Župe

Zagreb - Jarun
Duh Sveti
Župnik:Damir Stojić, SDB
Župni vikar:Zubović Šime, SDB; Špoljar Pavao, SDB; Ivan Matijević, SDB; Stjepan Pasarić, SDB
Adresa:Don Petra Šimića 1, 10000 Zagreb
Telefon:01 3636 521
Fax:01 3636 873
E-adresa:zupa.jarun@zg-nadbiskupija.hr
Internetska adresa:www.zupa-duhasvetoga-jarun.hr

Sažetak povijesti župe

Hrvatski salezijanski provincijalat 17.3.1975. obavijestio je Nadbiskupski duhovni stol o situaciji i potrebi za osnutkom nove župe odcjepljenjem od Župe sv. Ane u Rudešu.
Još 1968. kardinal Franjo Šeper razmišljao je o tome, a i tadašnji upravitelj župe sv. Ane radio je na tome. Čak je pismeno predložio da župa nosi naziv Duha Svetoga ili sv. Dominika Savija.
Duhovni stol odgovorio je dopisom kao odgovor Hrvatskom salezijanskom 11. 4. 1975. gdje stoji: župa Svetoga Duha Gajevo - Jarun formalno je proglašena župom g. 1971., kao i ostale novoosnovane župe na proširenom teritoriju Zagreba.

Upravitelj župe sv. Ane, g. Nikola Zubović, i Sekreterijat unutarnjih poslova – Trešnjevka 18. rujna 1975. donijeli su odredbu da će se od 4. prosinca u prostorijama Jaruna, Galijske 8, vršiti redovita vjerska djelatnost RKT župe Duha Svetoga Gajevo–Jarun.

Druge nedjelje došašća 7. prosinca 1975. prvi put služila se služba Božja. Za župnog upravitelja predložen je g. Zvonko Krištić. List poslušnosti potpisao je provincijal Nikola Pavičić.
Nadbiskupijski duhovni stol 26. ožujka 1976. odredio je granice za župu. Dekret je potpisao zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić.

Nova župa posvećena je Duhu Svetomu. Dekretom br. 750/76 od 26. 3. 1979. g. Zvonko Kristić imenovan je upraviteljem župe Gajevo-Jarun.

Župni upravitelj Zvonko Kristić posreduje kod vjerske komisije 1977. da se ista zauzme za novu lokaciju jer je kuća predviđena za rušenje. Sekreterijat donosi rješenje o usvajanju našeg prijedloga i predlaže lokaciju u Dugoratskoj ulici.

Duhovni stol odobrava da se prihvati ponuđena lokacija (br. 1855/78 od 15. 9. 1978.).
 
Godine 1980. provincijal Milan Litrić podnio je zahtjev Skupštini grada za izdavanje urbanističkih uvjeta za vjerski objekt u Dugoratskoj ulici.
Župnik je 22. veljače obavijestio župljane o mogućem privremenom smještaju pastoralnog centra u Pešćanskoj 19, jer će kuća u Galijskoj 8 biti rušena zbog glavnog kolektora za ovo područje.

Građevinska dozvola za gradnju crkve dobivena je 18. kolovoza 1981. godine.
Radovi su počeli 9. 10. 1981. Blagoslov kamena temeljca obavio je pomoćni zagrebački biskup dr. Đuro Kokša. Misa se održala uz veliko mnoštvo vjernika u Pešćanskoj u 9 sati, a zatim se pošlo na gradilište gdje je bio blagoslov.

Crkvu je posvetio nadbiskup dr. Franjo Kuharić uz asistenciju vrhovnog poglavara Eugidija Viganoa, regionalnog savjetnika g. Ruđera Vanscverena, provincijala Milana Litrića, a ujedno i župnika, te novog provincijala Ambrozija Matušića te brojnih svećenika.

Od 8. 11. 2009. godine župna crkva postaje zavjetna Sv. Mati Slobode.
 
Posebnosti
 
Zavjetna crkva svim poginulim hrvatskim braniteljima s kenotafom.
 
1993.
Začetak ideje

1995. 
Postavljen kamen temeljac, donesen s Trsatskog svetišta, odakle potječu litanije iz kojih je preuzeto ime „Sveta Mati Slobode“.

12. 11. 2000.
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić posvećuje oltar i crkve.

Tom su prigodom u oltar ugrađene moći blaženog Alojzija Stepinca. Ovo svetište znak je vremena i stalan podsjetnik na one koji su svoje živote položili za našu slobodu.
2002. blagoslov kapele. Svetohranište s hrvatskom zemljom i Gospin lik „Sveta Mati Slobode“ blagoslovio je msgr. Tarcisio Bertone, nadbiskup i tajnik Kongregacije za nauk vjere, sada tajnik Svete Stolice.

14. 11. 2008.
Svetište obogaćeno:
-skulpturom Kraljicom Hrvata Pietà, djelo i dar Svetoj Mati Slobode od vlč. Zlatka Sudca
-reljefom Posljednje večere prof. likovne umjetnosti Zvonimira Šepata
-krstionicom, djelom akademskog umjetnika Jeronima Tišljara

8. 11. 2009.
Po želji provincijala Hrvatske salezijanske provincije i nadbiskupa zagrebačkog uzoritog kardinala, Sveta Mati Slobode promaknuta u župnu crkvu župe Duha Svetoga.

Kenotaf (grč. kenos – prazan, tafos – grob)

U prostoru iza oltara, sama je bit i svrha svetišta. Kenotaf, prazan grob, tvori ophodni prostor iza oltara u koji su uklesana sva imena poginulih branitelja. Svaki je predstavljen imenom, inicijalom očeva imena, prezimenom, godinom rođenja i godinom pogibije. Tako kenotaf čuva od povijesnog zaborava spomen na svaku osobu branitelja palog u obrambenom Domovinskom ratu. U kenotaf je uklesano 16840 imena palih branitelja. Popis palih dobiven je od Ministarstva branitelja. Podnožjem popisa proteže se suptilan, prozračan, od stakla izrađen Križni put, koji su prošli branitelji. Rad akademskog slikara Jeronima Tišljara.

Na sjevernoj stijeni kenotafa uklesana je Kristova Riječ koja tumači smisao njegove žrtve i žrtve palih branitelja: Ako pšenično zrno, pavši u zemlju, ne umre, ostaje samo; ako umre – donosi obilat plod,  ispod koje je Krist u padu, rad kipara M. Gajšaka. Na južnoj stijeni kenotafa stoji uklesan Prosenjakov tekst Ako vam je težak stijeg čestitosti, utaknite ga u zemlju gdje počivaju naše kosti - mi ćemo ga držati, s potpisom Vaši branitelji. Tako kenotaf čuva od povijesnog zaborava spomen na svaku osobu branitelja palog u Domovinskom ratu.
 


Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr