Aktualnosti

POSLUŠAJTE KARDINALOV GOVOR

KARDINALOV GOVOR (tekst)

FOTOGALERIJA
 
Već tradicionalno uzoriti kardinal Josip Bozanić u predbožićnom vremenu na susret poziva ravnateljice i ravnatelje odgojno-obrazovnih ustanova (osnovne i srednje škole, posebne ustanove i dječji vrtići), na kojem se ove godine okupilo više od 200 ravnatelja/ica. Susret u organizaciji Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi, na čelu s prof. dr. sc. Blaženkom s. Valentinom Mandarić, održan je 17. prosinca 2019. u prostorijama Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu s početkom u 11 sati.

U srdačno ozračje susreta uveo je zbor učenika iz internacionalne OŠ Matije Gupca u Zagrebu sa svojim voditeljicama Kristinom Vujicom i Anom Boban te u pratnji ravnateljice škole pjesmom Shalom Haverim, nakon čega je pozdrav uz uvodnu riječ uputila organizatorica susreta i dobrodošlicu zaželjela prof. dr. sc. Valentina Mandarić.



Predstavila je posebne uzvanike koji su uveličali susret: izaslanika gradonačelnika mr. sc. Ivicu Lovrića, ravnateljicu Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravku Brezak Stamać, voditeljicu Upravnog odjela za prosvjetu Zagrebačke županije gđu Nadu Sohora, tajnicu Nacionalnog katehetskog ureda HBK gđu Anitu Vranić, ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje gospodina Milu Živčića, predsjednicu Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja gđu Suzanu Hitrec, predsjednika Udruge ravnatelja osnovnih škola gosp. Nikicu Mihaljevića, ravnatelja Hrvatske zajednice osnovnih škola gosp. Nenada Bronzovića, biskupskog vikara za pastoral mr. sc. Marka Kovača i ravnatelja NPI-ja prof. dr. sc. Josipa Šimunovića. Najavila je zatim prigodne i pozdravne riječi koje je održalo nekoliko govornika.



Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravka Brezak Stamać obratila se skupu predstavivši blagdan Božića iz svoje struke profesorice hrvatskoga jezika. Kroz duhovnu poeziju i crkvena prikazanja Božić je prisutan u hrvatskom kulturnom duhu od najranijih vremena, preko dramskih tekstova i inspiraciju koju naši pjesnici i pisci crpe iz tradicije i kršćanstva. U ime gradonačelnika Milana Bandića pozdravnu riječ je uputio mr. sc. Ivica Lovrić, pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje. U svojem je obraćanju zaželio svima dobru pripremu za blagdan Božića, u osobnom i profesionalnom smislu, te zahvalio na radu svim djelatnicima škola. Podsjetio je i na ulogu vjeronauka u odgoju i obrazovanju naglasivši da je upravo u okrilju Crkve prije 350 godina osnovano i sveučilište.
   


Gospođa Suzana Hitrec u ime Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja naglasila je ovu prigodu kao osnaženje i osvježenje za budući odgojno-obrazovni rad, osobito nakon mnogih izazova koji su ove godine stavljeni pred škole i školske kolektive. Zbog sve manje nastavničkog kadra i zainteresiranih za rad u školi zaželjela je da se školi i njenim djelatnicima vrati društveni značaj i podrška koju oni zaslužuju. Ravnatelj OŠ Augusta Harambašića u Zagrebu, gosp. Tomislav Filić, obratio se skupu u duhu zajedničkog poziva odgoja i obrazovanja koji dijele svi zaposlenici škole. Odao je ravnateljima priznanje za njihovo zalaganje i darivanje samih sebe za svoje učenike i njihovu dobrobit. U ime ravnatelja dječjih vrtića, tih temelja obrazovanja koji se postavljaju već i prije negoli djeca krenu u školu, skupu se obratila ravnateljica DV Duga Resa, gđa Ana Božić, istaknuvši važnost razvoja ranog i predškolskog odgoja te napredak koji se ostvaruje u odgoju i obrazovanju.



Nakon adventske pjesme Obećana djevica koju je izveo zbor učenika OŠ Matije Gupca u Zagrebu ravnateljima se obratio i domaćin susreta, uzoriti gospodin kardinal Josip Bozanić.
Na početku svoga govora Kardinal je, odajući priznanje okupljenim djelatnicima u odgojno-obrazovnome sustavu, rekao da se odgoj djece i mladih ostvaruje u konkretnom društvenom ambijentu, koji utječe na sve druge odgojne institucije i predstavlja temeljni odgojno-obrazovni i vrijednosni okvir: „Svakom društvu, pa nazivalo se ono tehnološkim, društvom znanja i umjetne inteligencije, na prvom mjestu mora biti odgoj i obrazovanje novih naraštaja. Ta zadaća zahtijeva usklađeno djelovanje svih odgojno-obrazovnih čimbenika.“ Kardinal je naveo kako se u društvu zapaža širenje svojevrsnog malodušja i nepovjerenja prema odgojno-obrazovnim institucijama, što se na određeni način reflektira i na ponašanje i motivaciju roditelja, odgojitelja, učitelja.


 
Obitelj je temeljna i nezamjenjiva škola života
 
Istaknuo je kako među odgojnim institucijama najvažnije mjesto ima obitelj. Ona je temeljna škola života jer prvotno o njoj ovisi tjelesni, emocionalni, socijalni, intelektualni, moralni i religiozni razvoj djeteta. U obitelji se usvajaju prva znanja, životna iskustva, vrjednote i ponašanja te se u njoj pronalaze modeli identifikacije. Stoga su obitelji potrebni odgojni saveznici u predškolskom i školskom odgoju, no oni ne mogu zamijeniti obitelj. To potvrđuju i reforme odgojno-obrazovnih sustava u Europi i dokumenti na kojima se reforme temelje, a koji sve više daju prostora obitelji te naglašavaju poštivanje odgoja što ga izabiru roditelji i potiču na kooperativnost obitelji i škole. Ako izostane konsenzus između obitelji i škole teško se može doći do cjelovite vizije djeteta, vizije koja uvažava sve čimbenike i dimenzije osobnosti.

U odgojno-obrazovnom procesu svoje mjesto ima i Crkva i nerijetko zbog toga doživljava osporavanja kojima se želi dovesti u pitanje njezino temeljno poslanje. Crkva je svjesna da živi u novim društvenim okolnostima. Od te činjenice polazi, ali smatra da je suradnja obitelji, škole i Crkve neophodna ako se djeci i mladima želi pružiti potpora u slobodnom, autentičnom, cjelovitom, ljudskom, intelektualnom i duhovno-moralnom sazrijevanju. Kardinal je istaknuo kako živimo u vremenu u kojem se odgoj i obrazovanje sve više oslanjaju na tzv. društvenu pedagogiju. „Društvo u cjelini, uključujući sve institucije, treba se brinuti za dobro djece i mladih.



Stoga je nedopustivo da bilo tko, umjesto brige, koristi odgoj i obrazovanje za bilo kakve manipulacije, trgovanja i političke ucjene“, rekao je Kardinal. U tom smislu zahtjevnost odgoja traži suodgovornost svih relevantnih društvenih institucija. „U školske učionice djeca donose obiteljske izazove i probleme, radosti i nade, kao i emocionalnu izranjenost, odgojnu zapuštenost, egzistencijalnu nesigurnost, socijalnu osjetljivost, siromaštvo, ožiljke ili rane zlostavljanja. Važno je to uvijek iznova osvješćivati, posebno kad se u školskim reformama pozornost pridaje samo nekim područjima, kao što su tehnološko, informatičko…, što je veoma potrebno, ali nije dovoljno za samostalno i odgovorno suočavanje sa životnim izazovima.“

Djeci ne smijemo nuditi životne fragmente, moramo im ponuditi „izobilje života“ koje nadilazi tehnološka i informatička dostignuća. Odgajati i obrazovati znači biti svjestan da je svako ljudsko biće pozvano rasti i sazrijevati u svojoj cjelovitosti. Riječ je o procesu rasta osobe i to na tri razine: intelektualnoj, voljnoj i duhovnoj. Ljudski se život ne može svesti samo na profesionalnost, produktivnost, uspješnost, konkurentnost na tržištu, zanemarujući vrijednost ljudske osobe i njezin cjelovit razvoj.


 
Važnost odgoja savjesti kao preduvjeta razlikovanja istine od laži, dobra od zla
 
Nadalje, „jedna od važnih i zahtjevnih zadaća odgoja i obrazovanja je odgoj savjesti. To je temeljna struktura osobnosti koja uključuje nutrinu, inteligenciju, volju, odgovornost, slobodu, osjećaje, znanje, sposobnost odlučivanja, postizanje unutarnje slobode, suočavanje s uvijek novim izazovima. Odgoj savjesti temeljni je preduvjet da učenik može razlikovati istinu od laži, dobro od zla, pravdu od nepravde, iskrenost od dvoličnosti itd. Savjest omogućuje učeniku vrjednovati i prosuđivati sebe, druge i svijet oko sebe“, istaknuo je Kardinal. 

Kad govorimo o vrtićima, školama i posebnim ustanovama, uz djecu i učenike, danas osobito mislimo na učiteljice i učitelje, odgojiteljice i odgojitelje, ravnateljice i ravnatelje, ali i sve druge djelatnike, bez kojih navedene institucije ne bi mogle ostvarivati svoju temeljnu zadaću.


 
Biti učitelj i odgojitelj nije posao, to je duhovni poziv
 
Istaknuvši kako su u posljednje vrijeme učitelji i odgojitelji bili u fokusu naše društvene javnosti, Kardinal je rekao da je od društvene važnosti da učitelji i odgojitelji sačuvaju samosvijest o vrijednosti svoga poslanja, usprkos teškoćama, nerazumijevanjima i razočaranjima koja često doživljavaju.

Nitko ne može zamijeniti učitelje, nikakva tehnička pomagala, udžbenici i priručnici. Mogli bismo reći da je učiteljsko zvanje i duhovno zvanje jer je posvećeno odgajanju, obrazovanju i humaniziranju. Doprinos odgojitelja i učitelja u odgoju djece i mladih nemjerljiv je jer oni daju uvijek više od propisanog, očekivanog, plaćenog. „Upravo taj 'višak darivanja' nije moguće izračunati i izmjeriti nikakvim koeficijentima. Nadamo se da će i nadalje taj 'darovani višak' ostati prepoznatljiv znak učitelja i odgojitelja.“, rekao je Kardinal upozorivši da bi u suprotnom, kad bi učiteljsko i odgojiteljsko zvanje postalo isključivo profitabilno zanimanje, djeca i učenici lako postali predmet pregovaranja, dogovaranja, ucjene i trgovanja, a sami učitelji i odgojitelji sredstvo manipulacije.

„Učiteljski i odgojiteljski posao može se raditi jedino iz ljubavi; iz ljubavi prema zvanju te ljubavi prema djeci i mladima. Učitelj koji radi iz ljubavi nikada neće biti dovoljno plaćen jer je to jednostavno nemjerljivo. Odgovorni u društvu to moraju prepoznati, vrjednovati i nagraditi. Uz materijalni status, odgojitelji i učitelji zaslužuju naše poštovanje i zahvalnost, čiji izostanak nekad više boli nego sama plaća.“


 
Hitno nam je potreban „odgojno-obrazovni savez“
 
Kardinal je istaknuo kako danas možemo govoriti o hitnosti „odgojno-obrazovnog saveza“ ili suodgovornosti svih odgojno-obrazovnih institucija. Odgojno-obrazovni sustav koji zanemaruje ili nedovoljno promiče cjeloviti odgoj, što uključuje intelektualnu, emotivnu, religioznu, duhovnu i moralnu dimenziju, potkopava temelje budućoj profesionalnoj i životnoj izgradnji.

Stoga neobično zvuče, rekao je Kardinal, preporuke poput ove: „Učimo djecu osmisliti, prodati i zaraditi“. U obrazovanju nije dovoljno razviti samo poduzetničko umijeće i vještine. Važno je da učenici u školi vježbaju poduzetničke vještine, ali ih moramo poučiti da je uspješan i dobar poduzetnik samo onaj koji je i dobar čovjek.


 
Bog je svojim dolaskom ušao u ljudsku povijest, u povijest svakog čovjeka, želeći mu darovati puninu ljudskog i božanskog života
 
Na kraju svojega govora Kardinal je, istaknuvši kako smo na kraju došašća koje nas uvodi i duhovno priprema za slavljenje otajstva Boga, koji je u liku Djeteta postao blizak i bliz svakom čovjeku, rekao kako smo tu „dragocjenu istinu o Bogu i čovjeku dužni smo prenijeti djeci i mladima. U tome nam pomaže bogata hrvatska kršćanska baština te lijepi krajevni božićni običaji, koji oživljavaju već u predbožićno vrijeme. Mi odrasli, u došašću često prebiremo slike i doživljaje iz djetinjstva. Zahvaljujući našim bakama i djedovima, očevima i majkama, učiteljima i vjeroučiteljima, imamo dragocjen Božićni spomenar.

Ne dopustimo da današnja djeca i mladi ostanu bez lijepih, toplih, živopisnih, a nadasve životnih uspomena. Svjedoci smo jačanja komercijalizacije došašća koja sve više ugrožava kršćansko slavljenje Božića. Na našim ulicama i trgovima, u vrtićima i školama, sve je više simbola, sadržaja i običaja koji nisu dio hrvatske kulture i kršćanske baštine. Nemojmo uskraćivati djeci sadržaje, simbole i obrede koji im otkrivaju što je u životu uistinu bitno, lijepo i dobro.“


           
Kardinalu je prigodom 70. rođendana i 30. obljetnice njegove biskupske službe darovano 30 crvenih ruža i slika koju je u tehnici filigranskog papira izradila vjeroučiteljica Sanja Blažina. Susret je nastavljen u druženju uz domjenak, a kardinal je svim ravnateljima na odlasku darovao Zbornik „Da život imaju“ – što je ujedno i kardinalovo geslo – te u formi brošure homiliju koju je održao na Dan državnosti 25. lipnja 2019., pod naslovom Blagoslovljena budi, domovino naša Hrvatska.