Kardinal Bozanić predvodio zahvalnicu na završetku zagrebačkog i hodočašća mladih Majci Božjoj Bistričkoj

11.9.2018.



Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je u ponedjeljak 10. rujna 2018. godine misu zahvalnicu u zagrebačkoj katedrali na završetku 287. zavjetnog hodočašća vjernika grada Zagreba i hodočašća mladih Majci Božjoj Bistričkoj u zajedništvu s pomoćnim biskupima zagrebačkim mons. Ivanom Šaškom i mons. Mijom Gorskim, okupljenim svećenicima i Božjim narodom. "Ovdje smo kako bismo na završetku zavjetnog hodočašća vjernika grada Zagreba i hodočašća mladih Majci Božjoj Bistričkoj zahvalili za mnogobrojne milosti koje smo primili. Ovdje smo kod Stepinčeva groba okupljeni na kraju hodočašća koje je bilo u znaku velikih obljetnica vezanih uz našeg Blaženika. Neka nas primljene milosti ohrabre i ojačaju na putu naše vjere kako bismo znali prepoznati Božju volju u našim životima i kako bismo je poput blaženog Alojzija nepokolebljivo slijedili", rekao je u uvodu u euharistijsko slavlje zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.



Prije samog euharistijskog slavlja u katedralu su u procesiji s molitvom i pjesmom ušli hodočasnici pješaci, kako je to bio običaj, noseći hodočasnički križ okićen poljskim cvijećem ubranim hodočasničkim putem od Zagreba do Marije Bistrice i natrag. Homiliju je izrekao pomoćni biskup zagrebački i biskupski vikar za grad Zagreb mons. Mijo Gorski. U uvodu homilije biskup Gorski je rekao: "Hodočastili smo, mnogi pješice, noseći pred Mariju svoje živote, svoje radosti, ali i svoje muke; osobne, obiteljske, pa i crkvene i narodne. Upravo je završna Molitva za Hrvatsku domovinu u Mariji Bistrici, koju je zdušno molilo desetke tisuća vjernika, pokazala kako vjernici osjećaju probleme ne samo crkvene, nego narodne, domovinske, državne i žele učiniti ono što uvijek mogu-moliti. A molili smo pred licem Marijinim i pred relikvijama bi. Alojzija Stepinca. Znamo da usrdne molitve nikada ne ostanu bez uslišanja, stoga smo uvjereni da će i naše prošnje u Mariji Bistrici Gospodin uslišiti u prikladno vrijeme i na način koji će za nas biti spasonosan."



U nastavku homilije biskup Gorski je naveo mnogobrojne darove primljene na hodočašću od lijepog vremena, susreta koji omogućuju izgradnju zajedništva, a posebno snagu da bismo mogli nastaviti djelovati u svojem poslanju, roditeljskom, obiteljskom, svećeničkom. Naime, sam, Bog nas osposobljava za djelovanje, pa i onda kada se čini da smo objektivno nemoćni pred zadaćama vremena.



Osvrćući se na riječ Božju iz evanđelja u kojem Isus ozdravlja čovjeka usahle ruke, biskup Gorski je rekao: "Čovjek usahle ruke je nemoćan. I kada vidi što bi trebao činiti, nije u mogućnosti to činiti, jer ruka mu je usahla. Međutim, u istinskom susretu s Bogom, Bog ne ostavlja nikoga nemoćnim. Naprotiv, čini ono što izgleda nemoguće i u vrijeme koje, čini se nije prikladno, Bog liječi našu ljudsku nemoć."



No, lsus je ozdravljenje učinio u dan subotnji, što prema vjerskim odredbama židovskim vjernicima nije bilo dopušteno. Tadašnjim vjerskim učiteljima stvari su bile jasne. Bila im je jasna njihova uloga i činilo im se da znaju sve što trebaju znati o vjeri. lsusovo liječenje u subotu poremetilo je njihov poznati red vrijednosti, jer je izgledalo da lsus namjerno krši zakon počinka.  Ipak, lsus nije kršio zakon subotnjeg počinka. Za njega je vjera značila slavljenje Boga služenjem čovjeku. Za farizeje vjera je značila obdržavanje pravila. Iz nerazumijevanja lsusovog djela rodilo se prema njemu neprijateljstvo. Netko se usudio dirnuti u Božji zakon!



"Ono što je za Židove subota, za nas kršćane je nedjelja - dan Gospodnji, dan uskrsnuća lsusova. lako različiti dani ipak je ista zapovijed: Spomeni se da svetkuješ dan Gospodnji. O neophodnosti slavljenja nedjeljne euharistije svjedoče već prvi kršćani koji su na sudovima i pod prijetnjom smrti izjavljivali: Mi ne možemo bez dana Gospodnjega - bez euharistije. S pravom su to tvrdili jer ih je upravo u euharistiji Gospodin hrabrio za život, ozdravljao od nemoći i poticao na djelovanje. Tu je i njima govorio - Ispruži ruku. Slavili su dan Gospodnji ne iz formalnih razloga nego zbog životne potrebe. Samo zbog nedjeljne euharistije opstala je Crkva, a vjernici su imali moć mijenjati društvo."



Povezujući evanđelje sa stanjem našeg društva biskup Gorski je rekao: "Čovjek usahle ruke je dobra slika stanja našeg društva. Kao vjernici i građani svoje domovine, kao članovi naših obitelji, osjećamo kako je potrebno djelovati. Svima nam je jasno da je potrebno mijenjati način rada, često puta i način života, ali, kao da su nam ruke usahle, kao da su nam vezane čudnim okolnostima, formalnostima. Nekada ih svežemo samo sebi svojom grješnom prošlosti. Nekada smo nemoćni u djelovanju zbog obzira prema drugima. Nekad zbog straha od posljedica. Zato na žalost često čujemo riječi: Da, trebalo bi, ali ja sam nemoćan! Mi ne možemo.



Međutim, lsus nam iz svake euharistije govori: Ispruži ruku! On je taj koji ozdravlja našu nemoć, koja zapravo i nije uvijek nemoć već samo izlika ili pak strah pred činom koji valja učiniti, i osposobljava nas za djelovanje. Stoga je i za nas, vjernike suvremenog doba, slavljenje dana Gospodnjega neophodno. Ne zbog formalnosti obreda nego zbog životne potrebe. Samo istinsko slavljenje euharistije daje nam moć mijenjati sebe, izgrađivati obitelji i mijenjati društvo. A za to smo molili u Mariji Bistrici i tražili zagovor Majke Božje.

Naša hodočašća, naša slavljenja euharistije imaju svrhu ojačati nas za djelovanje u svijetu. Inače bismo uzalud zazivali pomoć Marije, naše nebeske Majke očekujući da ona čini što mi moramo.
Zato nas lsus i Marija ohrabruju da se ne bojimo učiniti hrabre korake u braku, u obitelji, u državi u Crkvi. Korake za koje mislimo da smo preslabi. Ohrabruju nas da preuzmemo odgovornost promjene i izgradnje svojeg katoličkog identiteta, odgovornost prihvaćanja i odgoja djece, odgovornost za promjene odnosa u društvu. Ne, nismo sputani usahlom rukom. Krist ju na  zagovor našeg blaženika Alojzija i naše nebeske Majke Marije ozdravlja i govori: Ispruži ruku, djeluj!"



Prije završnog blagoslova biskup Gorski je zahvalio svima koji su kroz organizaciju hodočašća doprinijeli njegovom ostvarenju, a potom se vjernicima obratio kardinal Bozanić. Zahvaljujući biskupu Gorskom za sve što čini kao biskupski vikar za grad Zagreb da bi zavjetno hodočašće vjernika grada Zagreba bilo dobro organizirano i blagoslovljeno plodovima, kardinal Bozanić je rekao: "Danas sam u ovom zahvalnom slavlju imao jednu posebnu molitvenu nakanu koju želim podijeliti s vama i pozvati vas da mi se pridružite u njoj. Na ovome slavlju danas su s nama trideset i četvorica mladića koji su započeli svoj hod prema svećeništvu u našoj bogosloviji. Oni su veliki Božji dar za Crkvu. Bez svećenika nema euharistije, a bez euharistije nema Crkve. Molimo za njih da ih Gospodin prati svojim blagoslovom i darovima svoga Svetoga Duha, da glas koji su u svojoj nutrini čuli i prepoznali kao Gospodinov glas svakim danom bude jasniji i čvršći."



Po završetku euharistijskog slavlja, Kardinal je na grobu bl. Alojzija Stepinca zajedno s rektorom Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu preč. mr. Anđelkom Košćakom i prefektima te bogoslovima izmolio molitvu za proglašenje bl. Alojzija Stepinca svetim, a potom je bogoslovima održao duhovni nagovor u kojem im je bl. Alojzija Stepinca stavio kao uzor u nasljedovanju i putu do svećeništva: "Dragi bogoslovi, ne bojte se. Neka primjer svetog života našeg blaženika Alojzija Stepinca bude u vašim mislima, kako u radosnim, tako i u onim težim trenucima. Crkva vam se raduje, Crkva vas prati i Crkva će biti uz vas na vašem putu!".



Nakon informacija koje je potom rektor Košćak iznio Kardinalu o broju novih bogoslova te mjesta iz kojih dolaze, Kardinal se upoznao sa svakim pojedinim bogoslovom te mu dao medalju Majke Božje od Kamenitih vrata kao dar: "Ova medalja Majke Božje od Kamenitih vrata, neka vam bude podsjetnik da na vašem putu prema svećeništvu na poseban način možete računati na našu nebesku Majku Mariju. Ona je uvijek s nama i Njoj uvijek možemo doći sa svime što jesmo! Ne zaboravite to!"

Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr