U okviru molitvene inicijative „Molitveni hod sa Stepincem“ u Zagrebačkoj nadbiskupiji, moćima Blaženika iskazali su štovanje i brojni vjernici župe Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Malešnici-Oranicama - od dočeka moćnika 23. travnja navečer, preko cjelodnevnog programa 24. travnja.
Bliža duhovna priprema vjernika učinjena je euharistijskim klanjanjem 22. travnja nakon večernje sv. mise, tijekom kojega su razmatrani tekstovi bl. Alojzija Stepinca.
Iz župe Uznesenja Blažene Djevice Marije, od župnika vlč. Vjekoslava Meštrića, 23. travnja navečer moći Blaženika preuzeli su predstavnici mladih župe Bezgrešnog začeća u pratnji ministranata.
U župi Bezgrešnog začeća moći je preuzeo župnik župe Bezgrešnog začeća vlč. Alfred Kolić, koji je okupljene vjernike pripremio za njihov dolazak prigodnom pobožnošću.
Nakon što je prvi iskazao počast moćima bl. Alojzija Stepinca, župnik je omogućio svim okupljenim vjernicima da im iskažu štovanje - poljupcem ili dodirom - prožeto zaufanom molitvom.
U petak 24. travnja župna crkva Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije bila je otvorena vjernicima za pojedinačnu molitvu i iskazivanje štovanja Stepinčevim moćima od 8 do 17.30 sati, kada su započeli molitva krunice i litanije bl. Alojzija Stepinca.
Od 18 do 18.45 sati izveden je recital o bl. Aloziju Stepincu, kojega su osmislili mladi iz ove župe, a u program su bili uključeni i zborovi - zbor mladih, župni i dječji zbor.
Vrhunac ove župne duhovne obnove, potaknute dolaskom Stepinčevih moći, bilo je svečano misno slavlje održano s početkom u 19 sati, koje je okupilo doista velik broj vjernika - kao nedjeljom.
Svetu misu je predvodio i na njoj propovijedao postulator kauze za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca mons. dr. Juraj Batelja.
Naglasci homilije mons. Batelje
Propovjednik je najprije pohvalio izbor meditativnih čitanja u recitalu održanom prije sv. mise, koja su mladi odabrali iz Stepinčevih pisama zaručnici, mladoj Mariji Horvat: „Kardinal Kuharić je jednom prilikom rekao da su ta pisma dovoljna da se Stepinca stavi na oltar jer je u njima sadržano sve ono što spaja jednu obitelj i sve njezine članove - teologija obitelji, ljubav prema djeci, rad i molitva.“
Ova su pisma, nastavio je misao dr. Batelja, pokazatelj da se obitelj gradi radom i molitvom, povjerenjem i vjernošću, odgojem i žrtvom, te nastavio: „Nama vjernicima mora stati do istine u čemu je ta duhovna veličina Stepinca da ga se stavi na čast oltara, a prve naznake njegove svetosti zapisala je upravo djevojka s kojom je bio nakanio sklopiti brak“, naglasio je dr. Batelja, opisujući kako mlada Marija sa žalošću u srcu spoznaje da njih dvoje nisu jedno za drugo.
Iako je sigurna da bolju ponudu od Stepinca neće dobiti u svome životu, iskreno i hrabro priopćila je mladome Alojziju svoju odluku: „Ispitavši se i poznavajući svoju narav, znam da kad već počnem kolebati bolje da stanem (...). Razabrala sam da nismo jedno za drugo (...). Baš zato, što Te držim previše poštenim i plemenitim, ne mogu i ne smijem da te varam, moram, dakle, za dobro oboje nas reći da pođemo svaki svojom stazom (...).
Ti si tako dobar čovjek, tako sjajna i zamamna partija i ja, znam bolje ne ću i ne mogu imati (...). Nemoj me osuditi, moj bol nije malen, ali vidim da moram reći ove pjesnikove riječi: 'Z menoj ne gre se sreći!' (...)“
Od tada je Stepinac, kako sam kaže,
bio spreman dati posljednju kap krvi za Domovinu koja je počela izdisati pod naletom bezbožnog materijalizma.
Iz ovih pisama nazire se smioni Stepinčev duh, koji je svojim kasnijim čvrstim životnim stavovima obeskrijepio tvrdnje suvremene lijeve liberalne historiografije, obašnjava dr. Batelja te nastavlja: „Braneći pravo hrvatskog naroda za samostalnost, jednako je nastupao pred Aleksandrom Karađorđevićem, pred mladim kraljem Petrom, pred Vlatkom Mačekom, pred Antom Pavelićem i pred Josipom Brozom Titom. S Titom je bio spreman na razgovor i dogovor u vezi svega - osim o zahtjevima da se Crkva u Hrvata odijeli od Rimskog prvosvećenika.“
Do kraja života Stepinac je branio slobodu Crkve i tako je na sebe navukao mržnju neprijatelja kršćanske vjere, koja se u konačnici očitovala i prema njegovom mrtvom tijelu. O mržnji koja prelazi sve granice uljudbe svjedoče i fotografije razorenog Stepinčevog tijela, koje su dio opsežne dokumentacije kanonskog postupka za Stepinčevo proglašenje svetim.
„Kada nam dolaze u posjet Stepinčeve moći, ne dolazi nam u posjet materijalna stvarnost, nego nam po tim moćima dolazi onaj koji je imao častan obraz, koji je bio uronjen u otajstvo Trojednoga Boga, svjedok uskrsne nade i vječne radosti (...) onaj koji je dopustio da ga Duh Sveti protka, da mu osvjetla lice, da mu ražari dušu, da bude ne samo vođa, pastir, duhovni graditelj, učitelj istina vjere nego da se popne do rajskih visina“, objasnio je dr. Batelja štovanje relikvija.
„Pred nama je danas očitovanje jedne ljubavi i jednoga nauka - jer tko god se s njime susreo za života otišao je ohrabren, ožalošćeni su bili utješeni, razočarani su bili smireni. To je moć svetaca!“, s oduševljenjem je istaknuo postulator kauze za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca, nadodajući da je ista svojstva duha imao i blagopokojni kardinal Franjo Kuharić.
Kako bi još više probudio vjeru okupljenih štovatelja bl. Alojzija u njegovu moć zagovora pred Svemogućim Bogom, mons. Batelja podsjetio je na živu svjedokinju milosti ozdravljenja zadobivenog po molitvi Blaženiku.
Marijana Beno potpuno je ozdravila po Stepinčevu zagovoru, nakon što ju je njezina majka bolesnu položila na njegov grob u zagrebačkoj katedrali i pomolila se. U znak zahvalnosti Marijana je nakon čina Stepinčeve beatifikacije u Mariji Bistrici u njegovu čast nosila relikvijar s Blaženikovim moćima papi Ivanu Pavlu II.
Nakon poroda liječnici su kod Marijane ustvrdili cerebralnu paralizu s dijagnozom da neće ni govoriti ni hodati. Ona je ozdravila i danas je potpuno zdrava. Završila je školu i zaposlena je. Udala se i sretna je majka dvoje djece.
„Promišljanje o duhovnom velikanu našega naroda i naše Crkve neka nam pomogne otkriti kršćansko dostojanstvo - ali i ponos! Neka nam pomogne otkriti da je moguće, snagom sakramenta, osobito ispovijedi i pričesti, molitvom krunice i sudjelovanjem u misnim slavljima od grješnika napraviti preokret života do nebeskih visina, duhovnih velikana, kako to svjedoči život blaženog Alojzija Stepinca kojega su još u mladim danima proglašavali da ima tako velike ideale“, zaključio je dr. Batelja.
Župnik Kolić, koji je bio suslavitelj na ovoj svetoj misi, na završetku boravka Stepinčevih moći u župi Bezgrešnog začeća, koje su sutradan preuzeli predstavnici župe Sv. Nikole Tavelića u Kustošiji, zahvalio je na pomoći i suradnji svim sudionicima programa organiziranog u njihovu čast.
Poslije sv. mise vjernici su mogli još jednom pojedinačno iskazati počast moćima.
Stjepan Moškatelo
