Knjiga o svećeniku „rijetkih vrlina“ mons. dr. Josipu Pazmanu

24.09.2015


Najnovija knjiga sveučilišnog profesora kanonskoga prava na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu dr. Matije Berljaka, o znamenitom, ali u javnosti nepravedno zaboravljenom svećeniku, znanstveniku i javnom djelatniku dr. Josipu Pazmanu (1863.-1925.) objavljena je ovoga ljeta u izdanju Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te u suizdanju Papinskog hrvatskog zavoda Svetog Jeronima u Rimu i Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije Tkalčić, prigodom devedesete obljetnice Pazmanove smrti (1925.-2015.) To vrijedno djelo o svećeniku Zagrebačke nadbiskupije i teologu, profesoru i znanstveniku, pročelniku i dekanu, prorektoru i rektoru, župniku i dušobrižniku, meceni i dobročinitelju, filologu i prevoditelju, piscu i uredniku, hrvatskom domoljubu i uzniku, dr. Pazmanu objavljeno je kao prva knjiga u novoutemeljenoj biblioteci „Profesori Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu“.

Knjiga na 240 stranica govori o Pazmanovim osobnim podacima, odgoju i školovanju, zatim o njegovom nastavnom i znanstvenom djelovanju, te na kraju o njegovim hvalevrijednim ostalim djelatnostima. Sve je to popraćeno mnoštvom slikopisa u svezi s njegovim životom i radom, a u Prilogu na kraju knjige objavljen je prijepis važnijih isprava koje mogu pomoći boljem razumijevanju Pazmanovog života i rada, te vremena u kojem je živio i djelovao.

Dekanova zahvala prof. Berljaku

Ističući da ta knjiga na najbolji način povezuje bogatu povijest i dinamičku sadašnjost Katoličkog bogoslovnog fakulteta te život i djelo dr. Josipa Pazmana sa znanstveno-istraživačkim i nastavnim radom autora i profesora Katoličkog bogoslovnog fakulteta prof. dr. sc. Matije Berljaka, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Tonči Matulić je na početku knjige čestitao i zahvalio profesoru Berljaku, dugogodišnjem predanom profesoru i pročelniku Katedre kanonskoga prava Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za uloženi trud i rad te mu odao priznanje za izvrsno djelo koje iz riznice iznosi staro i novo i tako promiče ugled Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Govoreći o Pazmanu kao marljivom i zaslužnom profesoru i dekanu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta te rektoru i prorektoru Sveučilišta u Zagrebu, istaknutom hrvatskom intelektualcu i domoljubu, neumornom promicatelju hrvatskoga katoličkog i teološkog izdavaštva, zauzetom dušobrižniku i skrbniku siromašnih, osnivaču i pokretaču mnogih crkvenih udruga i časopisa, dekan Matulić u svojem tekstu ističe što je posebno važno dr. Pazman učinio za Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu: „Dovoljno je spomenuti uvođenje predavanja iz socijalnog nauka Crkve još krajem XIX. stoljeća te osnivanje i pokretanje Bogoslovske smotre 1910. godine, za Sveučilište u Zagrebu treba spomenuti Hrvatsku akademsku menzu, za crkvenu kanonsku znanost hrvatski prijevod Zakonika crkvenog prava iz 1917. godine.“

Prepušten općepoznatom hrvatskom zaboravu

„Dr. Pazman je živio u nemirnim vremenima društvenih, gospodarskih, političkih, nacionalnih, vjerskih, ... promjena, previranja i sukoba. Rodio se u Pakracu gdje je započeo svoje školovanje, koje je nastavio u Požegi, pa zatim u Zagrebu i Rimu. Bio je svećenik, znanstvenik, profesor velike naobrazbe, bogate kulture, bio je prvi rektor modernog Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu, pisac, prevoditelj, publicist, organizator, rodoljub, politički djelatnik i izabrani narodni zastupnik Novogradiškog kotara u Hrvatskom saboru, bio je i župni upravitelj župe Sv. Petra u Zagrebu. On je bio čovjek darežljiv, veoma radin, hrabar, nepokolebljiv. Neka djela je započeo, druga je nastavio, a mnoga i ostvario.

Mnogi su ga poštivali, pogotovo hrvatski puk, i njegov rad cijenili pa je imao sprovod 'kakav se u Zagrebu rijetko vidi' jer su ljudi znali, osjećali su 'da sahranjuju svećenika rijetkih vrlina, svećenika koji je i životom svojim i radom bio dostojan i imena toga i časti'. Pokopan je u arkadama zagrebačkog groblja Mirogoj“, piše u zaključku dr. Berljak, ističući da je dr. Pazman „jedan od onih velikana koji je gradio temelje, ali i na temeljima drugih; no, kao i većina drugih velikih radinih, skromnih ljudi, za vrijeme zemaljskoga života bio je omalovažavan, nepriznat, progonjen, a nakon smrti prepušten općepoznatom hrvatskom zaboravu kako se na njegovim ostvarenjima ne bi moglo nastaviti graditi dobro za pojedinca i društvo. A ipak, svojim poštenim ljudskim i svećeničkim životom i djelatnošću ostavio je iza sebe na različitim područjima puno toga dobroga i značajnoga i za Crkvu i za hrvatski narod i treba ga upoznati i ubrojiti među velikane, veoma zaslužne ljude za rod, domovinu i Crkvu“.

Želeći „dati mali doprinos boljem poznavanju života i djela gotovo zaboravljenog, a doista velikog i to na različitim područjima čovjeka i svećenika dr. Josipa Pazmana“, prof. Berljak je znalački priredio knjigu koja donosi sažetke na talijanskom, engleskom i njemačkom jeziku, popis vrela i literature te kazalo imena i osoba.

Prošle godine prof. Berljak je priredio i objavio Pazmanov cjeloviti prijevod prvog Zakonika Crkve iz 1917. godine s dodanim prilogom o njegovom životu i djelu pod naslovom: Zakonik crkvenog prava /Uređen po odredbi pape Pija X., /proglašen po nalogu pape Benedikta XV. (1917.). Dr. Josip Pazman (1863. - 1925.), Zagreb - Rim, 2014.
Ured za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije