Objavljeno: 14.09.2014.
„Hodočašće je slika svakoga životnog puta, isprepletenoga postavljenim ciljevima i početnim oduševljenjem, ali i gubitkom snage što unosi sumnje“, rekao je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodeći euharistijsko slavlje u bistričkom svetištu prigodom 283. zavjetnog hodočašća vjernika grada Zagreba i hodočašća mladih Zagrebačke nadbiskupije u Mariju Bistricu.
U zajedništvu s pomoćnim zagrebačkim biskupima, 50-ak svećenika Zagrebačke nadbiskupije, te 10-ak tisuća vjernika, u svojoj se homiliji Kardinal osvrnuo na današnje Evanđelje, ističući križ kao uporišnu točku svakoga vjernika koji u njemu vidi srž kršćanskoga življenja. „To je znak Božje prisutnosti koja ozdravlja. To je znak koji hrvatski narod rado stavlja u svoju životnu sredinu“, kazao je.
Ovo je Svetište, smatra Kardinal, mjesto prepoznavanja hrvatskoga naroda, o čemu svjedoči i ovo zagrebačko hodočašće. Isti taj narod, nastavio je, nije oslobođen otrovnih ugriza, unošenja malodušnosti, razočaranja, štetnih ponuda, povika protiv Boga.
„Svi smo pozvani da svatko prema odgovornosti koju ima učini ono što je moguće kako bi se promijenilo ovo teško stanje. (…) Potrebni su nam novi ljudi, naše društvo treba više povjerenja dati mladima, osposobljenim članovima društvene zajednice“, naglasio je kardinal Bozanić. Ohrabrio je vjernike da ne gube pouzdanje i da se uvijek vraćaju Gospodinu. Ako se nešto učini pogrešno, važno je to prepoznati, priznati i krenuti drugim, ispravnim putem – zaključio je.
Podsjetio je na razna povijesna previranja tijekom kojih je hrvatski narod uvijek znao prepoznati istinu i vratiti se Gospodinu, navodeći pritom primjer bl. Alojzija Stepinca. Upravo je naš blaženik u ovome svetištu, u jeku Drugoga svjetskog rata, 11. srpnja 1943. godine upozorio na zla raznih idolopoklonstava u našem narodu.
„Draga braćo i sestre, nema obnove naroda bez toga prepoznavanja (…) Žao nam je što se u lutanjima, poigravanjima najvećim vrijednostima naroda snažnije ne čuje glas hrvatskih intelektualaca, ljudi kojima bi prvima trebalo biti stalo do dobra domovine. Teško je reći je li u pitanju popuštanje pred mentalitetom koji se širi u našoj javnosti snagom nadziranih i neslobodnih medija ili pak bojazan da se ne bude izvrgnut ruglu; ili je posrijedi puka nebriga, odnosno prihvaćanje prostrtoga stola u zemlji ropstva.“
Na kraju svoje homilije, pozvao je na snažniju molitvu za proglašenje bl. Alojzija Stepinca svetim, ali i upozorio na sve češću pojavu da se njegov svetački lik želi potamniti, da se doba komunističkog totalitarizma pokuša pokazati u ljepšem svjetlu i održati u njegovim novim oblicima.
Apelirao je i na velikodušnost vjernika da pomognu stradalima u poplavama koje su ovih dana pogodile našu Domovinu, te osudio ratno nasilje, posebno moleći za proganjane i zlostavljane kršćane u Iraku, Siriji, Bliskome Istoku i Africi.
Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije
