HR

Aktualnosti

Objavljeno: 26.05.2015.

Svibanjski broj Glasnika postulature Blaženi Alojzije Stepinac


Postulatura blaženog Alojzija Stepinca objavila je novi, drugi ovogodišnji broj glasnika. Na početku je predstavljena kateheza pape Franje na općoj audijenciji 11. ožujka 2015. u kojoj se Papa posebno obraća starijim osobama, kao „velikom daru za Crkvu" jer svojim molitvama daju „velik poticaj mudrosti za čitavo ljudsko društvo".

Urednik Juraj Batelja u uvodnoj riječi daje kraći osvrt na „pripreme blagdana i tijek samih svečanosti o 55. obljetnici smrti blaženog kardinala Alojzija Stepinca", ističući da je kardinal „svetac čiste savjesti". Slijede ilustrirani izvještaji s obilježavanja obljetnice Stepinčeve smrti iz Zagreba, Rima, Krašića, Kutinske Slatine, Ivanovca, Dubrovnika. Također, uz obilježavanje obljetnice u Zagrebu i Solinu su predstavljena nova izdanja Postulature. Tu je i nekoliko kraćih priloga o organiziranom pohodu pojedinih župa na Stepinčev grob te o „Hodu sa Stepincem" po župama Zagrebačke nadbiskupije.
Uz Godinu posvećenog života u ovom broju Glasnika objavljena su dva pisma koja je blaženi Stepinac uputio 1954. i 1958. godine s. Franciski Dušić, provincijalnoj glavarici Družbe kćeri Božje Ljubavi.

U prvom pismu Stepinac čestita sestri Dušić na dvadesetpetoj obljetnici polaganja svetih redovničkih zavjeta, ističući da je proslavlja u teškim časovima, ali joj uz blagoslov želi da ustraje „do groba, u zvanju, koje na poseban način ima izvor u Kristu, Bogu i Spasitelju našemu". Drugim pismom Stepinac ističe primjere kršćanskih mučenika Ciprijana, Lovre, Siksta i drugih, te zahvaljuje za molitve za redovnička i svećenička zvanja.

Poseban prilog nosi naslov „Stepinac i redovnici", u kojemu su sažete informacije o susretima s redovnicima raznih redova. Sam je bio član Trećeg reda sv. Franje, a kao nadbiskup je „zauzeto promicao redovnički život u svojoj nadbiskupiji". Neke župe Zagrebačke nadbiskupije povjerio je na pastoralnu brigu kapucinima, konventualcima, franjevcima trećorecima, dominikancima i salezijancima. Tijekom sužanjstva u zatvoru je čitao i preveo na hrvatski jezik djela svete Terezije iz Lisieuxa i osnivača zajednice Otaca Svetog Sakramenta, sv. Petra Julijana Emyarda, a tijekom internacije iz Krašića uputio je mnoga pisma redovnicama i redovnicima u kojima ih je „poticao na vjernost i ustrajnost u svetom pozivu".

Na stranicama Glasnika postulator Batelja donosi prvi dio prikaza Prvog hrvatskog Euharistijskog kongresa koji je održan u Zagrebu 18. i 19. kolovoza 1923. U ovom tekstu koji je bogato ilustriran originalnim fotografijama dat je prikaz organizacijskih priprema i događaja prvog dana Kongresa. Izaslanik pape Pija XI. bio je apostolski nuncij u Beogradu mons. Hermenegildo Pellegrinetti koji je na početku Kongresa, između ostalog na hrvatskom jeziku, rekao „Hrvatska ova zemlja bila je kroz vjekove predziđe kršćanstva. Vaši su očevi trpjeli, borili su se i ovjenčali se slavom u ime Kristovo, a u ovo ime dolazim i ja k vama. I od kongresa ovoga očekujem mir, ljubav i blagoslov s neba. S Kristom i za Krista i uvijeke – amen".

Iz Postupka za proglašenje blaženim sluge Božjega Franje Kuharića u ovom broju Glasnika postulature tiskan je govor, tada pomoćnog biskupa, Kuharića na grobu nadbiskupa Stepinca pred oko 150 svećenika. U ovom govoru Kuharić je dao neke izvatke iz Stepinčeve oporuke, istaknuvši da treba ljubiti Crkvu, Papu, biskupe te da si svećenici trebaju međusobno pomagati na korist povjerenog Božjeg im puka. Vlč. Krešimir Žižek dao je nekoliko prikaza odnosa kardinala Kuharića s redovničkim zajednicama, ističući njegovu brigu za sve redovničke zajednice, a u ovom tekstu posebno se osvrnuo na bosonoge karmelićanke u Brezovici i njihove susrete s kardinalom Kuharićem.

Postupak za proglašenje blaženim sluge Božjega Josipa Langa na stranicama svibanjskog broja Glasnika postulature predstavlja mišljenje o Langovim spisima koje je potpisao dr. fra Gabrijel Štokalo iz 1980. godine. Svjedočanstva o Stepincu kao „Svecu, a ne zločincu!" za ovaj broj Glasnika uzeta su iz pera Valentine Naglić i Danice Seme. Suočavanje s „nestankom Hrvata i katolika iz Podlapače" predstavio je Juraj Batelja. (IKA)
Ispišite stranicu: