školi što god hoće nego samo istinu o Bogu, čovjeku, životu i svijetu, uključujući i zdravlje i seksualnost, odlučno je rekao dr. Matulić.

Jesu li vjernici punopravni i ravnopravni državljani?

Nadalje je istaknuo kako navedeni komentari unose pomutnju i strah osobito među vjernike, jer se lako stiče dojam da vjernici nisu punopravni i ravnopravni državljani a ne smije se zaboraviti da država nije ničije privatno vlasništvo. Protumačivši državu prema socijalnom nauku Crkve, dr. Matulić upozorio je da su svi građani u odnosu na državu na istoj strani, pa tako i vjernici i svećenici, jer nam je država zajednička i svi smo punopravni državljani te države i svi je kao članovi ovog naroda tvorimo.

Dekan KBF-a ponovio je da Crkva nema ništa protiv da država uzme udjela u odgoju djece i mladih zvanom zdravstveni odgoj i u tom odgoju dijelom poučava i spolni odgoj. "Ali imamo protiv ostavljenoga dojma da država ne pripada cijelom narodu, tj. svim građanima kao slobodnim i ravnopravnim državljanima, pa i našim biskupima i nama svećenicima, kao i onim starim i jednostavnim djedovima i bakama u čitavoj Lijepoj Našoj koji malo razumiju od sve ove teme", rekao je dr. Matulić.

Gradi se dojam da je katolički stav nužno nazadan i retrogradan

Istaknuo je pritom da su apsolutno neprihvatljive sve jednostrane i tendenciozne interpretacije koje su bile motivirane otkrivenim pokazivanjem volje za stvaranjem ozračja sukoba između države i Crkve, volje za difamacijom Crkve kao zajednice neprosvijećenih, volje za ušutkivanjem onih glasova koji u novome Kurikulumu prepoznaju mnoge slabosti, nedostatke, opasnosti za djecu i mlade koji su budućnost ovog naroda. Katolik je tako osuđen na stalno dokazivanje svoje normalnosti i razumnosti u hrvatskom društvu, pa se na toj pozadini gradi dojam da je katolički stav nužno nazadan, retrogradan i neprosvijećen, upozorio je dr. Matulić.

Pojasnio je kako se zajedničko dobro tiče svih, stoga se tiče i Crkve jer su Crkva i država, iako s različitog naslova, u službi osobnog i društvenog poziva istih ljudi, pa će tu službu obavljati na dobro sviju to učinkovitije što budu bolje njegovale zdravu međusobnu suradnju.

Manjak otvorenosti za dijalog i suradnju, višak samovolje i arogancije

Podsjetio je i kako je državna vlast koja u javne škole želi uvesti sadržaj spolnog odgoja moralno obvezna uspostaviti dijalog s roditeljima i zajedno s njima dogovarati. Državna vlast koja se usuđuje bez dopuštenja i odobrenja roditelja zabadati nos u najintimnije dijelove osobnosti djece i mladih boluje od manjka demokratske svijesti, od manjka otvorenosti za dijalog, za suradnju, ali istom boluje od viška samovolje i arogancije, upozorio je dekan.

U nastavku izlaganja Matulić se osvrnuo i na cjelokupni sadržaj Zdravstvenog odgoja. Upozorio je da se uz govor o osobnoj higijeni učenika država treba pobrinuti da se u školama osiguraju uvjeti za redovitu i normalnu higijenu učenika – topla voda, ubrusi za ruke, toaletni papir; da se osigura zdrava prehrana u školskim kuhinjama; osposobe sportske dvorane kako bi se sva djeca mogla baviti tjelovježbom, te spriječi unos u škole i dostupnost djeci alkohola i opijata.

Državna politika koja denuncira djecu i mlade djeluje uvredljivo ne samo na djecu i mlade nego i na roditelje, jer odašilje poruku kao da hrvatski roditelji žive u divljini, a da su im djeca prepuštena pravilima džungle, upozorio je dr. Matulić. (ika / gk)