Kardinal Bozanić gostovao u emisiji HKR-a "Znakovi vremena"

9.1.2014.



Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić sudjelovao je u srijedu, 8. siječnja u emisiji "Znakovi vremena" Hrvatskoga katoličkog radija. Pozivajući vjernike da budu više Kristovi i više ljudi dobre volje, napomenuo je da nam je upravo to svima potrebno: "Da budemo oni koji ćemo u našoj sredini otkrivati dobro kojega ima puno. Ima jako puno dobra u Hrvatskoj. Na žalost, o tome se ne govori, kao da to nije važno. Često puta se želi stvoriti dojam da oko nas ima puno crnoga, a to nije istina."
 
Govoreći o nekim događajima koji će obilježiti 2014. godinu, kardinal je komentirao kanonizacije blaženih papa – Ivana XXIII. i Ivana Pavla II.: "Oni su kročili u budućnost i otvarali su i Crkvi i svijetu ono što Bog priprema čovjeku u budućnosti, jer Bog je onaj koji vodi povijest. Papa Ivan XXIII. je htio Crkvu otvoriti svijetu, papa Ivan Pavao II. išao je u svijet tražeći vjernike, a sada ljudi dolaze k njima tražeći od njih pomoć, želeći biti u njihovoj blizini."
 
Osvrnuvši se na intenziviran rad s odraslima u katehezama za odrasle i nakon Godine vjere u Zagrebačkoj nadbiskupiji, kardinal Josip Bozanić izrazio je zadovoljstvo pozitivnim odjecima. "U raspravama osjećam veliku otvorenost vjernika, bogatstvo prijedloga i inicijativa i želju za još jačim sudjelovanjem vjernika u životu Nadbiskupije." Kateheze za odrasle vode prema cilju kojega je postavio papa Franjo, a to je angažman vjernika u društvu. "Mislim da možemo biti optimisti, jer vidimo naznake gdje ljudi žele i osjećaju da je potrebno da se još više angažiraju u životu društva, svoga grada i mjesta u kojem žive i rade", istaknuo je nadbiskup Bozanić.
 
Jedna od tema razgovora bio je i referendum o braku. Sve što se događalo u kampanji, kardinal Bozanić smatra da je potrebno znanstveno ispitati: "Mislim da bi bilo potrebno znanstveno ispitati što se sve dogodilo u tijeku te inicijative, da se znanstveno ispitaju svi napadi, kakvim su etiketama neki bili prozivani, da se vidi tko je to izazivao mržnju, bio širitelj mržnje u tome... I zapravo ta inicijativa pokazala nam je nešto puno više i šire, tko je bio promicatelj ideoloških napetosti." Osobito je skrenuo pozornost na ponašanje državnih službenika: "Trebalo bi dobro ispitati ponašanje nositelja državnih službi, jer nositelj državne službe je predstavnik svih građana i u tome se oni ne smiju opredijeliti, nego moraju poštivati volju svih građana. Ako se opredjeljuju, oni diskriminiraju određenu skupinu."

Komentirao je i ponašanje medija tijekom kampanje pozivajući javne medije da budu u službi čitave javnosti: "Nekada je čovjek dobivao dojam velike medijske blokade, kao da imaju razne gospodare, a jednog urednika." Ipak, u svemu oko pokretanja referenduma za brak, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uočio je i nešto vedro: "Ljudi su povjerovali da oni nešto mogu učiniti, da narod može učiniti, da demokracija narodu omogućuje da ne samo iznese mišljenje, već da se i njegov stav poštuje i da on donese plod. To je nešto novo što daje poticaj i za neke nove inicijative." Tema referenduma u Hrvatskoj našla se i u kardinalovom susretu s papom Franjom 7. prosinca: "Nisam trebao ništa tumačiti, Papa je bio itekako dobro informiran i ne krije zadovoljstvo s ishodom hrvatskog referenduma."
 
Kao predsjednik Komisije HBK za odnose s državom, kardinal Bozanić smatra da je "odnos između predstavnika Crkve i predstavnika države, s jedne strane, korektan." Kao primjer pitanja koja se ne tretiraju na isti način naveo je zdravstveni odgoj. Međutim, ima i drugih područja na kojima je dijalog lakši: "Bilo je i bit će dijaloga i susreta. Mislim da se želi više 'napuhati' neke stavove preko medija nego što je to u stvarnosti."
 
O mogućem uvođenju crkvenoga poreza, kardinal Bozanić je u razgovoru za Hrvatski katolički radio rekao: "Do mene nije došao prijedlog o tome niti s jedne državne instance. Tako da mislim da se radi o pisanju, nagađanju, o stvaranju nekih dojmova, a ne o stvarnosti." Govoreći o financiranju Katoličke Crkve, kardinal Bozanić smatra potrebnim da država, tj. oni koji o tome pišu, bolje obavijeste građane koliko tko prima i koji je to odnos u odnosu na broj vjernika: počevši od svih vjerskih zajednica, jer novac iz proračuna ne prima samo Katolička Crkva. Isto vrijedi i za različite nevladine organizacije: "Kad se stave u odnos konkretne činjenice, onda se može puno drugačije govoriti. Napuhane su neke stvari, jer se žele stvoriti dojmovi i predstaviti na način koji često puta ne odgovara stvarnosti."
 
Na kraju razgovora kardinal se osvrnuo i na apostolsku pobudnicu pape Franje "Radost Evanđelja". Komentirajući da će to biti zasigurno jedan od temeljnih dokumenata pontifikata ovoga Pape, pozvao je vjernike da je čitaju. Postoji "opasnost da se izvuče samo jednu rečenicu i da se nju ponavlja. Time se stavlja na stranu sve što je unutra ili možda nešto što je puno važnije i Papi je na srcu. To je dokument pisan za Crkvu koji želi vjernike motivirati da budu uvijek misionarski raspoloženi i otvoreni za navještaj Evanđelja. Crkva to mora svjedočiti po svim svojim nastojanjima. I zato Papa kaže veoma slobodno i hrabrosti – sve što ne koristi tome, nije potrebno Crkvi. I Crkva je pozvana sama sebe ispitivati, da bude što vjernija Evanđelju, i to u današnjem vremenu.

Sigurno da izazovi nisu isti kao u prošlosti. Tu je ono bitno. Papa veoma konkretno govori kako danas se želi postaviti novog boga kojem moramo reći ne, a taj bog je novac. On govori o korupciji koja može biti tamo gdje se formalno govori protiv korupcije. Velika opasnost današnjega svijeta je da neke isključuje. To su siromašni, oni koji nisu moćni. Iako ima toliko mogućnosti i hrane, danas toliki gladuju. I to je skandal današnjega svijeta, kaže papa. Toliko se novca troši za naoružanje nasuprot onih koji su u velikoj bijedi i koje se želi ostaviti u bijedi iako se koji put pravi propaganda i na drugačiji način.

Papa poziva i Crkvu – ja želim svoju službu prilagoditi potrebi evanđelja. Isto tako i svaki biskup, svećenik i vjernik svoju službu pozvan je prilagoditi potrebama evanđelja iz dana u dan, u konkretnom životu. Papa kaže da se moramo čuvati i boriti protiv ovoga: danas mnogi znaju što onaj drugi mora činiti, a ne počinjemo od sebe. Svatko je pozvan početi od sebe. Najprije mi unutar Crkve. Moramo prema sebi postaviti ozbiljno pitanje: jesam li dovoljno biskup, svećenik, kršćanin? Svaki čovjek pozvan je postaviti pitanje što može učiniti." (IKA; foto: Bernard Čović/GK)

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr