Riznica zagrebačke katedrale na filmu

23.12.2015



Dokumentarni film Ljiljane Bunjevac Filipović „Riznica“, o iznimnom bogatstvu te ljepoti i vrijednosti crkvenoga kulturnoga blaga Riznice zagrebačke katedrale, predstavljen je u ponedjeljak 21. prosinca u dvorani „Vijenac“ Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu.

Okupljene gledatelje pozdravio je na početku projekcije mons. Nedjeljko Pintarić, predstojnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije, istaknuvši važnost nastanka filma i prezentacije neprocjenjivog blaga Riznice zagrebačke katedrale Marijina uznesenja, koja već devet stoljeća čuva svjedočanstvo o 14-stoljetnom kontinuitetu kršćanstva na ovim prostorima i pripadnosti Hrvatske srednjoeuropskoj kulturnoj baštini, a čija vrijednost se može uspoređivati s najznačajnijim europskim riznicama.

Podsjetivši da crkvena i društvena zajednica mora razumjeti važnost svoje prošlosti, njegovati osjećaj pripadnosti kraju u kojem živi i shvatiti pastoralnu korisnost te umjetničke baštine, mons. Pintarić je kazao da je blago Riznice zagrebačke katedrale predstavljano na različitim izložbama te da je u takvim prigodama sniman materijal iz kojega su nastali dokumentarni filmovi o Riznici, ali da je u najnovijem filmu kamera Hrvatske televizije prvi put snimala u Riznici te da film na uzbudljiv način otkriva što se sve krije iza vrata dobro čuvanog trezora.

Mons. Pintarić je zahvalio Hrvatskoj radioteleviziji na svemu što je učinila da široka javnost vidi ljepotu Riznice zagrebačke katedrale te ujedno dopustila predstavljanje filma u dvorani „Vijenac“ prije njegovog emitiranja u programu Hrvatske televizije, istaknuvši posebice nazočnost rukovoditelja Odjela dokumentarne produkcije Roberta Zubera.

Nazočnima se obratila scenaristica i redateljica Ljiljana Bunjevac Filipović zahvalivši Zagrebačkoj nadbiskupiji na suradnji tijekom rada na filmu, posebice rizničarki s. Lini Plukavec, s kojom je u uskrsnom vremenu 2015. godine snimljeno puno više materijala nego što se moglo uvrstiti u 53-minutni film. Na izradi filmu su sudjelovali majstor fotografije snimatelj Branko Cahun, montažer Matija Zajec, skladatelj originalne glazbe Mladen Magdalenić te producent Mate Čuljak.

Budući da je Riznica zagrebačke katedrale sasvim drugačija od svakoga drugoga muzeja, jer je upravo većina predmeta i dan danas u liturgijskoj uporabi i koristi se tijekom liturgijske godine i u velikim svečanostima, koncept filma je taj da se pokaže kako su svi predmeti iz Riznice i dalje u živoj relaciji s povjesničarima umjetnosti, umjetnicima, restauratorima te o tom blagu svjedoče djelatnici Hrvatskog restauratorskog zavoda, zlatarske radionice Josipa Rodića, akademskog kipara i medaljera Damira Mataušića.



Osnivanjem Zagrebačke biskupije oko 1094. godine utemeljena je i njena Riznica. Ona je pribavila relikvije svoga utemeljitelja sv. Ladislava kralja (1045-1095), zvonoliku misnicu, skrojenu iz njegova plašta. Prvi zagrebački biskup, benediktinac Duh, rodom Čeh, donio je sa sobom liturgijske knjige i obredne predmete koji su početak današnje Riznice. Od biskupa Duha potječe i glasoviti bjelokosni plenarij iz 11. stoljeća na kojem je prikazan Isusov zemaljski život u osam prizora a koji je bio misteriozno ukraden, zamijenjen imitacijom, pronađen u američkom muzeju i vraćen u Zagreb.

U Riznici je sačuvan glasoviti Misal Jurja Topuskog, najsvečaniji zagrebački misal, pisan po zagrebačkom obredu a dijelom ga je oslikao i svjetski poznati minijaturist Julije Klović.

Tekstilne i metalne dragocjenosti su se uvijek dobro čuvale i obnavljale  uglavnom kod domaćih restauratora tako da se brojni predmeti koriste i danas za velike svečanosti u zagrebačkoj katedrali te prigodom apostolskih pohoda sv. Ivana Pavla II. i pape Benedikta XVI. Zagrebu i Hrvatskoj.

Riznica Zagrebačke katedrale tijekom povijesti bila je „locus credibilis“ - vjerodostojno mjesto gdje su se u nazočnosti papinskih i kraljevskih ovlaštenika sklapali ugovori, potpisivali i potvrđivali dokumenti, i crkveni i civilni, pa Riznica čuva i srebreni pečatnjak iz 1371. godine, kojim su se pečatili dokumenti sve do polovice 19. stoljeća, kada se Hrvatski državni arhiv preselio, a u tom se prostoru uredila Riznica poput mini muzeja.

U riznici su pohranjeni i najvažniji dokumenti Zagrebačke nadbiskupije kao što je Felicijanova povelja iz 1134. godine, najstariji dokument između Save i Drave, koji spominje osnivanje Zagrebačke biskupije 40 godina poslije utemeljenja.

Jedna od vrhunskih umjetnina je i Gyjulajeva mitra, nazvana po biskupu Wolfgangu Gylaju, koji ju je obnovio 1549. godine, a izrađena je za vrijeme biskupa Timoteja.  Među svjetske raritete spada Božji grob, izvezen u Vezilačkoj radionici zagrebačkog biskupa Petra Petretića, prvi puta postavljen u zagrebačkoj katedrali u Velikom tjednu 1659. godine. I novi grob budućeg sveca, mučenika kardinala Alojzija Stepinca, izrađen je upravo prema Petretićevom Božjem grobu s događajima iz Stepinčeva  života.

Riznica čuva i staru zbirku čipki koje su autohtoni hrvatski proizvod i u popisu su UNESCO-ve nematerijalne baštine.   

U Riznici se čuva i najstarija Banska zastava, koja je pripadala hrvatskom banu Nikoli Bakaču Erdödyju, koji je i pokopan u zagrebačkoj katedrali.

Hrvatski banovi su bili tijekom povijesti nositelji hrvatske državnosti pa je Riznica sačuvala i  domovinske svetinje.

Stara arhitektonska dokumentacija zagrebačke katedrale također se čuva u Riznici - najstariji sačuvani tlocrt iz 1792. g. i projektni nacrti obnove katedrale Hermana Bolléa iz 1899. godine.

Riznički predmeti su unikatni i sežu od 11. stoljeća sve do najnovijih. Svaki predmet je i dokument svoga vremena i govori o povezanosti Crkve u hrvatskom narodu sa središtem te su dokaz da je Hrvatska oblikovala Europu tijekom 14 stoljeća kršćanstva, a posebice Zagrebačka Crkva u svojih 9 stoljeća.

Na Hrvatskoj televiziji HRT 1, film će se emitirati na Božić, 25.12.2015. oko 21.50 sati, a repriza će se prikazati 26.12.2015. u 13.10 sati. (NP)