Izbornik

Kardinalova homilija na božićnoj misi

25.12.2018

Kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački
Homilija na danjoj Misi
Zagreb, Katedrala, Božić 2018. godine.
Liturgijska čitanja: Iz 52,7-10; Heb 1,1-6; Iv 1,1-18

Draga braćo i sestre, dragi miljenici Božji!
           
1. Radujmo se svi u Gospodinu. Danas nam se rodio Spasitelj. Božić naviješta neizmjernu Ljubav koja je potaknula Boga da nam pošalje svoga Sina koji je postao čovjekom da nas spasi. Bog nam u Božiću daruje dioništvo u otajstvu zajedništva Presvetoga Trojstva po Isusu rođenom u Betlehemu.
           
Na Božić je teško osjećati se isključenim iz božićnog slavlja. Na ovaj ili onaj način danas svi osjećamo da se nešto nesvakidašnje događa, nešto više i različito od onoga što pripada našoj svakidašnjici. Isusovo rođenje, od kojega većina svijeta broji godine, duboko je označilo ljudsku obitelj i dalo novi smisao ljudskom životu.
           
I ove se godine pred nama i u nama događa Riječ, Rođenje, Bogočovjek; događa se najradosnija vijest da je Bog došao k nama i ostao među nama, kako bi nas učinio sretnima. Mi trebamo tu Vijest, trebamo je čuti i ponovno slušati. Potrebna je našem životu: osobnom, obiteljskom, društvenom.
 
2. Naš je pogled danas usmjeren na Dijete rođeno u neudobnoj betlehemskoj štalici, ali odmah prihvaćeno i povijeno rukama prečiste Djevice Marije, te počašćeno pohodom pastira i anđeoskim pjevom. Prizor je to koji svojom nježnošću osvaja i budi divljenje. Po lijepim običajima kršćanski ga puk o Božiću obilježava jaslicama. Razmatrajući pred jaslicama i djeca i odrasli rado odmaraju svoje duše klanjajući se nekom pjesničkom sugestivnošću Djetetu koje je u središtu.
           
Ali kao vjernici znamo da nije moguće potpuno razumjeti poruku Božića, tog najdražeg blagdana u godini, ako se zaustavimo samo na izvanjskim činjenicama i poetskim osjećajima te na samo ovozemnoj stvarnosti. Treba prodrijeti dublje, razumom rasvijetljenim vjerom, ako želimo dotaknuti bogatstvo otajstva, što ga danas slavimo.
           
Sama nas Crkva vodi na tom putu. Naime, noćas smo u misi polnoćki slušali dirljiv izvještaj o Isusovu rođenju kako ga je opisao evanđelist Luka, dok nam na ovoj središnjoj danjoj misi božićne svetkovine Crkva riječima evanđelista Ivana donosi veoma duboku teološku meditaciju o događaju, koji je zauvijek označio i odredio povijest čovječanstva i koji daje privlačnost, ali i neprolaznu trajnost i univerzalnost Božiću.
           
Stoga da bismo saželi ovo naše blagdansko razmatranje, smatram korisnim za naš vjernički život postaviti tri jednostavna i bitna pitanja o Isusu rođenom u Betlehemu koji je u središtu božićnog otajstva. Pokušajmo svaki za sebe odgovoriti na sljedeća pitanja: Tko je novorođeno Dijete? Što nam je došao poručiti? Što nam je Sin Božji darovao?
 
3. Tko je novorođeno Dijete? Početak Proslova današnjeg evanđelja daje nam odgovor koji ima duboki smisao. Sveti Ivan kaže da je to Dijete Riječ. »U početku bijaše Riječ i Riječ bijaše u Boga i Riječ bijaše Bog« (Iv 1,1).
           
To je Dijete vječna Riječ koja je u Bogu i koja je Bog.
           
Dijete rođeno u Betlehemu je Riječ, to jest vječna Božja Riječ, koja bijaše u početku u Boga (Iv 1,2).
           
Dok promatramo Dijete u jaslama vidimo malo, krhko, slabo biće, kao što su sva novorođena ljudska djeca. Ali znamo da je Njegov prvi početak u Božjoj skrovitosti te prethodi svakom vremenu. Njegovo zemaljsko rođenje je stoga jedinstveno. Radi toga ono već više od dvije tisuće godina budi posebnu radost u svakom narodu, puku i plemenu diljem svijeta. Tu radost, koja dotiče ljudsko srce, izražavamo na najrazličitije načine, ponekad i površno.
           
Sveto pismo upotrebljava ljudski govor i daje nam slikovito naslutiti tko je taj jedinorođeni Božji Sin koji je rođen prije svih vjekova Boga od Boga, svjetlo od svjetla, pravi Boga od pravoga Boga. Taj vječni Sin, ta Riječ Božja kaže sveti Ivan »tijelom postade i nastani se među nama« (Iv 1,14).
           
Dragi vjernici, to je stvarni razlog naše radosti. To je i razlog naše nade. Naime, Sin Marijin, koji je rođen u Betlehemu, naš je Spasitelj, kako su anđeli navijestili pastirima. Upravo zbog toga što je neizmjerno veći od nas. Kad bi se sve svelo samo na Isusovo ljudsko porijeklo, samo na njegovu pripadnost Adamovoj obitelji, i Isusu bi bilo potrebno spasenje.
           
Isus je jedini Spasitelj svijeta, jer On je i pravi Bog i pravi čovjek. U njemu je božanska i ljudska narav, božansko je neopozivo povezano s ljudskim. Stoga je Isus Krist Otkupitelj čovjeka. On je naš Spasitelj. To je posebnost i snaga Božića. Mi o Božiću ne slavimo bilo koje rođenje, nego rođenje utjelovljenog Sina Božjega. Tom se otajstvu danas klanjamo.
 
4. Što nam je došlo poručiti Dijete rođeno u Betlehemu? Isus je došao objaviti Istinu: istinu o nama, o našem porijeklu, o smislu i cilju našega života. Bog, koji više puta i na više načina nekoć govoraše ocima po prorocima; konačno, u ove dane, progovori nama u Sinu, kako nam objavljuje Poslanica Hebrejima (usp. Heb 1,1-2).
           
Znajući da smo željni spoznaje, ali istodobno da se gubimo u raznim dezorijentiranostima, preplavljeni smo brojnim pitanjima s malo prihvatljivih odgovora. Božji Sin dolazi da nas prosvijetli, da nam poruči što je potrebno znati o početku, razlogu i smislu našega života. Na temelju božićnog svjetla, znamo koje je naše poslanje u svijetu: uzvratiti Božjoj dobroti svojom ljubavlju prema Bogu te braći i sestrama. Naime, istinska ljubav ima svoj izvor u Bogu, u Božiću. I mi smo pozvani odgovoriti na otajstvo Božića, po uzoru na Boga koji nas je prvi uzljubio. Pozvani smo ljubiti jer Bog je prvi u ljubavi prema nama.
           
Ivan je to u Proslovu izrazio ovako: Isus Krist, Riječ koja je tijelom postala, jest Svjetlo istinsko koje prosvjetljuje svakog čovjeka (Iv 1,9). Božićno nas otajstvo vodi do Božjeg svjetla, Božje slave, do Boga od kojega dolazi sve lijepo i dobro, do Boga koji ispunja čovjekovo srce divljenjem i radošću.
           
Prosvijetljeni tim svjetlom, znamo da nismo slučajno upali u avanturu postojanja, već smo plod Božje ljubavi i Božjega plana spasenja. Mi smo miljenici Božji, jer nas je Bog prvi ljubio. Svima nam je ponuđena Božja ljubav. To je neprolazno otajstvo Božića. Starozavjetni Izaija proročki je unaprijed obznanio veliki božićni događaj, kada je napisao: Narod koji je u tmini hodio svjetlost vidje veliku (Iz 9,1).
 
5. Što nam je Sin Božji darovao? Budući da uvijek u Bogu bijaše život (usp. Iv 1,4), došao je da bismo i mi bili dionici toga života, Božjeg života. Utjelovio se i rodio u Betlehemu da bi kao čovjek preuzeo stanje stvorenja podložna patnji i smrti, kako bismo i mi u Njemu i po Njemu postali dionici i baštinici besmrtnosti i Božjeg života, ako otvorenom dušom, u vjeri i u dosljednosti života prihvatimo Njegovi dolazak, otajstvo Božića.
           
Najradosniji dar Božića sveti evanđelist Ivan ovako obznanjuje: A onima koji ga primiše podade moć da postanu djeca Božja: onima koji vjeruju u njegovo ime, koji su rođeni ne od krvi, ni od volje tjelesne, ni od volje muževlje, nego – od Boga (Iv 1, 12-13).
           
Ovo je srž božićnog otajstva, to je pravi razlog našega slavlja i božićnog blagdana. Mi po Božiću postajemo Božji, sinovi i kćeri u Isusu Kristu. Zbog toga Boga smijemo zvati Ocem, a mi se zovemo i jesmo djeca Božja, braća i sestre u Isusu rođenom u Betlehemu. To je dar Božića, zbog njega Božić traje i uvijek iznova otkriva Božju novost i našu potrebu za Bogom. Za sebe si nas stvorio, o Bože, i nemirno je srce naše dok se ne smiri u tebi, poručuje nam veliki Augustin.
 
6. Draga braćo i sestre, božićno otajstvo približava ljude Bogu. Uvodi nas u Božji život i zato ima neobičnu snagu susreta, povezivanja i zbližavanja ljudi međusobno. Božićna vjera je i snaga i mjera svemu što susrećemo, jer u susretu s Isusom Kristom susreli smo puninu života. Nema ničega što je bilo, ili što će biti, a da nije sadržano u Riječi po kojoj sve postade. U tome je otajstvo i sigurnost Božića.
           
Zato danas, okupljeni oko novorođenoga Djeteta, molimo zagledani u Božju ljubav i dobrotu da se ona izlije na Crkvu raširenu diljem svijeta, na našu domovinu Hrvatsku i sav svijet. Molimo za mlade i sve koji traže posao, posebno u našoj Domovini. Molimo za razumijevanje, dijalog i zajedništvo u hrvatskom društvu.
           
Molimo za sve potrebne u Domovini i svijetu, za zahvaćene prirodnim nesrećama u dalekoj Indoneziji, za sve potrebne, napuštene, siromašne i bolesne. Budimo solidarni s braćom i sestrama u potrebi!
           
Molimo Novorođenoga kralja da podari željeni mir zemljama i narodima pogođenima teškim ratom, posebno na Bliskom Istoku. Molimo i za sve koji Boga traže te za one koji misle da Bog nema značenja u njihovu životu, jer Božić je blagdan za sve ljude, za čitavo čovječanstvo.
           
Zagledani u početak zemaljskoga hoda našega Spasitelja Isusa Krista, molimo njegovu i našu Majku, Presvetu Bogorodicu Mariju, da nas ne odbije u našim potrebama. S pouzdanjem se preporučimo i pomoći blaženoga Alojzija Stepinca, našeg velikog zagovornika kod Boga, koji je uzor našoj vjeri i našem pouzdanju u Boga te ljubavi prema Bogu i bližnjima, posebno onima koji su potrebni naše pomoći.
           
Isuse, Sine Božji i Sine Marijin, Tvoje rođenje u Betlehemu bilo svima na spasenje!
           
Svima vama nazočnima u našoj Prvostolnici te svima koji su s nama povezani putem radija i televizije, želim čestit i svet Božić!