Pomoćni biskup zagrebački Mijo Gorski predvodio je u nedjelju 29. ožujka, u koncelebraciji s pročelnikom Tiskovnoga ureda Zagrebačke nadbiskupije preč. Bornom Puškarićem i župnikom preč. Ivicom Reparincem, euharistijsko slavlje Pete korizmene nedjelje (Glušnicu) u Župi Tijela Kristova u Sopotu. Euharistijsko slavlje izravno je prenosila Hrvatska radiotelevizija (HRT).
U uvodu misnoga slavlja biskup Gorski uputio je pozdrave zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, osvjetlivši posljedice prošlotjednoga nedjeljnog potresa u Zagrebu te neprestane borbe s pandemijom koronavirusa. - U velikim nevoljama uvijek se događa nešto izvanredno. One izazivaju veliko Božje i ljudsko milosrđe. (...) Stoga danas želimo Bogu zahvaliti za sve sačuvane živote i moliti za sve one koji su pogođeni bolešću ili potresom, za njihove žrtve, ali i za tisuće i tisuće hrabrih i dobrih ljudi koji, sa svojim znanjem i umijećem, svim srcem rade na suzbijanju bolesti i otklanjanju posljedica potresa. Oni su vidljiva Božja ruka kojom Bog pomaže otkloniti zlo i kojom tješi i hrabri svoj narod - kazao je biskup Gorski.
U homiliji pomoćni biskup zagrebački rastumačio je evanđelje o Lazarovoj smrti i njegovu oživljavanju koje, kako je rekao, budi pitanja o završetku ljudskoga života. - Nasuprot pitanja smrti koje je u raznoraznim religijama i kulturama središnje pitanje promišljanja, stoji kršćanska poruka nade; kršćanska poruka uskrsnuća tijela koja je središte kršćanske vjere. - rekao je biskup Gorski, podsjetivši na riječi apostola Pavla u poslanici Korinćanima: „Ako pak Krist nije uskrsnuo uzaludno je doista propovijedanje naše, uzalud i vjera vaša“ (1 Kor 15,14).
- Lazar je slika onoga što je svima nama Krist obećao - u nastavku homilije apostrofirao je biskup Gorski, objasnivši kako Krist poručuje svakome tko u Njega vjeruje da nikada ne će umrijeti. - Lazar je istovremeno i slika grešnika unutra Crkve - nastavio je Biskup - jer ne samo da se usksnuće događa nakon smrti; ono se već sada događa na duhovnoj razini dok smo još u tijelu. A to je pitanje oproštenja grijeha - objasnio je biskup Gorski, rastumačivši kako se čovjek sam često ne može boriti protiv vlastita grešna stanja, već mu je za to potrebna pomoć drugoga. Upravo su stoga Lazarove sestre slika Crkve koja moli za one koji su sagriješili, a što je i danas zadaća Crkve kako bi druge privela Kristu i Njegovu milosrđu.
U nastavku homilije biskup Gorski izdvojio je Marijnu rečenicu upućenu Isusu: "Da si bio ovdje, brat moj ne bi umro." - Nije li to okrivljavanje Boga za zlo koje se dogodilo i manjak naše vjere? Ovo pitanje ne smijemo tako promatrati jer tamo gdje je Bog i u smrti se događa život. On svaku bolest okreće na zdravlje i nevolju na dobro. - rekao je biskup Gorski, apostrofirajući da je Kristova prisutnost ključna, a upravo nju svojim molitvama zaziva Crkva.
- Zajednička molitva Crkve, na koju poziva i papa Franjo, biskupi u biskupijama, župnici u župama, izaziva Božje djelovanje i mi se u nju uzdamo. Nije nam dana na volju, već neophodna, pa i zapovjed kršćanima da moli za druge, a posebno za one koji su živi u tijelu, a mrtvi u duhu kako bi se približili Gospodinu koji će ih, poput Lazara, oživjeti za novi život. - poručio je biskup Gorski.
Na završetku homilije biskup Gorski podsjetio je da je Isus pravi čovjek i prijatelj koji plače i osjeća da drugoga treba utješiti. - U tim trenucima On nam je uzor da u trenucima nevolje i zla koje osjećamo u sebi probudimo tu ljudsku sućut i dobrotu kako bismo pristupili drugima - kazao je Biskup i pozvao da u novonastaloj situaciji,svjesni kako je Bog gospodar života i smrti, svatko u svojim mogućnostima bude na dobro bratu i sestrama.
U suorganizaciji Tiskovnoga ureda Zagrebačke nadbiskupije i HRT-a, HRT od Četvrte korizmene nedjelje 22. ožujka svakodnevno prenosi svetu misu iz Župe Tijela Kristova u zagrebačkom naselju. Misu koju, s kratkom homilijom u prisutnosti domaćina župnika preč. Ivice Reparinca te dvoje vjernika laika, predvode svećenici Zagrebačke nadbiskupije, možete pratiti u 18 sati na Trećem programu HTV-a, Trećem programu Hrvatskog radija te multimedijske usluge HRTi.
