Zagrebački pomoćni biskup Šaško predslavio 'Te Deum' za akademsku godinu 2019./2020.

19.6.2020.


Uvod i homilija biskupa Šaška

Pomoćni biskup zagrebački Ivan Šaško predvodio je u četvrtak 18. lipnja 2020. u zagrebačkoj crkvi sv. Petra euharistijsko slavlje prigodom završetka akademske godine 2019./2020 Sveučilišta u Zagrebu. Slavlju je koncelebrirao župnik i dekan Josip Golubić u molitvenome zajedništvu sa svećenicima, redovnicima, studeticama i studentima te okupljenim vjernicima.
 


– Tristo pedeset i prvi put Sveučilište u Zagrebu Gospodinu zahvaljuje za dar akademske godine. Nekada je to – izvanjski gledano – bilo učinjeno na raskošniji, a nekada na skromniji način. Ipak, otajstvo je ostalo isto. – kazao je biskup Šaško na početku slavlja, prenoseći pozdrave zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića.

U homiliji je biskup Šaško, osvrčući se na, kako je rekao, dvije kušnje: pandemiju koronavirusa i potres, govorio o molitvi Oče naš koju je sam Isus poučio moliti svoje učenike nakon što su ga oni tražili da ih nauči kako moliti (usp. Mt 6, 7-15).

– Vrijeme velikih kušnja vrijeme je susreta s pitanjima smisla, brižnosti, daljnjih koraka, ali svakako i vrijeme molitve. Kada su poljuljani temelji sigurnosti i kada se blisko osjeća ljudska ograničenost, otvaraju se novi i ponovno otkrivaju stari prostori. Izmiješani su: tjeskoba, nesigurnosti i nade, s pokrenutom dragocjenom maštovitošću ljubavi. Vjerujem da je tim ozračjima moguće opisati i život Sveučilišta u Zagrebu u ovoj akademskoj godini, u naporima da se očuvaju važne norme, kako bi se moglo živjeti 'normalno', jer svaka normalnost – kao što joj ime kaže – živi od norme. Unutar normâ udaljenost je postala drukčijom blizinom, a nova su (tehnička) sredstva poslužila za ostvarivanje starih ciljeva. Isus nas danas u Evanđelju usmjeruje prema cilju i sredstvu koji očituju vjerničku, kršćansku 'normalnost': molitva 'Oče naš'.– rekao je biskup Šaško.


U nastavku homilije rastumačio je kako je Oče naš molitva prošnji, a ne molitva davanja hvale niti zahvalnosti jer je njutarnji stav zahvalnosti i blizine, kao preduvjet kršćanske molitve, sažet u činjenici da se čovjek obraća svome Ocu. Budući da se Molitva Gospodnja svodi na svagdanji kruh, na oproštenje grijeha i na pobjedu nad zlom/Zlim, poziva na jasnoću čovjekova života. – To je molitva jednostavnoga čovjeka, Kristova učenika, čovjeka koji živi u iščekivanju Božjega kraljevstva. To je čovjek koji ozbiljno k srcu uzima uputu: Tražite najprije Božje kraljevstvo i njegovu pravdu, a ostalo će vam se nadodati. – poručio je biskup Šaško.

Pojasnivši kako je glagol tražiti glagolkoji izražava iskrene čežnje te način življenja ispunjenoga gorljivošću, biskup Šaško se regerirao na odlike koje vjernika i znanosti sažete u pojmu universitas. – 'Uni-versitas' se može živjeti kao 'okrenutost k jednomu', kao ispravnu usmjerenost, skupljanje i usredotočenost puno dijelova u jednome; 'universitas' kao drugo ime za 'jedno-stavnost', u smislu Isusove molitve. Velike poteškoće u društvu vode prema jednostavnosti iz koje se obnavlja veza sa smislom. Čini mi se da se to može primijeniti i na vrijednost istinske znanosti koja zahvaća duboko i tiče se jednostavnoga, bez obzira na složenost metoda i sredstava. Istinski znanstvenici svojom znanstvenom dubinom i širinom zacijelo uživaju u iskustvu novih uvida i otkrića, ali jednako tako žive i muku susreta s novim ograničenjima koja vraćaju na mudrost jednostavnoga. Jednako tako, iz duhovnosti znamo da tko se rasprši u puno područja, zahvaćen mnogim stvarima, čini se da puno traži, ali zapravo ne traži ništa.Takav bi čovjek bio suprotnost Isusovu učeniku i na njegovim usnama riječi molitve 'Oče naš' bile bi samo zvuk, ali ne i istinske molbe; od Boga kao da se traži sve i ništa. – kazao je zagrebački pomoćni biskup.

Rastumačivši u nastavku homilije ustroj Molitve Gospodnje koju čini nekoliko molbi što pokazuju kako trebaju biti oblikovane sastavnice zajednice i društva da bi se živjelo isto darovano dostojanstvo, biskup Šaško je poručio kako je Oče naš molitva, ali i dar blizine i uporišta, čvrstoće koju ni najveće zlo ne može razoriti; dar slobode, smisla i života.

Slavlju su prisustvovali Rektor prof. dr. Damir Boras, prorektori, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta prof. Mario Cifrak, degani drugih fakulteta, predstojnici i predstavnici sveučilišnih sastavnica te profesori i djelatnici.

Fotografije: Petra Jelinčić, HKS
Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr