Župe

Radoboj
Presveto Trojstvo
Župnik:vlč. Tomislav Novosel
Adresa:Radoboj, 49232 Radoboj
Telefon:049 349 220
E-adresa:zupa.radoboj@zg-nadbiskupija.hr

Župa danas

Župa Radoboj obuhvaća najvećim dijelom područje općine Radoboj te dio područja grada Krapine; Veliku Ves, Lepajce i Popovec, a broji oko 4000 vjernika.
Od sakralnih građevina na području župe ističe se župna crkva Presvetog Trojstva, prvotno jednobrodna gotička građevina barokizirana u 18. stoljeću. U svetištu uz gotički svod najvažniji je glavni oltar iz 1758. godine. Uz glavnu lađu iz 18. stoljeća nalaze se i dvije pokrajnje kapele i oltari posvećeni Blaženoj Djevici Mariji i sv. Josipu. Lijevi oltar potječe iz 1721. godine.

Najvažnija sakralna građevina na području župe je gotička crkva sv. Jakova (Jakoba) nad Očurom iz 12. stoljeća s dodacima iz druge polovice 18. stoljeća. Biser gotičke arhitekture i jedna od najstarijih crkava na ovim prostorima teško je stradala za vrijeme domaćih ratnih previranja Drugoga svjetskoga rata, a konzervatorska obnova kojom se želi vratiti stari sjaj intenzivirala se posljednjih desetljeća.



Biser gotičke arhitekture, crkva sv. Jakova (Jakoba) nad Očurom iz 12. stoljeća
s dodacima iz druge polovice 18. stoljeća

Kapelica Majke Božje Lurdske uz mjesno groblje jedna je od najstarijih kapela posvećenih Majci Božjoj iz Lurda na ovim prostorima, izgrađena je početkom 20. stoljeća zalaganjem tadašnjeg župnika Stjepana Cerovca. Trudom istoga župnika izgrađena je i filijalna kapela Srca Isusova u mjestu Lepajci koja je prije nekoliko godina proslavila 100. obljetnicu od izgradnje te se u njoj svake nedjelje slavi sveta misa.

Najvažniji župni blagdani su nedjelja Presvetog Trojstva kada se slavi titular župne crkve. U gotičkoj crkvi sv. Jakova nedjelja nakon blagdana sv. Jakova u mjesecu srpnju slavi se Jakov apostol, a kapela Srca Isusova slavi na poseban način tri blagdana: Srce Isusovo kao glavno slavlje, jurjevsko proštenje u nedjelju nakon 23. travlja te tradicionalno sv. Lenarda u mjesecu studenom.


Kapelica Majke Božje Lurdske

Povijest župe

U popisu župnih crkava Zagrebačke nadbiskupije 1334. godine spominje se župa Presvetog Trojstva «item ecclesia Sancti Trinitatis de Radboa» te je to prvi do sada pisani dokaz o postojanju mjesta Radboa, odnosno Radoboja. Isto tako je to i prvi pisani dokaz da je u 14. stoljeću u Radoboju postojala župna crkva. Mjesto Radoboj, na putu od Krapine prema Varaždinu, Ptuju i dalje prema Srednjoj Europi, bilo je prema svemu sudeći poznato i u rimsko doba jer je utvrđeno da je postojala prometnica, koja je danas poznata kao Rimska cesta.

Rimokatolička župa Presvetog Trojstva Radoboj prema starim zapisima obuhvaćala je područje Radoboja, Popovca, Male Gore i Jesenja. Područje Jesenja radobojskoj župi pripadalo je sve do 1785. godine kada je utemeljena župa u Gornjem Jesenju.

Kroz stoljeća u radobojskoj župi službuju mnogi svećenici. U arhivi župnog dvora čuva se popis svih svećenika koji su od 1670. godine do danas djelovali u Radoboju. Najstariji pisani podaci spominju župnika Fabijana iz 1501. godine, ali nema kontinuiranih podataka o kasnijim župnicima, jer se potpuni spisak vodi od imena Tomo Vlashich, za kojega se u dokumentima navodi da je bio «čovjek uzorna života, revan službi, crkvu je držao u redu, gostoljubiv, dobar gospodar, od svih ljubljen i štovan».

Kroz sljedeća stoljeća u Radoboju se izmjenjuju mnogi svećenici, među kojima je bilo političara, prosvjetitelja, književnika i glazbenika. Tako je pored ostalih Eduardo Fink, rođen u Zagrebu, a radobojski župnik od 1851. do 1879. veliki ljubitelj glazbe. Pobratio se s Vatroslavom Lisinskim, koji mu je čak posvetio Uvertiru u E-duru za violionu i glasovir. Uz službu upravljanja župe bio je i županijski školski nadzornik, a bavio se glazbom i književnošću jer se i danas u Radoboju nalaze knjige koje je on nabavio. Među župnicima radobojske župe ističe se i Stjepan Cerovec rođen u Krapini, a u Radoboju je župničku dužnost obavljao punih 15 godina. Proširio je i obnovio župnu crkvu, dao je podići kapele u Lepajcima i Majke Božje Lurdske u Radoboju, obnovio župni dvor i dao izgraditi gospodarske zgrade, a kao župnik sudjelovao je i u političkom životu pa je tako od 1904. do 1911. u Hrvatskom saboru zastupao krapinski Kotar.



Kapela Srca Isusova u Lepajcima

Kroz više od šest stoljeća u radobojskoj župi svoju su časnu dužnost svećenika ili kapelana obavljali mnogi ugledni svećenici. Prvu svoju svećeniku dužnost u Radoboju je kao kapelan od 31. listopada 1945. do 1. rujna 1946. obnašao kasnije zagrebački nadbiskup i kardinal Franjo Kuharić. Bio je tu od 22. veljače 1963. do kolovoza 1964. Lovro Cindori, kasnije na dužnosti voditelja svetišta u Mariji Bistrici. Jedan od najdugovječnijih župnika bio je Franjo Benko, koji je župom upravljao od 1925. do 1973., kada je umro i pokopan na radobojskom groblju. Od 19. kolovoza 1996. župom upravlja vlč. Ivica Bračun.

Domaći svećenici

Prema povijesnim arhivima iz župe Radoboj za vrijeme su 19. stoljeća bili svećenici: Marko Hrvoj negdje oko 1830. godine, zatim Pavao Travenščak iz 1834., Matej Czimerman, sin rudara iz 1843. i Matija Vojska iz 1853. godine. Detaljniji podaci o njima i njihovu podrijeltu za sada nisu toliko istraženi.

Radobojska župa dala je i nekoliko svećenika i u posljednjih stotinjak godina. Zapisano je tako da je 21. srpnja 1907. godine mladu misu služio Adolf Potočki, sin Radobojčana. Sljedeća mlada misa služena je 1970. godine kada je svećenikom postao Franjo Dunaj, 1973. godine prvu je misu u župnoj crkvi služio Alojz Slukan, a nakon toga njegov brat Marijan Slukan. Posljednji svećenik rodom iz radobojske župe je vlč. Dragutin Cerovečki.

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr