Zagrebačka nadbiskupija

U Župi sv. Leonarda opata u Kotarima obilježena je u subotu, 23. siječnja 2016. godine 30. obljetnica smrti svećenika franjevca trećeredca, istaknutog znanstvenika fra Leonarda (Josipa) Tandarića.

Rodio se u Kotarima 1935., gdje se kao ministrant upoznao sa glagoljicom i staroslavenskim jezikom na kojemu su tada trećeredci služili svete mise. Istovremeno sa završetkom studija teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, upisuje na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studij slavistike gdje nakon dodiplomskog studija završava i postdiplomski studij lingvistike te stječe naziv magistra znanosti, a kasnije i doktora znanosti. Od 1973. radi na Staroslavenskom institutu najprije kao asistent, a od 1984. bio je izabran u najviše znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika. 

Uz znanstveni rad ne zapušta ni teološko usavršavanje i revno živi svoj redovnički život. Na sjemenišnoj gimnaziji predaje hrvatski i latinski jezik, te hrvatski jezik na Institutu za crkvenu glazbu pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. 

Posebno područje znanstvenog interesa bio mu je staroslavenski jezik i glagoljica napose u glagoljaškom obredniku i homilijaru. Otkrio je da dio hrvatskoglagoljskih tekstova potječe iz najstarijeg razdoblja slavenske pismenosti i da su prepisani iz staroslavenskih matica srodnih Sinajskom euhologiju (najstariji slavenski zbornik raznorodnih molitava – spomenik stare slavenske pismenosti).

Jezičnom obradom tih tekstova pokazao je da su oni pisani normiranim staroslavenskim jezikom, što znači da su glagoljaši dobro poznavali staroslavenski jezik na koji su tekstove prevodili sa latinskoga.

Svojim znanstvenim radom dokumentirano se suprotstavio uopćenom i povijesno neutemeljenom mišljenju o bijedi, zapuštenosti i neukosti glagoljaša te dokazao da nimalo ne zaostaju za latinskim klerom. Ostavio je iza sebe više od 75 jedinica znanstvenih i stručnih radova, a subraća su posebno zahvalna što je na staroslavenski jezik preveo sva četiri kanona u izdanju „Čini misi“ (Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1980.). Umro je mlad, u 51. godini života shrvan bolešću.

Župljani su se sjetili svoga sumještanina, svećenika i rođaka te su položivši vijenac i zapalivši svijeće ispred spomen ploče na župnoj crkvi, svetom misom koju je predvodio župnik fra Marko Vrgoč, obilježili 30. obljetnicu smrti dragog Jože, dobrog kak duša, kako ga je nazvala njegova sestrična Kata Oslaković rođ. Tandarić.