Kardinalov pozdravni govor na Znanstvenom kolokviju o 50. obljetnici završetka Drugoga vatikanskog koncila

4.12.2015.



 Kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački

Pozdravni govor na Znanstvenom kolokviju o 50. obljetnici završetka
Drugoga vatikanskog koncila i 25. obljetnici smrti Josipa Turčinovića


Zagreb, 4. prosinca 2015. godine.
 
Papa Franjo odredio je da 8. prosinca ove godine, na dan pedesete obljetnice završetka Drugoga vatikanskog koncila, započne Sveta godina Izvanrednog jubileja milosrđa. Sam Papa naglašava da je 8. prosinca 1965. godine bremenit značenjem za noviju povijest Crkve, jer je tada započeo novi tijek njezine povijesti. Crkva je s Koncilom jače osjetila svoju odgovornost da se Evanđelje naviješta na nov način i da ona bude u svijetu živi znak Očeve ljubavi (usp. Lice milosrđa, 4).

Papa Franjo želi jubilej završetka Drugoga vatikanskog koncila usko povezati s Jubilejem milosrđa. Tako da i sam Izvanredni jubilej postane novo prihvaćanje velikog koncilskog programa. Drugi vatikanski koncil definirao je Crkvu na neki način kao sakrament Krista, to jest znak i sredstvo Krista (LG 12). Crkva je i sakrament, odnosno znak i sredstvo Kristova milosrđa. Ona u svojoj vidljivoj, socijalnoj i institucionalnoj dimenziji treba očitovati Kristovo milosrđe. U tom se vidu razumije kakvu sablazan daje Crkva svaki put kada ne očituje Kristovo milosrđe.

Papa Koncila sveti Ivan XXIII., svojom je genijalnom duhovnošću na otvaranju Koncila u govoru Gaudet Mater Ecclesia označio put koji treba slijediti Koncil, ali i postkoncilsko pastoralno djelovanje: »Dok ovim ekumenskim koncilom podiže baklju katoličke istine, Katolička se Crkva želi pokazati najljubaznijom majkom svih, dobrohotnom, strpljivom, pokretanom milosrđem i dobrotom prema djeci koja su se od nje odijelila«.

Blaženi papa Pavao VI. potvrdio je taj izbor i nastavio istim putem. U svojem je govoru na zatvaranju Koncila istaknuo da je pripovijest o dobrom Samarijancu paradigma duhovnosti Koncila. Sveti papa Ivan Pavao II., čiji je dugi pontifikat sav bio u službi provođenja Koncila, svoju drugu encikliku posvetio je velikoj poruci milosrđa, pod naslovom: Dives in misericordia. U njoj je obrazložio hitnost navještaja i svjedočenja Božjeg milosrđa u suvremenom svijetu. Slijedeći učenje Drugoga vatikanskog koncila i svojih časnih prethodnika na rimskoj stolici i papa Benedikt XVI. naglašava kako je suvremenom čovjeku potrebna bitna poruka Božje ljubavi koja je utjelovljena u Isusu Kristu.

Papa Franjo, u kontinuitetu s Koncilom i sa svojim prethodnicima, u riječ milosrđe na neki je način sažeo program svoga Pontifikata. Čini se da tim putem papa Franjo želi započeti novu fazu prihvaćanja Drugoga vatikanskog koncila.

Stoga mi je drago da su naš Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i naša Kršćanska sadašnjost o pedesetoj obljetnici završetka Drugoga vatikanskog koncila i o 25. obljetnici smrti Josipa Turčinovića, bez čijeg bi nesebičnog pregaranja poznavanje i prihvaćanje Koncila u nas bilo uvelike siromašnije, organizirali ovaj znanstveni kolokvij. Zahvaljujući organizatorima i predavačima, želim svima otvorenost duha za koncilska nadahnuća.
 

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr