Župe
Marija Bistrica
Uznesenje BDM
Premda se mjesto Bistrica prvi put spominje 1209. godine u povelji hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. kojom županu Vratislavu vraća posjede, sama Župa se prvi put spominje u Popisu župa Zagrebačke biskupije iz 1334. godine kad je bila posvećena sv. Petru, s tim da je kasnije uz sv. Petra kao naslovnik Župe pridodan i sv. Pavao. Teritorijalno je smanjena 2001. godine osnutkom Župe Laz (za naselje Laz Bistrički).
Povijest Župe usko je vezana uz zavjetni kip Majke Božje, koji je zbog opasnosti od turskih napada iz prasvetišta na Vinskom Vrhu 1545. godine prenesen u župnu crkvu te u njoj dva puta zazidan i dva puta pronađen. Nakon što je 15. srpnja 1684. godine po drugi put pronađen, Marija Bistrica postaje hodočasničkim mjestom. Tadašnja malena župna crkva tijekom stoljeća više puta je proširivana i obnavljana, a svoj današnji izgled dobila je krajem 19. stoljeća u velikoj obnovi nakon požara (1879.-1885.). Crkvu je 15. srpnja 1731. godine posvetio zagrebački biskup Juraj Branjug te odredio da nosi naslov Majke Božje. Papa Pio XII. je 4. prosinca 1923. godine crkvi dodijelio naslov i prava manje bazilike.
Uređenje bistričke Kalvarije započelo je 1938. godine zauzimanjem zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca, a dovršeno je 1990. godine. Prostor oko crkve uređen je 1994. godine, a 1998. godine u podnožju Kalvarije izgrađena je »Crkva na otvorenom bl. Alojzija Stepinca«. Odlukom Biskupske konferencije Jugoslavije 15. kolovoza 1971. godine crkva Majke Božje u Mariji Bistrici proglašena je hrvatskim nacionalnim svetištem Majke Božje Bistričke. U potresu 22. ožujka 2020. godine nastala su veća oštećenja na bazilici, kapeli sv. Ladislava u Podgorju Bistričkom, kapeli sv. Marije Magdalene u Humu Bistričkom i na župnom dvoru, dok su manja oštećenja nastala na kapeli sv. Petra u Mariji Bistrici i kapeli Majke Božje na Vinskom Vrhu. Sredinom 2022. godine dovršena je obnova pročelja bazilike, kao i obnova kapele Marije Magdalene u Humu Bistričkom. U tijeku je obnova cinktora svetišta.
Najvažniji događaji iz povijesti svetišta su XIII. međunarodni marijanski kongres 15. kolovoza 1971. godine, Nacionalni euharistijski kongres 9. svibnja 1984. godine te posjet pape Ivana Pavla II. i beatifikacija kardinala Alojzija Stepinca 3. listopada 1998. godine.
Više o svetištu možete naći
ovdje.
