Zagrebačka nadbiskupija

Na blagdan sv. Luke evanđelista 18. listopada, okupili su se u akademskoj crkvi sv. Katarine na Gornjem gradu u Zagrebu, muzejski djelatnici, povjesničari umjetnosti i ostali djelatnici u kulturi na misno slavlje koje je predvodio župnik župe sv. Marka i rektor crkve sv. Katarine preč. Vladimir Magić u koncelebraciji s mons. Nedjeljkom Pintarićem, direktorom Riznice zagrebačke katedrale i Dijecezanskog muzeja Zagrebačke nadbiskupije i supsidijarom u župi sv. Marka.

„Evanđelje koje je napisao sv. Luka sačuvano je do dana današnjega. To evanđelje bilo je nadahnuće mnogim ljudima u prošlosti, sadašnjosti, a bit će do kraja svijeta. Evanđelje je uvije živo. Ne može umrijeti, biti mrtvo, kao ni nositelj blage vijesti Isus Krist. Sveti Luka je pisao na pergameni, na koži. On je bio umjetnik pisanja i te njegove riječi nadahnjivale su mnoge druge umjetnike koji su te riječi prebacili u sliku, u drvo, u kamen i tako ostale još trajnije. Tako da evanđelje dopire do nas na različite načine“, rekao je preč. Magić u prigodnoj propovijedi, protumačivši nadalje da su opisi sv. Luke kod pojedinih događaja najživlji i najfiniji. 

Ako čitamo Lukino evanđelje i vidimo da je njegov opis rođenja Isusova veoma živ, shvatit ćemo zašto su se mnogi umjetnici okušali naslikati rođenje Isusovo prema sv. Luki, kazao je preč. Magić, podsjetivši nadalje na finoću opisa susreta Marije i Elizabeta, iz koje je nastala pjesma „Veliča duša moja Gospodina“, a čiji je susret također naslikan nebrojeno mnogo puta jer iz tog susreta dviju žena proizlazi radost i veselje, kao i na veličanstvene riječi koje je Isus izgovorio na križu razbojniku „Još danas bit ćeš sa mnom u raju!“.

Pozvavši nazočne da čitaju sv. Luku jer to što je on ostavio za kršćane jest život  i mnogi su tu njegovu riječ sačuvali, preč. Magić je istaknuo da se na današnjem misnom slavlju „spominjemo svih ljudi koji su u prošlosti, kao i danas, a i koji će sutra, čuvali ta djela koja su nadahnuta riječju Božjom: svih svećenika, laika, svih restauratora, umjetnika, bilo koga koji je bilo čime doprinio da bi se sačuvalo to što imamo u svojim muzejima, crkvama, ladicama, još uvijek mnoga toga neotkrivenog po tavanima i podrumima“.

„Želimo danas moliti za nadahnuće da bi znali prepoznati te stvari i da bi ih znali sačuvati, da ne bi odmah završili na nekakvom placu, tržnici, nego da bi ih znali čuvati kao bogatstvo po kojemu se prepoznaje jedan narod, identitet našeg naroda i naše vjere. I zato uključujemo u ovu misu sve institucije koje brinu oko čuvanja blaga, kulturnog i umjetničkog“, rekao je preč. Magić podsjetivši da Hrvatska uistinu ulazi među prve po bogatstvu umjetničkih djela.

„Danas se puno govori i tome koja je zemlja bogata, ako se gleda ekonomija ili novac, ali mi smo uistinu bogati po tim umjetničkim djelima. Pitanje je kako se odnosimo prema tim umjetninama i da li kao društvo, kao zajednica, dajemo dovoljno da bismo ta djela sačuvali i da bismo ih mogli onda pokazati“, zapitao se preč. Magić pozvavši nadalje na molitvu: „Zato valja moliti, valja moliti za sve što je vrijedno, dobro, za sve što čovjeka potiče na razmišljanje, za sve što čovjeka potiče da čini nešto lijepo. I zato ćemo danas moliti. Ta je misa zamišljena upravo za te ljude koji brinu, koji traže, koji žele da uistinu to bude prisutno, prezentirano na najbolji mogući način.

„Sve te stvari, sva ta djela govore nešto o nama. Govore da smo kršćani, da smo prihvatili život po Božjim načelima, jer takav život želimo živjeti i njegovati, bez obzira je li netko vjernik – veliki, najveći ili uopće nije. To govori o našem interesu, o našem životu. Zato želimo biti svi zajedno okrenuti jedni prema drugima kad je u pitanju jedna takva umjetnička stvar, djelo, knjiga, da bi to bila naša iskaznica, da bi to bio naš krsni list“, istaknuo je na završetku propovijedi preč. Magić, pozvavši da poput onih koji su prije današnje generacije stvarali i sačuvali, i današnje generacije djeluju na tom tragu.

„Sveti Luka je ostavio biser Božjih riječi, Božjih poruka, a mi nastojimo, trudimo se, pokušajmo ostaviti onima koji dolaze poslije nas, dragulje umjetničkih vrijednosti koje imamo a koje govore o tome da smo kršćani, vjernici, da smo ljudi koji želi činiti nešto lijepo i nešto dobro na ovome svijetu“, zaključio je preč. Magić.

Misnom slalvju je bila nazočna i zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Vesna Kusin te izaslanica ministrice kulture Jelena Rubić Lasić. Liturgijsko pjevanje predvodio je mješoviti akademski zbor crkve sv. Katarine pod ravnanjem Vesne Hećimović.

Prošle godine, istim povodom, organiziran je na istom mjestu prvi organizirani susreta djelatnika u ustanovama koje se bave muzejskim i kulturnim djelatnostima, koji su uz rektorat akademske crkve sv. Katarine potpomogli Galerija Klovićevi dvori i Ured za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije. Kao i prošle godine, tako i ove, nakon misnoga slavlja druženje je nastavljeno u ugostiteljskom objektu Galerije Klovićevi dvori. (NP)