Tornjevi zagrebačke katedrale dodatno se skraćuju
O nastavku radova radi saniranja posljedica potresa na zagrebačkoj katedrali, u ponedjeljak 9. listopada 2023. za Hrvatski katolički radio izvijestio je autor koncepta konstrukcijske obnove prof. dr. Damir Lazarević s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, najavivši da bi obnova trebala trajati najviše 10 godina.
„Tvrtka Spegra po projektima konzorcija planirano demontira još 10 metara oba tornja koji su bili u izrazito lošem stanju“, rekao je prof. dr. Lazarević, napomenuvši da su zbog toga morali predurgentno zatvoriti trg ispred katedrale.
Komadi punog kamena koji se spuštaju teže od 100 do 400 kilograma. Demontaža se obavlja kamen po kamen jer je materijal od potresa rastrešen i postoji opasnost da se pri uklanjanju raspadne. Zbog toga se nije moglo pristupiti modelu spuštanja trenutnih vrhova tornjeva kakvim je dizalicom u komadu spušten vrh sjevernog tornja.
Radovi u unutrašnjosti, na svodovima svih triju lađa su pred završetkom. „Svodovi, zatege, sanacija s donje i gornje strane – to se sve odvija po planu, nema nikakvih iznenađenja, i polako taj dio projekta, odnosno izvedbe, privodimo kraju“, kazao je.
Što se tiče rokova obnove katedrale, istaknuo je da se ne bi trebali mjeriti u desetljećima. „Ako su Pelješki most ili zadarska velika dvorana, objekti na kojima sam i ja nešto radio, s ogromnim količinama materijala izgrađeni u mjesecima ili možda pokojoj godini, nema smisla govoriti da će se katedrala obnavljati 30 godina. To nije ni približno ista količina materijala koju ti grandiozni objekti nose. Ima, naravno, ljudskog, klesarskog rada, ali je to, svejedno, s građevinskog stajališta, s obzirom na današnju tehnologiju i razvoj struke, vrlo mala količina materijala“, ustvrdio je.
Građanima i vjernicima poručio je da bi obnova katedrale trebala trajati do 10 godina, možda i manje. „To znači da bismo mi čeličnu konstrukciju, koja se sada polako planira, mogli dignuti na visinu od 108 metara kao skelet za 8-10 mjeseci, i nakon toga ju polako oblagati kamenom“, pojasnio je.
Dodao je da će čelična konstrukcija biti nosiva te bi se nakon mogućih potresa u budućnosti trebali zamijeniti samo njezini dijelovi, sa znatno manjim ulaganjima nego što je to sada slučaj. Kamena obloga više neće imati nosiva svojstva, nego će njezina uloga biti da vizura katedrale bude kao što ju je Herman Bollé ostavio 1902. godine, rekao je prof. dr. Lazarević.
Naglasio je da je prioritet sigurnost ispred i unutar katedrale. Autor koncepta konstrukcijske obnove kazao je da je njihova želja da na Božić ove godine u prvostolnici bude slavljena misa. Preduvjeti za to su završetak demontaže vrhova tornjeva, izgradnja sigurnosnog tunela od ulaza u gradilište do ulaza u katedralu i korištenje samo glavne lađe do trijumfalnog luka.
Komadi punog kamena koji se spuštaju teže od 100 do 400 kilograma. Demontaža se obavlja kamen po kamen jer je materijal od potresa rastrešen i postoji opasnost da se pri uklanjanju raspadne. Zbog toga se nije moglo pristupiti modelu spuštanja trenutnih vrhova tornjeva kakvim je dizalicom u komadu spušten vrh sjevernog tornja.
Radovi u unutrašnjosti, na svodovima svih triju lađa su pred završetkom. „Svodovi, zatege, sanacija s donje i gornje strane – to se sve odvija po planu, nema nikakvih iznenađenja, i polako taj dio projekta, odnosno izvedbe, privodimo kraju“, kazao je.
Što se tiče rokova obnove katedrale, istaknuo je da se ne bi trebali mjeriti u desetljećima. „Ako su Pelješki most ili zadarska velika dvorana, objekti na kojima sam i ja nešto radio, s ogromnim količinama materijala izgrađeni u mjesecima ili možda pokojoj godini, nema smisla govoriti da će se katedrala obnavljati 30 godina. To nije ni približno ista količina materijala koju ti grandiozni objekti nose. Ima, naravno, ljudskog, klesarskog rada, ali je to, svejedno, s građevinskog stajališta, s obzirom na današnju tehnologiju i razvoj struke, vrlo mala količina materijala“, ustvrdio je.
Građanima i vjernicima poručio je da bi obnova katedrale trebala trajati do 10 godina, možda i manje. „To znači da bismo mi čeličnu konstrukciju, koja se sada polako planira, mogli dignuti na visinu od 108 metara kao skelet za 8-10 mjeseci, i nakon toga ju polako oblagati kamenom“, pojasnio je.
Dodao je da će čelična konstrukcija biti nosiva te bi se nakon mogućih potresa u budućnosti trebali zamijeniti samo njezini dijelovi, sa znatno manjim ulaganjima nego što je to sada slučaj. Kamena obloga više neće imati nosiva svojstva, nego će njezina uloga biti da vizura katedrale bude kao što ju je Herman Bollé ostavio 1902. godine, rekao je prof. dr. Lazarević.
Naglasio je da je prioritet sigurnost ispred i unutar katedrale. Autor koncepta konstrukcijske obnove kazao je da je njihova želja da na Božić ove godine u prvostolnici bude slavljena misa. Preduvjeti za to su završetak demontaže vrhova tornjeva, izgradnja sigurnosnog tunela od ulaza u gradilište do ulaza u katedralu i korištenje samo glavne lađe do trijumfalnog luka.
IKA