Aktualnosti

POGLEDAJTE SVE FOTOGRAFIJE.
 
Dvorana „Vijenac“ Nadbiskupijskog pastoralnog instituta ovoga je puta bila pretijesna, ali je ipak ugostila oko 500 zainteresiranih slušača na prvoj ovogodišnjoj tribini „Zajednički vidici“. Posebni gosti bili su srednjoškolci, učenici koji su u pratnji svojih vjeroučitelja, nastavnika i ravnatelja došli slušati o bl. Alojziju Stepincu. Bili su tu učenici iz Škole za medicinske sestre Mlinarska, Upravne škole, Gornjogradske, VIII. i XV. gimnazije te SŠ Jelkovec.

Uz njih, tribini su nazočili mons. Valentin Pozaić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić, vodstvo Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu preko svojih prodekana i profesora, mons. Zlatko Koren, rektor Hrvatskog nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke i mnogi drugi.

Već 8 godina u organizaciji Ureda za vjeronauk i pod prepoznatljivim moderiranjem prof. dr. sc. Blaženke s. Valentine Mandarić, i inače dobro posjećene tribine ovoga su puta svojom temom zainteresirale i šire krugove. Blaženi Alojzije Stepinac – „znak osporavan“ (Lk 2,34) okvirna je tema ovogodišnjeg niza tribina, vrlo aktualna u vremenu kad naš narod očekuje proglašenje blaženika svetim.



Tribine je otvorio kardinal Josip Bozanić, nadbiskup našega vremena, koji je blaženog Stepinca predstavio kao „znak osporavan“, ali ipak jasan znak nade i svjedoka vjere. „Imamo se pravo već sada radovati danu kad ćemo ga častiti na oltaru“, istaknuo je kardinal, „osobito u godini kad se spominjemo 55. obljetnice njegove blažene smrti, koja je za nas znak nade koja dolazi odozgor“.



Mons. dr. Ivan Šaško prvi je ovogodišnji predavač te je progovorio o temo Blaženi Alojzije Stepinac – neustrašivi pastir zagrebačke Crkve. Etimološki riječ hrabrost dolazi od imati srca, ističe biskup, a uz taj pojam vezuje se i neustrašivost, koja izričito naglašava odsutnost straha. Po strahovima svi ljudi dijele isto vrijeme, smatra predavač, te navodi 3 velika straha zapadne civilizacije koja zarobljuju čovjeka: strah od smrti, siromaštva i od samoće. Isključivanje Boga iz života u današnje doba, isključujući Boga i osobnu stvorenost iz promišljanja, jača te strahove i nemir pred životom i smrću. Strah od siromaštva, smatra predavač, proizlazi iz mita o siromaštvu i blagostanju.



Danas se tu postavlja i pitanje srama, a „imati“ postaje pitanje ljudskoga dostojanstva. Međutim, istina je da i siromah i bogataš mogu biti bijednici. A bitnu razliku čini sloboda – slobodna odluka za siromaštvo, odluka kojom čovjek postaje slobodan od suvišnoga. Treći je strah strah od samoće, suvremena bolest proizišla iz individualizma i smanjene kakvoće susreta među ljudima. Ta tri straha, tri tjeskobe, svoj korijen imaju u neprihvaćanju ljudske stvorenosti, ističe predavač. Sloboda od straha čovjeku daje mir, što ne znači da nema trpljenja, ali pouzdanje u Boga otvara vrata smisla.



U tom se smislu i u osobi blaženog Alojzija Stepinca totalitaristički politički sustav našao pred otajstvom. Stepinac je stajao u odnosu prema istini i Istini te je stoga do kraja mogao ostati neustrašivi svjedok. U kratkim crticama iz Stepinčevih govora i propovijedi mons. Šaško oslikao je istinoljubivost, poniznost i slobodu bl. Alojzija. U poniznosti je blaženik isticao kako na udaru nije njegova osoba, nego njegova služba i cijela Katolička crkva, a uvijek s pouzdanjem da se Bog brine za svoje siromahe. Jasno je bio markiran kao neprijatelj sustava, kao meta mogućeg nestanka, čega je i sam bio svjestan, ali je biblijski utemeljeno uvijek progovarao protiv svakog rasizma i mržnje.



„Posegnite za Alojzijem i upoznajte ga, lijepo je vidjeti tko je živio među nama“, poručio je biskup mladima, nazivajući Stepinca „gorostasom ljudskosti izišlim iz našega naroda“. Ove su tribine, smatra mons. Šaško, prigoda da mladi nauče ono što neće čuti u medijima. Stepinac je doista pravi primjer kako blaženstvo proistječe iz pouzdanja u Gospodina koji nas je stvorio, iz pouzdanja koje dokazuje da strahu nismo egzistencijalno dohvatljivi.



U raspravi nakon predavanja mogla su se čuti svjedočanstva ljudi koji su dirljivo iznijeli svoja iskustva vezana uz blaženika, kao i pitanja koja su postavljali mladi, a koja su tražila odgovor na pitanje kako nasljedovati primjer neustrašivog kardinala Alojzija Stepinca. O tome će kroz tribine još biti riječi, a svakako na sljedećoj tribini koja je zakazana za 25. veljače 2015., kad će na temu Alojzije Stepinac – svjetionik svog vremena govoriti mons. dr. Juraj Batelja i dr. sc. Stjepan Razum.