Župe

Zagreb - Sv. Petar
Sv. Petar
Župnik:vlč. Josip Golubić
Župni vikar:vlč. Boris Jozić
Adresa:Vlaška 93, 10000 Zagreb
Telefon:01 4633 533;4633 534
Fax:01 4633 533
E-adresa:zupa.svpetar@zg-nadbiskupija.hr
Internetska adresa:www.sveti-petar.hr

Župa i istoimena župna crkva sv. Petra, u obliku monumentalnog križa, stare gotovo klasične arhitekture, nalazi se po sredini jedne od najstarijih ulica grada Zagreba - Vlaškoj ulici 93, koja se spušta sa samog biskupskog i nadbiskupskog sjedišta Kaptola u istočni dio čuvenog zagrebačkog Donjeg grada. Tako nakon katedrale koja je na kaptolskome brijegu, crkva Sv. Petra, nadvisuje sa svojim četverougaonim kockastim tornjem i zvonikom, čitavu Vlašku ulicu te okolne pa i udaljenije ulice same Župe.




Vlaška ulica ili kako se isprva zvala Vlaška vas (selo), kasnije u kajkavskom dijalektu hrvatskog jezika Vlaška ves ili Vlaška (Laška) ulica najstariji je dio s Kaptolom grada Zagreba. Već u doba Rimskoga carstva bilo je na području grada Zagreba, glavnog grada Hrvatske, većih i manjih naselja. To nam potvrđuju iskopani rimski novci na više mjesta u današnjem Zagrebu iz doba cara Konstantina Velikog ( 324-337), Konstantacija I. (337-361) i Valentijana III. (425-445), a čini se, da je najveće ovakvo naselje bilo baš na početku Vlaške ulice.



Prvotna župa na području Vlaške vasi vjerojatno postoji od osnutka zagrebačke biskupije 1094. godine. Prva biskupska ili stolna crkva Sv. Marije zacijelo je dugo vremena služila, kako navodi povjesničar, arhivist i crkveni pisac dr. Josip Butorac, i kao župna crkva za Vlašku vas, sve dok 1217. nije sagrađena i posvećena nova stolna crkva Sv. Stjepana kralja.

Za provale tatara u hrvatske krajeve i napose Zagreb on je 1242. prema Zlatnoj buli kralja Bele IV. dobio status i prava kraljevskoga grada. Obnova opustošenoga Zagreba obuhvatila je i crkvene objekte, pa je na početku Vlaške vasi ispod Kaptola sagrađena crkva Sv. Antuna kao župna crkva u Općini Vlaška vas. Međutim, ona se prvi put spominje 1334. godine u najstarijem popisu župa Zagrebačke biskupije. Prema nekim izvorima ta župna crkva napuštena je sredinom 16. stoljeća, pa je niže od današnjega dijela tzv. stare Vlaške ulice udaren temelj nove župne crkve Sv. Petra, na istome mjestu gdje se i sada nalazi. Povjesničar R. Strohal navodi da je nova crkva građena u 17. stoljeću, dok se na drugim mjestima izričito spominju godine 1590. i 1597.

Tijekom 17. i 18. stoljeća pučanstvo župe Sv. Petra uglavnom zastaje i jedva životari. Godine 1788. austro-ugarski car i kralj Josip II. dadne ukinuti u srcu ondašnjega Zagreba odjednom tri župe: Sv. Petra, Sv. Marije i Sv. Ivana te ih ujedini u katedralnu župu s jednim župnikom i dva duhovna pomoćnika. Od crkve Sv. Petra učini pak vojno skladište. U župljana i vjernika izaziva to burne prosvjede. Kad je car umro 1790. župa Sv. Petra bude opet obnovljena, a 5. svibnja 1795. na radost župljana posvećena je i barem okvirno obnovljena istoimena župna crkva.
Ali borba za župu se ubrzo nastavila, jer je bila ukinuta od 1803. do 1823. i pripojena katedralnoj župi Sv. Marije.

Župa Sv. Petra, nikla iz korijena katoličke crkvenosti u Zagrebu, uspjela je prebroditi i tu krizu. Život je htio da opet zadobije samostalnost. Naime, u proteklih više od 100 godina grad je Zagreb postupno rastao i brojem stanovnika i prostorom, osobito na području župe Sv. Petra izgradnjom mnogobrojnih novih četvrti i ulica na dotadašnjim poljoprivrednim površinama: oranicama, livadama i vinogradima. Zbog toga je već 1885., 1899., zatim 1937., 1942., 1961., 1965., pa i 2000., 2001. uslijedila regulacija zagrebačkih župa. U svoje vrijeme osobito tijekom minulog 20. stoljeća prihvaćajući zahtjeve tog gradskog rasta i razvoja župa Sv. Petra se smanjivala u svojim granicama i time davala mogućnosti da se osnuju nove župe, napose: Sv. Jeronim, Sv. Obitelj, Sv. Barbara, Majka Božja Lurdska, Bezgrešno Srce Marijino, Kraljica Sv. Krunice.

Put razvoja crkve sv. Petra od 17. do 21. stoljeća

Sve mnogobrojne crkve diljem grada Zagreba i okolice imaju svaka na svoj način sakralno i bogotvorno mjesto u povijesti našega grada i napose Zagrebačke nadbiskupije. Dašto, katedrala je najpovjesnija, ali je uz nju jednako dugovjek, uporit i vjerodajan razvoj crkve Sv. Petra, ovdje posred starodrevne Vlaške ulice. Njezina povjesnica podudarna s osnutkom Zagrebačke biskupije i samim počecima Vlaške vasi, posebno je uzbudljiva i bogata u proteklih 380 godina.

Rasla je na stijeni i čvrstini kako ljubavi tako i vjere u Boga generacija poglavito vlaškouličanskih, ali i svih župnih vjernika. U zadivnoj požrtvovnosti svojih brojnih župnika, kapelana, đakona, časnih sestara, ministranata i sve bogoslužne čeljadi, naša je, ovdje, crkva i izrasla: baš su je vazda štujući oni redili, čuvali, preuređivali, dograđivali i gradili.  Sva ta sinergija- utkana je i prepoznatljiva u današnjem izgledu i zaokruženom skladu naše Petrove crkve, koja je svojom izvanjskom arhitekturom i unutarnjim znamenitostima hrvatski i zagrebački spomenik kulture I. kategorije.
  • Posvećena je 1622. godine. Tada ima tri kamena oltara i “krov koji prokišnjava“. Na domaku crkve je groblje ograđeno živicom, na mjestu današnje zgrade Rodilišta u Petrovoj ulici.
  • Crkva je zidana 1677. godine. Iznad svetišta svod, iznad lađe drveni strop, ukrašen rezbarijom. Tri zidana oltara: glavni Sv. Petra, a pokrajnji Sv. Petra u plaču i Obraćenje Sv. Pavla. Ima kor, ali bez orgulja. Na crkvi su svega tri prozora. Ima skromnu sakristiju. Zbog razmjerno velike udaljenosti crkve od župnikova stana, župnik služi misu samo na Petrovo, na Posvetilo crkve, na Mlade nedjelje, i kvatrene dane. Kapela Sv. Martina u staroj gornjoj Vlaškoj ulici služi za redovite potrebe crkve.
  • Između 1746.i 1750. godine crkva dobiva i četvrti oltar Sv. Barbare. Crkva je vlažna i trošna pa se razmišlja o gradnji nove crkve bliže župnikovu stanu.
  • Od g. 1769. do 1770. župna crkva Sv. Petra iz temelja je izgrađena po nalogu i uz pomoć biskupa Kolatora Franje Thauszya te dobrohotnih vjernika. Presvođeno je i oslikano svetište. Nakon biskupove smrti podignuta je lađa i iznad ulaznih vratiju sazidan toranj.
  • Nova je crkva dobila pet prozora. Kor je sagrađen po cijeloj širini crkve. Glavni oltar je zidan, na njemu među stupovima su slike: Sv. Petra, Mojsija, Arona, B. Dj. Marije s Djetetom Isusom. Od strane poslanice je oltar Sv. Križa. G. 1858. crkvu je oslikao Leopold Vleismann, slikar iz Rima, a W. Koening postavio uru na tornju za 735 forinti. Križni put i četiri zvona nabavljeni 1888.
  • U to vrijeme porastom Zagreba pokazala se potreba za još većom crkvom. Čuveni arhitekt Herman Bolle, graditelj nove katedrale, ri1irogoja i drugih crkvenih i inih građevina u Hrvatskoj, 1889. izradio je nacrt proširenja naše Petrove crkve. Do toga dolazi 1926. godine za župnikovanja poduzetnog župnika i osobitog zaslužnika za našu crkvu i župu dr. Josipa Lončarića. Tek tada crkva dobiva oblik križa i uz nju se izgrađuje župnički ured i stan. Biskup Franjo Salis Sewis blagoslovio je crkvu 6. svibnja 1933. godine. Zvono, teško 2.200 kg, posvećeno je Sv. Josipu; zaziv na zvonu glasi: Sveti Josipe, čuvaj Zagreb Bogu i Hrvatskoj. Sat za crkveni toranj izradio je urar Pantelić iz Zemuna.
  • Između dvadesetih i tridesetih godina prošlog XX. st. značajan udio u uređivanju i razvoju naše crkve prema njezinom današnjem zdanju dao je osobito cijenjeni i svestrani župnik dr. Josip Pazman. Smrt ga je spriječila 1925. godine da svoje ideje i prinose postvari djelima izgradnje i proširenja crkve kao što je to učinio župnik dr. Josip Lončarić od 1926. do 1943. godine. Njega je naslijedio sve do 1967. godine također zaslužni župnik dr. Marko Klarić, koji je pastirskom revnošću ali i mudrošću sačuvao i unaprijedio našu crkvu u burnim ratnim i mukotrpnim poratnim godinama nakon II. svjetskog rata. Od 1967. župnikom naše crkve do 1981. bio je vlč. Ivo Šalić, potom vlč. Vito Cipriš , a od 1988.  do 2009.  mons. Matija Stepinac koji je uložio mnogo truda na unutarnjoj i vanjskoj obnovi crkve. Sadašnji župnik Josip Golubić je nastavio s radovima na uređenju oltara, svetohraništa i svetišta crkve, te uređenju župnog dvora. Uz župnike, spomenute i sve druge, svoj značajni doprinos davali su i dali mnogobrojni kapelani, đakoni i drugi, dajući danas i vazda sebe zadaćama uzvišenog pastirskog zvanja i poziva u službi Božjoj.
 
Na  teritoriju Župe nalaze institucije važne za život Crkve i naroda našega:
Rodilište u Petrovoj ulici
Međubiskupijsko sjemenište na Šalati u Voćarskoj 106
Katolički bogoslovni fakultet

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr