Drugi pohod pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj i anegdote iz života pape Ivana XXIII.

25.4.2014.



Povijesni posjet Hrvatskoj – proglašenje blaženim kardinala Alojzija Stepinca
 

Opširnije pogledajte OVDJE.



Drugi pohod pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj, od 2. do 4. listopada 1998., imao je posebno povijesno značenje zbog proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca. U četiri godine od prvog Papina pohoda Hrvatska, koja je doživjela teška iskušenja progonstva i rata, vratila je sve svoje okupirane krajeve. Stotine tisuća prognanika vraćeno je na svoja ognjišta, obnovljena su mnoga razorena naselja i crkve čime su stvorene pretpostavke za obnovu sveukupnog pa tako i vjerskog života. Bio je to, rekao je Papa u svom govoru u zagrebačkoj zračnoj luci, nastavak putovanja iz rujna 1994. U svom je drugom posjetu Papa spojio dva velika središta hrvatske i crkvene i državne povijesti - Zagreb i Split, kojeg je posjetio uz proslavu 17 stoljeća grada.



Dolazim k vama kao hodočasnik Evanđelja

"Dolazim k vama kao hodočasnik Evanđelja, slijedeći stope prvih svjedoka vjere. Dolazim ubrati plodove hrabroga svjedočanstva što su ga pružali pastiri i vjernici sve od prvih stoljeća kršćanstva. Ti su se plodovi očitovali u svemu svojemu bogatstvu posebno u teškim vremenima: u doba rimskih progona, na početku, zatim u doba turskoga prodora i okupacije, te, u najnovije vrijeme, u doba strašnoga komunističkog progona", rekao je Papa u svome prvom govoru u zagrebačkoj zračnoj luci gdje su ga dočekali najviši državni dužnosnici i crkveni velikodostojnici.

Papa je najavio kako će taj posjet biti u znaku pobožnosti hrvatskog naroda prema Presvetoj Bogorodici, poručivši kako je "životno važno da hrvatski narod ostane vjeran svojim kršćanskim korijenima". "Sve su snage pučanstva sada usmjerene na postupno liječenje dubokih rana, sukoba, na istinsko pomirenje među svim etničkim, vjerskim i političkim skupinama, i prema uvijek sve većoj demokratizaciji društva. Radujem se tome i potičem na ustrajnost u zalaganju s velikodušnom odlučnošću.

Ratne posljedice i način razmišljanja stvoren u doba komunističke vladavine, stvaraju brojne zapreke. Prijeko je potrebno ne klonuti duhom. Solidarnom se suradnjom svih mogu i u razmjerno kratkom roku naći prikladna rješenja čak i za najsloženija pitanja", rekao je Papa. Papa je, također, poželio da se u ovome dijelu Europe nikada više ne ponove neljudska stanja, te poželio da se tragična iskustva minulih desetljeća pretvore u pouku koja će "rasvijetliti umove i ojačati volje te se budućnost ove zemlje, jednako kao i Europe i svega svijeta, može obradovati sve većemu rastu dogovaranja i suradnje, također i među narodima različitih jezika, kultura i vjera".

Susret s mladima pred zagrebačkom prvostolnicom

U susretu s mladima pred zagrebačkom katedralom, koji je potom uslijedio, Papa je izrazio želju da se u Hrvatskoj "u sve savršenijem obliku priznaju i prihvaćaju temeljna prava ljudske osobe, počevši od prava na život, od njegova početka do njegova naravnoga prestanka". "Svaki građanin, a navlastito vjernik, ima točno određenu odgovornost za svoju domovinu. Vaša zemlja od vas očekuje značajni doprinos na raznim područjima društvenoga života, gospodarstva, politike, kulture. Njezina će budućnost biti bolja u onoj mjeri u kojoj se svatko od vas bude znao zauzeti za poboljšanje samoga sebe", istaknuo je Sveti Otac, pozvavši mlade da rješenja svojih životnih problema traže u Evanđelju, a ne "bijegom u hedonizam, u konzumizam, u drogu ili u alkohol".

Poručivši kako je snažno želio drugi put pohoditi Hrvatsku da bi "nastavio hodočašće vjere, ufanja i mira" što ga je započeo 1994., poželio je da "ova zemlja i susjedna područja postanu prebivalište mira: pravoga i trajnoga mira koji uvijek pretpostavlja pravdu, poštivanje drugih i suživot među različitim osobama i kulturama". "Stupanj se civilizacije jednoga naroda mjeri osjetljivošću koju pokazuje prema svojim najslabijim članovima i onima koji su slabije životne sreće, te nastojanjem kojim se zauzima za njihov ponovni oporavak i potpuno uključenje u društveni život", upozorio je Papa. Crkva je dužna ljudskome promaknuću pridonositi naviještanjem Evanđelja i odgojem savjesti, a u tome računa na svakoga vjernika, rekao je Papa, i svakoga vjernika pozvao na zauzetu molitvu.

Stepinac blaženik

Idućeg dana, 3. listopada, u hrvatskome nacionalnom marijanskom svetištu Mariji Bistrici u kojem se okupilo više od 500.000 vjernika zbio se povijesni događaj u životu Crkve i hrvatskog naroda. Papa je proglasio blaženim kardinala Alojzija Stepinca, mučenika Crkve i jednog od najvećih hrvatskih crkvenih velikodostojnika. "Blaženi Alojzije Stepinac nije prolio krv u doslovnom smislu riječi. Njegova je smrt uzrokovana dugotrajnim patnjama, koje je podnio: posljednjih je petnaest godina njegova života bilo obilježeno neprekinutim nizom zlostavljanjâ posred kojih je odvažno izložio vlastiti život radi svjedočenja za Evanđelje i za jedinstvo Crkve", rekao je Papa u Mariji Bistrici. "U osobi se novoga blaženika spaja, da se tako izrazim, cjelokupna tragedija koja je pogodila hrvatsko pučanstvo i Europu tijekom ovoga stoljeća obilježena trima velikim zlima: fašizmom, nacizmom i komunizmom.



On je sada u nebeskoj slavi okružen svima onima koji su, kao i on, dobar boj bili, kaleći svoju vjeru u kušnjama i nevoljama. U njega danas s pouzdanjem upiremo svoj pogled ištući njegov zagovor", rekao je Sveti Otac. Stepinac je "dobro znao da se ne može popuštati kad je u pitanju istina, jer istina nije roba kojom se može trgovati. Zbog toga mu je bilo draže prihvatiti patnju nego li izdati svoju savjest i iznevjeriti obećanje dano Kristu i Crkvi", rekao je Papa, istaknuvši kako Stepinac nije bio sam u tome svjedočenju, nego su uz njega bili i brojni hrvatski biskupi, svećenici i vjernici laici. Izrazivši divljenje i zahvalnost na tom svjedočenju u teškim vremenima, Papa je rekao: "Slušamo njihov snažni poziv na praštanje i pomirbu. Oprostiti i pomiriti se znači očistiti sjećanje od mržnje, zavade, želje za osvetom, znači priznati bratom čak i onoga koji nam je nanio zlo, znači ne dopustiti da nas pobjedi zlo, nego zlo svladavati dobrom".

Papa s predstavnicima svijeta kulture

U kasnim popodnevnim satima istog dana Papa se u Nuncijaturi u Zagrebu susreo s predstavnicima ustanova iz svijeta kulture. U svom obraćanju predstavnicima svijeta kulture Papa je primijetio kako se u Hrvatskoj, jednako kao i u Europi i ostalim dijelovima svijeta, događaju velike promjene. Na te je promjene, dodao je Papa, potrebno dati prikladan odgovor, a taj odgovor mora biti "plod promišljanja prave istine o čovjeku i potrebe poštivanja moralnih vrijednosti upisanih u njegovu narav". "Nema uistinu pravoga napretka bez poštivanja etičkoga opsega kulture, znanstvenog istraživanja i cjelokupne ljudske djelatnosti.

Današnji etički relativizam, koji uzrokuje potamnjenje moralnih vrijednosti, pogoduje širenju postupaka koji vrijeđaju dostojanstvo ljudske osobe, a to predstavlja ozbiljnu prepreku humanističkom razvoju na raznim područjima života", rekao je Sveti Otac. "Želio bih da se zalaganje mislilaca i znanstvenika, nadahnuto na pravim vrijednostima, shvaća uvijek kao velikodušno i nesebično služenje čovjeku i društvu te se nikada ne smije dogoditi da posluži u svrhe suprotne tomu najvišem cilju", jer je "konačna svrha kulture služenje pravom dobru", dodao je Papa.

"U ovim je krajevima, u kojima su se stoljećima susretali različiti svjetonazori, potrebno nastaviti zajedničko zalaganje za kulturu, ne upadajući u neplodna suočavanja, nego gajeći poštivanje i pomirbu. To, pak, ne znači da se zbog toga valja odreći vlastitoga identiteta i kulture. Korijeni, baština i identitet svakoga naroda u svemu što im je istinski ljudsko, predstavljaju bogatstvo za međunarodnu zajednicu", rekao je Papa, izrazivši želju za obnovljenim procvatom etike i duhovnosti u Hrvatskoj, "koja je desetljećima bila izložena pustošenju što ga je stvarao materijalistički ateizam". "Kultura koja odbacuje Boga ne može se nazivati posve ljudskom, jer iz vlastitoga obzora isključuje Onoga koji je stvorio čovjeka na svoju sliku i priliku te ga otkupio Kristovim djelom i posvetio pomazavši ga Duhom Svetim. To je razlog zbog kojega čovjek u svoj svojoj sveukupnoj stvarnosti mora biti središte svakoga oblika kulture i točka oslonca svake znanstvene težnje", upozorio je Papa u svojoj poruci predstavnicima kulturnih i znanstvenih ustanova.

Misa na žnjanu

Trećeg dana posjeta Hrvatskoj, 4. listopada, Papa je na splitskom žnjanu predsjedao veličanstvenim euharistijskim slavljem u povodu proslave 1.700. obljetnice grada Splita. Papu je dočekalo oko pola milijuna vjernika među kojima je bilo i oko 50.000 vjernika iz susjedne Bosne i Hercegovine te brojni Hrvati iz ostalih zemalja. Uz žnjansku plažu bilo je usidreno oko 350 brodica među kojima i dvije vjerne kopije starohrvatskih brodova s kojih su vjernici također pratili misno slavlje. Misom na žnjanu upućena je zahvalnost, kako je rekao Papa, "Božjoj Providnosti za dvostruki dar: prvo za dar poziva na vjeru i drugo za plodove vjere koji su dozreli u vašoj kulturi i u vašim običajima". Papa je u svojoj propovijedi posebno govorio o potrebi nove evangelizacije u današnje doba, u cijelom svijetu, te je uputio molitvu kako bi i Crkva u Hrvata ispravno prepoznala zahtjeve i zadaće nove evangelizacije, te znala evanđeoska nastojanja usmjeravati u pravom smjeru, "u smjeru trećeg tisućljeća koje dolazi".

"Odluka vaših otaca da prihvate katoličku vjeru", rekao je Papa, baština je koja obvezuje i današnje naraštaje, u novome društvenom i političkom ozračju. "Gospodin je učinio te je vaše dane rasvijetlio nadom. Opravdano je sada, dolaskom slobode i demokracije, očekivati novo proljeće vjere u ovim hrvatskim krajevima. Crkva danas ima mogućnost upotrebe raznovrsnih sredstava evangelizacije i pristupa svim dijelovima društva", istaknuo je Papa. "Kršćani su u hrvatskim krajevima danas pozvani dati novo lice svojoj domovini, posebno se zalažući da se u društvu ponovno učvrste etičke i moralne vrijednosti, što su ih potkopali prijašnji totalitarizmi i nedavno ratno nasilje. Ta zadaća zahtijeva veliku snagu i odlučnu volju. A zadaća je žurna, jer bez tih vrijednosti nema ni prave slobode ni istinske demokracije. Međutim, temeljna je vrijednost poštivanje ljudskog života, poštivanje prava i dostojanstva osobe, te poštivanje prava i dostojanstva svakoga naroda. Kršćanin zna da, zajedno s drugim građanima, ima točno određenu odgovornost za sudbinu svoje domovine i za promaknuće općeg dobra. Vjera uvijek potiče na služenje drugima, na služenje sugrađanima na koje se gleda kao na braću", poručio je Sveti Otac Ivan Pavao II. mnoštvu vjernika na splitskom žnjanu kao i cijeloj Crkvi u Hrvata.

Pri završetku euharistijskog slavlja na žnjanu papa Ivan Pavao II. predmolio je molitvu Anđeoskog pozdravljenja u kojem je posebnu blizinu izrazio onima koji "sa zebnjom u srcu još uvijek čekaju pouzdane vijesti o sudbini svojih dragih, koji su nestali u tijeku nedavnoga rata". Papa je također upozorio na tragediju koja se tada zbivala na Kosovu, izrazivši želju da "razumijevanje, uzajamno poštivanje, praštanje i pomirba napokon zauzmu mjesto nasilju i pustošenju", a da bi se to i ostvarilo "potrebno je da međunarodna zajednica, s velikim osjećajem solidarnosti, ne propusti na vrijeme pružiti svoju pomoć".

Susret s biskupima HBK i BK BiH

Papa se nakon euharistijskog slavlja na splitskom žnjanu u Nadbiskupskoj palači susreo i objedovao sa članovima Hrvatske biskupske konferencije te BK Bosne i Hercegovine, kojima je tom prigodom uručio i svoju poruku. U poruci biskupima iz HBK Papa je posebno istaknuo potrebu njihova zajedništva s Petrovim nasljednikom, ali i s ostalim biskupima, posebno onima iz BK BiH. U svojoj poruci Papa je izrazio potrebu nove evangelizacije koja će pomoći članovima Crkve u Hrvata da se odupru hedonizmu i konzumizmu. Evangelizaciji će pomoći i iskreni ekumenski dijalog, ali se ne smije zaboraviti niti ulogu vjernika laika koji Radosnu vijest mogu svjedočiti na području kulture i politike. "Hrvatskoj su u ovo doba velikih promjena i preobrazbi potrebni muževi i žene žive vjere, koji znaju svjedočiti Božju ljubav prema čovjeku i koji su spremni staviti svoje snage u službu Evanđelja", rekao je Papa. Posebnu pozornost treba posvetiti duhovnim zvanjima, istaknuo je Papa u svojoj poruci, a svećenici moraju biti istinski i dosljedni Kristovi svjedoci.

Od redovnika i svećenika traži se poslušnost biskupu, a od biskupa da pruža potporu redovnicima i redovnicama u njihovoj službi. "Potrebno je pronaći prikladne načine pružanja pomoći ljudima našeg doba da razumiju i prihvate veliki Božji naum sa čovjekom. Suvremenom je čovjeku, naime, potrebno upoznati i usvojiti vlastito dostojanstvo koje mu je sasvim besplatno udijelio Bog, koji ga je stvorio na svoju sliku i priliku i otkupio Kristovom krvlju", poručio je Papa. Biskupi su, poručio je nadalje Papa, pozvani upozoravati na vrijednosti obitelji, koja je "kućna Crkva", te promicati njezin pastoral u službi kulture života. Papa im je posebno poručio da ne prestaju "izlagati kršćansko poimanje ženidbe i obitelji" te promiču "sustavni i pouzdani pastoral obitelji u kojem će odgovarajuće mjesto imati obrana života". U zauzimanju za kulturu života posebno treba misliti na mlade koje treba poticati da budu otvoreni životu te im pomoći da otkriju duboki smisao života.

Papa u svetištu Gospe od Otoka u Solinu

Više od 35.000 mladih te članovi katoličkih laičkih udruga, molitvenih zajednica i vjeroučitelji, molitvom su i pjesmom 4. listopada dočekali papu Ivana Pavla II. u najstarijemu hrvatskom marijanskom svetištu Gospe od Otoka u Solinu.
Papa je u svom govoru u Solinu stavio poseban naglasak na potrebi promicanja "zdravog pluralizma raznih oblika udruživanja, odbacujući isključivosti, kako bi se stvorio prostor za karizme, koje Duh Sveti ne prestaje dijeliti u Crkvi radi izgradnje Kraljevstva Božjega i dobra čovječanstva". Sveti Otac opomenuo je crkvene pokrete i udruge da im je posebna zadaća "promaknuće i potpora crkvenom zajedništvu pod vodstvom biskupa", istaknuvši kako "ne postoji crkveno zajedništvo bez zajedništva s biskupom".

Nastavnicima i profesorima Papa je poručio kako svaki odgojni plan "mora biti bogat duhovnim, ljudskim i kulturnim vrijednostima". "Škola se ne može ograničiti samo na to da mladeži pruža osnovne spoznaje raznih grana stečenoga znanja, nego ih mora također upućivati pravim putem kojim valja ići u traženju smisla života", istaknuo je Sveti Otac, nadodavši da "ulaganje u odgoj novih naraštaja znači ulaganje u budućnost Crkve i nacije". "O vama odgojiteljima velikim dijelom ovisi koji će oblik imati i u kojemu će pravcu biti usmjerena budućnost", rekao je profesorima i nastavnicima Papa, te ih pozvao da "upravo ljubav i strpljivost" budu njihovim "najjačim dokazima", a da se oni uvijek nadahnjuju "na božanskoj pedagogiji Krista Isusa, koji je u Evanđelju postao naš Učitelj".

Posebnim se riječima Sveti Otac obratio vjeroučiteljima i nastavnicima vjeronauka rekavši kako je njihova "obveza da mladima u izlaganju razlogâ života i nade ponude što produbljeniju i jasniju spoznaju Boga i povijesti spasenja, koja je svoj vrhunac dosegnula u smrti i uskrsnuću Isusa Krista". Mladima ja Papa poručio da postanu "nositelji glavne uloge velike i divne pustolovine, ispletene ljubavlju prema Bogu i bližnjemu". "Ne zaboravite nikada da je svako uređenje vlastitoga života, koje nije u skladu s Božjim naumom o čovjeku, određeno na neuspjeh, i to prije ili kasnije. Čovjek se naime jedino s Bogom i u Bogu može potpuno ostvariti i postignuti puninu prema kojoj teži iz dubinâ svojega srca. Odlučnu ulogu ima izbor pravih, a ne prividnih vrijednosti; izbor prave istine, a ne poluistinâ ili možda lažnih istina.

Ne vjerujte onima koji vam obećavaju lagana rješenja. Bez žrtve se ne može sagraditi ništa veliko", opomenuo je Papa mladež.
Na kraju susreta Papa je, na opće oduševljenje, zajedno s mladima otpjevao pjesmu "Rajska Djevo Kraljice Hrvata". Sveti Otac zatim se spontano obratio mladima na talijanskom jeziku, riječima: "Vaš je nadbiskup jako zadovoljan, a i Papa! Laku noć!".

Završetak pohoda

Solin je ujedno bio i posljednja postaja Papina drugog pohoda Hrvatskoj. U oproštajnom govoru u splitskoj zračnoj luci Resnik 4. listopada Papa je prije odlaska srdačno pozdravio "sve zajedno i svakoga pojedinačno: obitelji, župe, biskupije, redovničke zajednice, crkvene pokrete i udruge". "Vidio sam vašu radost kada sam proglasio blaženim kardinala Alojzija Stepinca: njemu iskazana čast na određeni se način prelijeva i na sve vas. Pravo je da se time ponosite. Ali je također pravo i da se osjećate obveznima biti na visini jedne takve baštine, koja vam služi na čast, ali koja vas i obvezuje", rekao je Papa.

Svoju radost Papa je izrazio i zbog toga što je u Hrvatskoj susreo "vrlo živu Crkvu, bogatu oduševljenjem i snagom, unatoč podnijetim protivštinama i nasilju; Crkvu koja traži nove oblike svjedočenja za Krista i njegovo Evanđelje kako bi na prikladni način odgovorila na izazove sadašnjega trenutka". "Vidio sam društvo koje želi graditi svoju sadašnjost i budućnost na čvrstim temeljima demokracije, u posvemašnjoj vjernosti svojoj povijesti prožetoj kršćanstvom te se s potpunim pravom uključiti u zbor ostalih europskih nacija. S radošću priznajem da ste zemlja koja se, zadobivši slobodu i svladavši bolno iskustvo rata, ponovno izgrađuje te se revno i odlučno obnavlja materijalno i duhovno", rekao je Papa. On je potom, na svoj osobiti način, svoj pogled i riječ upro i prema međunarodnoj zajednici, te istaknuo: "Potičem muževe i žene dobre volje diljem svijeta da ne zaborave tragedije koje je doživjelo ovdašnje stanovništvo tijekom svoje povijesti, i to posebno u ovome našemu stoljeću.

Neka ne izostane stvarna i velikodušna pomoć potrebna pojedincima i obiteljima da bi mogli živjeti u slobodi i ravnopravnosti, s dostojanstvom djelatnih članova ljudske obitelji. Europa je krenula u novi odsjek svojega jedinstva i rasta. Da bi radost bila potpuna, nitko ne smije biti zaboravljen na putu koji vodi u europski zajednički dom". Potom je Sveti Otac izrekao i ono što očekuje od Hrvatske koja, pak, "sa svoje strane mora pokazati veliku strpljivost, mudrost, spremnost na žrtvu i velikodušnu solidarnost kako bi mogla konačno svladati sadašnje poratno stanje i dosegnuti plemenite ciljeve za kojima teži. Mnogo je već učinjeno i vide se plodovi. Nikoga ne smiju obeshrabrivati preostale teškoće", rekao je poglavar Katoličke crkve. "Vaša nacija posjeduje potrebna sredstva za uspješno svladavanje protivštinâ, a posebno pak vi, hrvatski građani, posjedujete potrebne darove da bi se suočili s izazovima sadašnjega trenutka. Zalaganjem svih moguće je nastaviti nimalo laku demokratizaciju društva i njegovih građanskih ustanova.

Cijena je demokracije velika. Novac kojim se plaća ta cijena izrađuje se od plemenitih kovina čestitosti, razboritosti, poštivanja bližnjega, požrtvovnosti, strpljivosti. Misliti da se ta cijena može platiti nekim drugim novcem, znači izvrgnuti se opasnosti pada pod stečaj", kazao je Papa, poručivši kako "danas nakon dugih godina diktature i bolnoga iskustva nasilja, čemu su bili izloženi stanovnici ovih krajeva, potrebno uložiti sve sile da se izgradi demokracija utemeljena na moralnim vrijednostima urezanim u samu narav ljudskoga bića". U tomu će i Crkva pružiti svoj osobiti prinos, posebno izlaganjem svojega društvenog nauka i stavljanjem na raspolaganje svojih ustanova za odgoj novih naraštaja. "Svoje vjernike Crkva potiče da djelotvorno surađuju, kao što su to radili od početka, u sadašnjemu radu na demokratizaciji širokih područja društvenoga, političkoga, kulturnoga i gospodarskoga života zemlje, promičući tako skladan razvoj sveukupnoga hrvatskog društva", rekao je Papa. (IKA)

Anegdote iz života bl. Ivana XXIII.

Ivan XXIII


Konklave

Prolazeći rimskim ulicama za konklave, čuo je ovu riječ jedne žene, kojoj je upala u oči Roncallijeva tjelesna punoća:

“Bože moj, što je debeo!”

Kardinal se okrene i reče joj:

“Gospođo draga, konklave nisu natjecanje za ljepotu!”

Poglavarica Duha Svetoga

Za vrijeme jedne audijencije predstavila mu se neka časna majka s nekoliko sestara i to ovako:

“Svetosti, ja sam poglavarica Duha Svetoga.”

(mislila je Reda Duha Svetoga)

Papa joj se Ivan XXIII. slatko nasmiješi i ovako našali:

“Blago Vama, časna majko, a ja sam samo sluga Duha Svetoga!”

Evine kćeri

Jednom prilikom primio je Ivan XXIII. veliku skupinu djevojaka, članica Katoličke akcije. U dvorani je stalno žamor. Na to će Papa smiješeći se:

“Vidi se da su ovdje mnoge dobre kćeri Evine. Ja ću pokušati povisiti glas, pa ako već jednom ne prestanete žamoriti, bit ću prisiljen da vam podijelim blagoslov i povučem se u svoje odaje.” U isti čas u dvorani nasta grobna tišina.

Ah, Jacqueline!

Koji čas prije nego će primiti u audijenciju predsjednika Kennedyja s njegovom suprugom, Papa zapita monsinjora za protokol, s ozbiljnim izgledom: “Kako imam osloviti predsjednikovu ženu?

“Sveti Oče”, odgovori monsinjor, “recite joj: Madame Kennedy ili Madame!…”

“Ah!”, uzdahne gotovo nečujno Papa izgledajući zamišljen. Kad u to ulazeći u dvoranu za audijencije Kennedy s Jacqueline da se predstave, a on spontano raširi ruke i s velikim osmijehom klikne:

“Ah, Jacqueline!”

I cijela je Amerika odobrila ovu dražesnu Papinu dobroćudnost. A za Jacqueline to je bila jedna od najvećih njezinih životnih radosti.

Mali Tomica

Ivan XXIII. naredio je odmah poslije izbora za Papu da prostrani vatikanski vrtovi budu otvoreni, da svatko može doći u njih.

Jednog dana Papa je tamo sreo dvojicu mališana. Manji je držao za ruku starijeg. Papa prijateljski upita malog:

- Kako se zoveš?

- Ja sam Tomica.

- A znaš li ti tko sam ja?

- Ne znam. Ovaj Josip ovdje veli da si ti Papa.

- Ja to i jesam, stvarno. Zar ti to ne vjeruješ?

- Onda mi pokaži svoje ključeve neba.

Noć

Ciljajući na svoja česta izlaženje iz Vatikana, šaleći se reče: “Vele da prečesto izlazim danju. Dobro, onda ću izlaziti noću.”

Konji i magarci

U svojoj velikoj skromnosti, mons. Roncalli nije mogao vjerovati da je on dostojan položaja tolike važnosti, a koji je tražio vrlo vještu diplomatsku mudrost, kao što je to apostolska nuncijatura u Francuskoj tek što je oslobođena. Stoga, pišući bergamskom biskupu, sjetio se primjenjujući ga samom sebi, stiha Merlina Cocaija: “Gdje nema konja, kaskaju magarci.”

Budala

Monsinjor Roncalli, nuncij u Turskoj, stvarno nije imao volje da ide u Pariz. Osjećao se nedostojnim te teške misije. Kad je doznao za to imenovanje, pođe zlovoljan u Rim. Budući da su se u Vatikanu čudili njegovu slabom zanosu, izjavi bez komplimenta: “Koja me budala šalje tamo?”

No kako se posramio kad je doznao da je ta “Budala” osobno bio Pio XII.

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr