Zagrebačka nadbiskupija

Zagrebačka nadbiskupija

Sakralna baština Zagrebačke nadbiskupije u Muzeju za umjetnost i obrt



FOTOGALERIJA

„Figura i ornament: Barok - Johannes Komersteiner i njegov krug“ naziv je izložbe koja se 10. ožujka otvorila u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu.

Uz djela iz fundusa Muzeja za umjetnost i obrt, koji ima najveći broj Komersteinerovih djela, te drugih muzeja, postav od ukupno 90-ak izložaka čine i oltarne cjeline ili njihovi dijelovi, koji su samo za ovu priliku posuđeni iz Dijecezanskoga muzeja Zagrebačke nadbiskupije, Nadbiskupskog dvora te više župnih crkava i kapela Zagrebačke nadbiskupije.


(Fragmenti ornamentalne dekoracije s motivom akantusa, s oslikanih krila nekadašnjih bočnih katedralnih oltara BDM i sv. Ladislava)

Rodonačelnik baroknog stila u kiparstvu sjeverne Hrvatske pojavljuje se krajem 17. stoljeća u Zagrebu, a po brojnosti sačuvanih djela i kvaliteti oblikovanja zauzima vodeće mjesto na kiparskoj ljestvici tog vremena. Autorica koncepcije izložbe, muzejska savjetnica Nela Tarbuk ističe da je riječ o prvoj monografskoj izložbi o jednom kiparu 17. stoljeća. To je naša kulturna baština koja pokazuje kakve smo majstore imali. Majstore o kojima se nažalost malo zna – rekla je Tarbuk.


(Muzejska savjetnica dr. sc. Nela Tarbuk. U pozadini oltar sv. Marije Magdalene u kapeli svetog Petra u Gotalovcu)

Osim fundusa Muzeja iz kojeg valja izdvojiti dva nekadašnja oltara iz apsida bočnih brodova zagrebačke katedrale, oltar Blažene Djevice Marije i svetog Ladislava, te oltar sv. Franje Borgije u crkvi sv. Katarine u Zagrebu kao jedini Komersteineru pripisan oltar sačuvan in situ, Tarbuk naglašava da su iz župnih crkava i kapela posuđeni oltari koji su također nekada bili u zagrebačkoj katedrali.


(Oltar sv. Franje Borgije u crkvi sv. Katarine u Zagrebu s kipovima sv. Alojzija Gonzage i sv. Stanislava Kostke)

Za neke znamo, a za neke pretpostavljamo da ih je radio Komersteiner. Tu svakako valja izdvojiti oltar sv. Emerika koji je prenesen u kapelu sv. Fabijana i Sebastijana u Vurotu u Sisačkoj biskupiji. Prvi ugovor koji je Komersteiner potpisao 1688. godine bio je upravo ugovor za izradu tog oltara – kazala je Tarbuk.

Kada je riječ o posuđenim predmetima s područja Zagrebačke nadbiskupije, nastavila je Tarbuk, valja istaknuti oltar sv. Jeronima u župnoj crkvi sv. Marka u Jakuševcu iz 1691, dva gotalovečka oltara iz kapele svetog Petra – oltar sv. Marije Magdalene, koji je vjerojatno 1684. godine bio postavljen u zagrebačku katedralu i oltar sv. Roka, te dijelovi oltara svete Barbare iz Gornjeg Vrapča koji je podignut 1702. godine sredstvima zagrebačkog kanonika i katedralnog kustosa Ivana Znike.  


(Dijelovi oltara svete Barbare iz Gornjeg Vrapča)

Otvorenju izložbe prošlog četvrtka, 10. ožujka prisustvovao je velik broj zaljubljenika u sakralnu umjetnost. To ni ne čudi, budući da je Muzej za umjetnost i obrt poznat po najvećoj zbirci sakralne umjetnosti u svom fundusu.

Taj su fundus, kako je rekla Tarbuk, pokazali još 1979. godine, pa kasnije i izložbom predmeta iz Riznice zagrebačke katedrale koja je ponovljena u današnjim Klovićevim dvorima, ali i izložbom kulturne i umjetničke baštine redovnika, pavlina, što je bila prva izložba takvog tipa.


(Kipovi s oltara sv. Roka, danas u kapeli svetog Petra u Gotalovcu)

Ovo nije prvi put da Zagrebačka nadbiskupija surađuje s Muzejom za umjetnost i obrt. Prošle je godine od travnja pa sve do kolovoza sto dvadeset sedam predmeta iz fundusa Riznice zagrebačke katedrale te Nadbiskupijskog arhiva krasilo izložbu pod nazivom „Herman Bollé – graditelj hrvatske metropole“.



Suradnja je izvanredna. Zato u svom govoru na otvorenju izložbe nisam propustila posebno zahvaliti Zagrebačkoj nadbiskupiji, Uredu za kulturna dobra, kao i svim župnicima koji su za ovu prigodu posudili inventar. Nije lako skidati kipove s oltara koji su u funkciji – napomenula je Tarbuk, dodajući kako bi joj bilo izuzetno drago da se uskoro za javnost otvori Dijecezanski muzej.  

Posebnost izložbe o Komersteineru, koja traje do 17. travnja jest što uključuje i kreativnu radionicu „Majstori iz Muzeja“ na kojoj će polaznici različitim tehnikama izrađivati ornamente i figure. Naši pedagozi, objašnjava Tarbuk, uvijek održavaju radionice vezane uz temu pojedine izložbe. Interes za radionice je jako velik, a ovo je prvi put da su radionice sakralne tematike.

Radionice će se održavati od 22. do 25. ožujka, od 10 do 16 sati. Sudjelovanje na radionici je besplatno.

Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije