Župe

Tuhelj
Uznesenje BDM
Župnik:vlč. Dragutin Šengula
Adresa:Tuhelj 5, 49215 Tuhelj
Telefon:049 557 238
E-adresa:zupa.tuhelj@zg-nadbiskupija.hr
Raspored misa:Nedjeljom u 8 i 11 sati.

ŽUPA UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE U TUHLJU
Župa Tuhelj nalazi se u zapadnom dijelu Hrvatskog zagorja i obuhvaća prostor općina Tuhelj i Kumrovec. Tuhelj je dobio ime po staroslavenskoj riječi tuhl koja označava udubinu, vlažno mjesto, zadah. Kajkavska riječ tuhtina znači isto. Smještaj Tuhlja doista je u udubini, između bregova, a zbog vlage su oštećeni i propali mnogi oltari u crkvi. Obližnje Tuheljske Toplice nekad su se zvale „Smrdeće Toplice“ što upućuje i na druga značenja riječi tuhl.

Župa Tuhelj obuhvaća sela: Banska Gorica, Bezavina, Črešnjevec, Dubrovčan, Dugnjevec, Glogovec Zagorski, Gorjakovo, Kladnik, Kumrovec, Lipnica Zagorska, Lenišće, Mala Erpenja, Podgora, Pristava, Prosenik, Ravno Brezje, Razdrto, Razvor, Risvica, Sveti Križ, Škrnik, Trsteno, Tuheljske Toplice i Velinci. Župa pripada Tuheljsko-pregradskom dekanatu te Zagorskom arhiđakonatu.
 
PRVI PISANI SPOMEN TUHLJA 1402. GODINE
Župa Tuhelj prvi put se spominje u pisanim dokumentima 1402. godine, čak 90 godina prije Kolumbova otkrića Amerike, u presudi suca Adama Uska. Bilo je to turbulentno vrijeme borbi za vlast između kralja Žigmunda i Ladislava Napuljskog, a u nasilje, pljačke i otimačine bili su upleteni i župnici. Tako su tuheljskog župnika Petra Ivanovog iz Koprivnice napali susjedni svećenici i zaposjeli tuheljsku župu.

Župnik Petar podnio je tužbu Apostolskom sudištu u Rimu, a sudac Adam Usk u presudi donosi važne i korisne podatke o župi Tuhelj: „U granicama Zagrebačke biskupije bilo je i danas postoji naseljeno selo koje se zove Tuhelj. U tom naseljenom selu bila je i sada postoji župna crkva Svete Marije Tuheljske koja ima groblje, krsni studenac, zvona, zvonik, župljane oba spola, župne simbole i imovinu koja pripada župnoj crkvi koju vodi svjetovni svećenik kao nepremjestivi nadarbenik.“ Navodi se da je do župnog dvora s jedne strane javna cesta, s druge župna crkva, zatim župno groblje i na kraju razni drugi susjedi. U svakom slučaju, 1402. godine je tuheljska župa bila potpuno organizirana.
 
O ŽUPNOJ CRKVI
Crkva je jednobrodna kasnogotička građevina, više puta pregrađivana. Svetište je nadsvođeno križnim gotičkim svodom. Uz glavno pročelje nalazi se kasnobarokni zvonik. U crkvi se nalazi gotički kip Bogorodice, te barokni kipovi sv. Petra i Pavla i anđela, sa nekadašnjeg baroknog oltara koji je uklonjen zbog vlage.

S desne strane su kipovi Trpećeg Krista i brončano Raspelo kipara Antuna Augustinčića (1942.) te freska sv. Ivana Krstitelja. S lijeve strane su kipovi sv. Ivana Krstitelja i sv. Florijana te freska sv. Ane.

U crkvi se nalaze Hefererove orgulje iz 1897. godine. Križni put je rad slovenske kiparice Lojzike Ulman, odliven u bronci. Vitraji Krunoslava Sušilovića prikazuju prizore iz života Bogorodice (Navještenje, Uznesenje, Sveta Ana i Žalosna Gospa) i Krista (Rođenje, Getsemani i Uskrsnuće). Dva manja vitraja Lilijane Javorić Ilić prikazuju Rođenje i Uskrsnuće Kristovo.

S vanjske strane crkve su kipovi Trpećeg Krista i Žalosne Gospe. Lurdska špilja podignuta je 2008. godine povodom 150 godina Marijinog ukazanja Bernardici u Lurdu.
 
Misna slavlja u župnoj crkvi su nedjeljom u 7,30 i 11 sati. Na Veliku Gospu misno slavlje se zbog velikog broja hodočasnika odvija na otvorenom, ispred Lurdske špilje.
 
PODRUČNE KAPELE
             
KAPELA SVETOG ROKA U KUMROVCU

Stara kapela svetoga Roka na kumrovečkom brijegu danas više ne postoji. Prvi put se spominje 1686. godine, a proširena je 1742. Imala je barokne oltare i bila je oslikana. Kapela je srušena 1962. godine po nalogu komunističke vlasti, da ne bi smetala pogledu posjetitelja Kumrovca.

Uz cestu je tada sagrađena nova kapela u kojoj se nalazi barokni kip svetog Roka iz stare kapele, te oltar Gospe Lurdske. U crkvi su i vitraji s hrvatskim svecima i blaženicima. Mise se u ovoj kapeli služe svake nedjelje u 9.30 sati, a na Rokovsku nedjelju (prva nedjelja poslije Velike Gospe) u 11 sati. U nedjelju nakon Rokovske nedjelje, misa se služi na temeljima srušene kapele.

KAPELA SVETOG JOSIPA U TUHLJU

Na brijegu iznad staroga tuheljskoga groblja nalazi se kapela koju karakterizira neobično masivan toranj u odnosu na ostali njen dio. Prvi put se spominje 1727. a potpuno izgrađena je 1727. godine. Na glavnom oltaru su kipovi svete Obitelji, a iznad je zanimljiv prikaz zaruka Marije i Josipa. Tu su i kipovi svetog Marka Križevčanina (možda i najstariji prikaz tog sveca u Zagrebačkoj nadbiskupiji!), i svetog Petra, te svetog Ivana Nepomuka i svetog Jakova Starijeg. Bočni oltari posvećeni su svetom Vidu i svetoj Ani. Misa se u kapeli služi za Josipovo (19. ožujka) i za Anino (26. srpnja).
 
KAPELA SVETOG KRIŽA U SVETOM KRIŽU

Sve kapele tuheljske župe nalaze se na bregovima s kojih pucaju prelijepi vidici. Možda najljepši vidikovac ima kapela svetog Križa, odakle se lijepo vide Tuheljske Toplice. Na mjestu današnje kapele već je oko 1519. godine bila izgrađena gotička kapela, što bi bila najstarija kapela na području župe. Uz nju je 1739. dograđena kapela svete Jelene, koja je stajala nedaleko na istom brijegu.

Današnja je kapela iz 1831. godine. Iznad oltara je barokna slika koja prikazuje Dobrog pastira – Uskrslog Krista – kojemu iz rana curi krv koja daje hranu i piće ovcama. Pokrajnji oltari posvećeni su svetom Ivanu Krstitelju i svetom Antunu Padovanskom. Mise se u kapeli služe za Novu Godinu (1. siječnja), na Uzašašće te zahvalnica zadnju nedjelju u listopadu.
          
KAPELA GOSPE SNJEŽNE U RISVICI

Na vrhu brijega iznad Zelenjaka, u kojem se nalazi spomenik hrvatskoj himni „Lijepoj našoj“, stoji kapela koja u narodu ima naziv Majke Božje Karmelske ili Majke Božje Risvičke.

Ova stara kapela prvi put se spominje 1639. godine. 1802. podignut je barokni oltar sa starim kipom Majke Božje s Djetetom Isusom. Pobočni oltari posvećeni su svetom Blažu i svetoj Rozaliji.

Orgulje su iz 1850. sa slikom kralja Davida kako svira harfu. Mise se u kapeli služe na Bijelu nedjelju, na zadnju nedjelju u svibnju, u mjesecu srpnju najbliže blagdanu Gospe Karmelske, te zahvalnica prvu nedjelju u studenom.








KAPELA SVETE MARGARETE U LENIŠĆU

Na mjestu današnje kapele postojala je 1639. godine drvena kapela. 1703. je zazidana i posve uređena današnja kapela. Oltar je pravo remek djelo baroknog kiparstva. U sredini je kip okrunjene djevice svete Margarete koja na lancu vodi zmaja. Na njemu su još kipovi svetog Petra Alkantare i svetog Ivana Nepomuka, te svete Barbare i svete Katarine. U središnjoj niši je kip Majke Božje Lauretanske, u širokoj haljini ukrašenoj akantovim lišćem, s Djetetom Isusom i želom u rukama. Taj kip je zasigurno stariji od kapele, ali je njegovo porijeklo nepoznato. Mise su u ovoj kapeli drugu nedjelju u lipnju, zahvalnica drugu nedjelju u studenom, na Dušni dan (2. studenog), te na Svetog Stjepana (26. prosinca).
 
KAPELICA SVETOG ANTUNA PADOVANSKOG U PROSENIKU

Ta malena kapelica je sagrađena 1935. godine u okviru seljačkog doma u selu. Veličina je dva puta dva metra. U njoj su kipovi svetog Antuna Padovanskog i barokni kipovi svetih Petra i Pavla. Misa se služi uz blagdan svetog Antuna (13. lipnja).
 
DOKINUTE KAPELE

U tuheljskoj župi postojalo je nekoliko kapela koje su s vremenom dokinute iz raznih razloga. To su kapela svetog Stjepana na tuheljskom groblju (kod župne crkve), svete Jelene u Svetom Križu, svetog Donata i Ignacija Lolojskog u Razvoru, svetog Martina (Osvalda) u Risvici i svetog Martina u Dugnjevcu.
 
PRIVATNE KAPELICE I RASPELA

U župi se nalazi nekoliko privatnih kapelica i oko 40 raspela koje se nastoji obići korizmenim križnim putevima kroz župu. Kod nekih kapelica i križeva se barem jednom godišnje služe svete mise.
           
 
LITERATURA O TUHLJU
           
O župi Tuhelj i šire, o samom mjestu, informacije se mogu pronaći u tri knjige:
 
- Andrija Lukinović: Župa Tuhelj, Župni ured Tuhelj, 1992.
 
- Tuhelj. Prošireni otisak iz časopisa Hrvatsko zagorje 1/2003., Kajkaviana – Općina Tuhelj, Krapina – Tuhelj, 2003.
 
- Vladimir Trkmić: Tuheljski zapisi, Župa Uznesenja BDM Tuhelj, 2013. 
 



 

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr