Župe

Zabok
Sv. Jelena Križarica
Župnik:vlč. Marijan Culjak
Adresa:Ljudevita Gaja 4, 49210 Zabok
Telefon:049 221 954
E-adresa:zupa.zabok@zg-nadbiskupija.hr
Internetska adresa:www.zupa-zabok.org

Povijest župe
 
Prije četiri stoljeća najveća župa ovog područja bila je Župa sv. Križa u Začretju. Pod ovu prostranu župu pripadali su Zabok i Bedekovčina. Zbog udaljenosti župne crkve i loših putova žitelji udaljenijih mjesta nisu mogli prisustvovati misi. Zbog toga su mnogi ostajali bez sakramenata.
 
Za osnutak zabočke župe zaslužan je Baltazar Zaboky, vlasnik zabočkog imanja i podžupan Varaždinske županije. On je 9. rujna 1639. za vrijeme kanonske vizitacije arhiđakonata, pred zagrebačkim prepoštom i zagorskim arhiđakonom Martinom Bogdanom, iznio svoju namisao „da želi za spas svoje duše, svojih predaka i potomaka, a ganut ljubavlju prema Bogu i bližnjemu, te na čast Blažene Djevice Marije u Zaboku (in territorio Zabok ) osnovati  župu.“
 
Svoju želju nije uspio oživotvoriti jer je oko 1650. godine umro. Njegova želja za osnutkom župe ostvarena je 30. travnja 1658. Tog dana došli su u Zabok izaslanici Zagrebačkog kaptola, Ljudevit pl. Bedeković, arhiđakon bekšinski, te kustos Matija Slovenčić. Pred njima su Suzana Svirčić, Baltazarova majka, zatim Barbara  Gereczy, Baltazarova supruga, te njegova kći Helena sa suprugom Nikolom Ratkajem Velikotaborskim, izjavili da osnivaju Župu zabočku:
 
„... ad laudem Dei omnipotentis, Beatissimae Virg. Mariae et omnium sanctorum, signanter autem sanctae Helenae, suae, maiorum et proximorum suorum uti etiam subditorum ad hanc novam parochiam spectantium et applicatorum animae salutem...“
 
U prijevodu: „...na hvalu (slavu) Boga Svemogućega, na čast Preblažene Djevice Marije i svih svetih, posebno pak svete Jelene, na spas duše svoje, svojih predaka i rođaka, kao i podložnika i pripadnika koji spadaju k toj novoj župi...“
 
U novu zabočku župu potpali su sljedeći filijali Svetokriške župe: Grabrovecz, Liszichiak, Pavlovecz, Vuchiak, Proszenik, Jakussevecz, Petrova- Goricza, Repovecz, Opetinecz, Medakovecz, Hum, Brachiak (kurija) i Dubrava.
 
Baltazar Zaboky bio je posljednji muški potomak obitelji Zaboky. Udajom njegovih kćeri (Helene za Nikolu Ratkaya Velikotaborskog i Eve za Baltazara Vojkovića od Klokoča) patronatsko pravo nad zabočkom župom razdvojilo se na ove dvije obitelji.
 
 
Crkva sv. Jelene
 
Već prije utemeljenja župe 1658. u Zaboku je postojala crkva sv. Jelene. Stajala je na brijegu povrh današnjeg župnog dvora kao kapela župe Sveti Križ Začretje. Prema predaji, „bila je tako mala crkvica da je samo oltar bio pod krovom, dočim je sav puk za službe Božje morao stajati pod vedrim nebom.“ Prvi put spominje se u zapisu kanonske vizitacije 1639. Bila je cijela zidana  i imala oslikani strop. Nad pročeljem se nalazio crkveni tornjić sa zvonom. Veliki potres koji je 1775. pogodio Hrvatsko zagorje, zadao je, ionako trošnoj i slaboj župnoj crkvi, znatna oštećenja. Zbog potpune trošnosti crkvica je 1786. bila potpuno napuštena.
 
U proljeće 1782. započela je gradnja nove, današnje župne crkve sv. Jelene. Gradnju su započeli kolatori župe grof Sigismund Vojkffy i udovica Nikole pl. Vojkovića. Bilo je to za vrijeme župnika Lovre Kocijančića koji je zabočku župu preuzeo 1762. Gradnja crkve je sporo napredovala zbog smrti grofa Sigismunda 1792. koji je i pokopan u samoj crkvi pod oltarom sv. Josipa. Uskoro je umro i župnik Kocijančić (1794.) Godine 1803. župnik Andro Kukec (1794.- 1812.) podigao je na pročelju crkve toranj s jabukom i križem. Gradnja tornja stajala je 1138 forinti. Godine 1827. crkva je bila izvana ožbukana.
 
Već 1778. crkva je u svetištu bila oslikana freskama. Ostali dio crkve oslikao je 1878. slikar Domenic d' Andrea (za svotu od 367 forinti), za vrijeme župnika Ljudevita Sartorija. Godine 1904. Rikard Rojnik iz Zagreba s pomoćnikom Milanom Strobackom, naslikao je u svetištu Evanđeliste, a nad bočnim oltarima slike  sv.  Josipa i Raspetog Isusa. Lađu su oslikali Lovro Sirnik s Trškog Vrha  i Milan Stroback.
 
Groblje i grobnice
 
Čim se gradila nova župna crkva načinjene su u njoj dvije grobnice. Prva je bila u svetištu i u nju su se trebali pokapati župnici, te osobe osobito zaslužne za crkvu. Druga, na južnoj strani crkve ispod oltara sv. Josipa, bila je određena za kolatore. U tu se grobnicu ulazilo izvana. Župljani su se prije pokapali na groblju kod stare župne crkve.
To je groblje napušteno 1807. Novo je otvoreno na jugoistočnoj strani današnje župne crkve u površini od 636 hvati. Na njemu se pokapalo od 1807. do 1857. kad je napušteno. Novo, današnje groblje ustrojeno je na nadarbinskom zemljištu zvano Rabinje.
 
Župni dvor
 
Župni dvor stajao je 1664. godine na zemljištu ispod brijega na kojem je bila crkva. Cijeli je bio drven te je služio samo župniku za stan. Umjesto ovog, podignut je 1708. novi župni dvor na jedan kat, također drven. Godine 1771. zapisao je vizitator da se župnik boji svakog vjetra, jer bi mogao porušiti župni stan i njega živoga  zakopati. Konačno, župniku Kocijančiću uspije, da 1775. uz pomoć župljana i svojim velikim žrtvama podigne novi drveni župni dvor na kat i popravi gospodarske zgrade.

Ovaj je župni dvor stajao punih 110 god. i postao je trošan, osobito uslijed potresa 1880. god. Nastojanjem župnika Ivančana, 1886.god. sasvim je porušen, te je na istom mjestu podignut novi. Gradila ga je kolatorica hipotekarna banka u Budimpešti, kao vlasnica zabočkog imanja. Gradnja je stajala 5.855 forinti, a građevinski poduzetnik je bio Franjo Chicco iz Brežica. Ovaj župni dvor postoji i danas.
 
 
 
 
 
 
 
 


Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr