Kardinal Bozanić pohodio župu Majke Božje Fatimske u Lukavcu

19.10.2020.



FOTOGALERIJA

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, u nedjelju 18. listopada 2020. godine pohodio je župu Majke Božje Fatimske u Lukavcu te predvodio euharistijsko slavlje u kojem je blagoslovio novoizgrađenu krstionicu, ambon i svetohranište. Uz Kardinala, koncelebrirali su župnik župe vlč. Josip Žagar i vlč. Darko Pužin, župnik župe sv. Klare u Zagrebu.

Prije početka euharistijskog slavlja Kardinala je u ime župljana pozdravio gosp. Dejan Kosijer zahvalivši Kardinalu na pohodu, za blizinu i očinsku zauzetost za ovu župu, a osobito za Kardinalov pohod 2015. godine. U govoru je podsjetio na povijest izgradnje crkve koju je blagoslovio kardinal Bozanić 13. svibnja 2001. godine navevši kako je ove godine župa proslavila 40. obljetnicu osnutka.

Zahvaljujući na pozdravnim riječima, Kardinal je pozdravljajući župnika Žagara i okupljene rekao: „Ovdje smo danas okupljeni zbog više razloga. Ovo je i pastirski pohod nadbiskupa ovoj župi. Spomenuta je bila i 2001. godina. Pratio sam i bio blizu i onda kad je bilo teže i zahvaljujem Vam da ste i kroz stanovite izazove dobro prošli i vjernički se nosili. A danas smo ovdje na slavlju u kojem želimo blagosloviti tri znaka koja zapravo sažimlju našu vjeru i naš hod za Kristom Gospodinom.“



Navevši „kako smo okupljeni u ovoj crkvi koja po svom naslovu govori o Mariji, Majci Božjoj Fatimskoj koja je na početku prošloga stoljeća dala znak čovječanstvu da se čovjek ne oslanja samo na ljudske sigurnosti“, Kardinal je istaknuo „da su ljudske sigurnosti veoma krhke, a da je prva i jedina sigurnost i naš oslonac sam Bog. Evo, to je poruka iz Fatime i ova župa to na osobit način svjedoči.“

Na početku homilije Kardinal je rekao kako je potrebno, osobito u ovo vrijeme, gledati jedni na druge i na ono dobro koje jedni drugima činimo.

„Kad bi se stavilo sve na vagu, pretegnulo bi ipak ono što je dobro nasuprot zla pa i u našoj zajednici, u našemu gradu, i u našoj državi. Jer ipak je Duh Božji koji vodi. No, čovjek je spreman stalno gledati ono što nije dobro, o tome pisati, to neprestano ponavljati, a zapravo kad se osobito predbacuje ono što je zlo, osobito onome koji to čini, tu se slijedi Đavla. Jer, Đavao je tužitelj. On s jedne strane napastuje, a kad čovjek podlegne, kad prihvati njegovu zamku, onda ga tuži i dokazuje: Evo, kako si zao. Ne možeš biti drugačiji. Ne možeš biti bolji. I zato nasuprot Đavlu, sili zla, je Bog, onaj koji stalno čovjeka izvlači i pokazuje mu put izlaza. Bog ne opravdava zlo, ali kaže: Ako si upao u zlo, ima šanse. Ima mogućnosti. Ja ti pokazujem put. Ja ti dajem milost. To je temeljni poziv naše vjere.“



Tumačeći naviješteni ulomak iz evanđelja u kojem farizeji i herodovci dolaze Isusu s pitanjem plaćanja poreza, Kardinal je istaknuo da se često puta i mi nađemo u sličnoj situaciji u kojoj se jedno radikalno suprotstavlja drugome tražeći od nas odabir, no život mnogo puta ne ide tim tračnicama.

„Jedno i drugo je zapravo bilo smišljeno da Isus odgovori i da ga zbog toga optuže. Međutim, Isus Sin Čovječji, Sin Božji, okrenuo je njihovo pitanje i iskoristio tu nedobronamjernu provokaciju da dade pouku koja se ponavlja stoljećima i tisućljećima i koja je postala orijentir za odnos čovjeka prema Bogu i prema ovozemnim stvarima. Prema Bogu i prema caru. Prema vjeri i politici. Prema zemaljskom i nebeskom. Prema duhovnom i materijalnom. Jednostavnom je slikom to Isus protumačio - Podajte caru carevo, a Bogu Božje. A to znači da konačnu vlast nad čovjekom nema car, nego Bog, jer čovjek je stvoren na Božju sliku. Čovjek pripada Bogu“, rekao je Kardinal .





Govoreći nadalje o sakramentu krštenja po kojem smo postali Božji, Kardinal je istaknuo važnost osvješćivanja toga da nam je život darovan: „Mi smo od Boga željeni, voljeni i ljubljeni. Mi smo Božji. Pozvani smo da u ovom zemaljskom gradu gradimo svoj put prema Bogu. Taj put ne može se graditi ako iz njega isključimo gradnju dobrih odnosa s bližnjima. Život je Božji dar čovjeku i zato Bog iznova poziva da i jedni drugima budemo dar.

I ovo što sada proživljavamo, pandemiju Covida-19, pokazuje koliko smo potrebni biti jedni drugima dar, koliko nam je potrebna solidarnost, zajednička briga za život. Molimo ovih dana posebno za zdravstveno osoblje po bolnicama koji se žrtvuju za one koji su u poteškoćama.“

Osvrčući se na blagoslov krstionice, ambona i svetohraništa, Kardinal je rekao: „Krstionica nam govori da smo po krštenju pripojeni Kristu. Da smo Kristovi. Da smo Božji. I ne samo da nas je Isus sebi privukao, nego nas i hrani. Hrani nas svojom riječju koju se naviješta s ambona. Hrani nas Euharistijom koja nam je potrebna za ovozemni život da bismo sačuvali život vječni.“

Na završetku homilije, Kardinal se još jednom osvrnuo na naviješteno evanđelje: „Na onom novcu nije bila samo slika careva, nego je pisalo Car je Bog. Božanski car. To je Isus zauvijek poništio. Nema Boga na zemlji. Jedini je Bog onaj na Nebu koji nam se objavio u Isusu Kristu. I jedino njega treba slušati i njemu se podložiti, jer ako se njemu podložimo, onda kraljujemo. Onda smo u miru, onda nam je savjest mirna. Onda osjećamo da smo na pravome putu.

Draga braćo i sestre, to vam od sveg srca želim danas kad na osobit način, ne samo da blagoslivljamo ove nove znakove u crkvi, nego se spominjemo svega onoga što za nas znači ova župna crkva koja je posvećena Majci Božjoj Fatimskoj.“



Prije završnog blagoslova Kardinalu se obratio župnik vlč. Žagar zahvaljujući mu na pastirskom pohodu i podršci ovoj župnoj zajednici. A kao znak zahvalnosti Kardinalu je uručen i dar – slika zaštitnice župe Majke Božje Fatimske.

Zahvaljujući na riječima zahvale župniku vlč. Žagaru, Kardinal je rekao: „Sjećam se onog oduševljenog slavlja posvete crkve 2001. godine, ali mogu reći da kada sam danas ušao ovdje i vidio lik Gospe Fatimske i ove nove znakove koje smo blagoslovili: krstionicu, ambon i svetohranište, osjetio sam posebnu radost. Svi ti znakovi dokazuju da ova župa, vi, rastete. Gledajući unatrag, bilo je providonosno kada je prije 40 godina mons. Ladislav Loina ovdje postavljao temelje za novu župu. Što bi bio Lukavec bez ovog duhovnog centra? Ovo je naša zajednička kuća, jer je ovo Božja crkva. Ovdje dobivamo snagu odozgo. I zato vjernik nikad nije prepušten neizvjesnosti, nesigurnosti. Koliko god po ljudskim kriterijima nešto izgleda problematično teško, za vjernika je uvijek otvoren izlaz. Svi smo mi otvoreni i usmjereni ne u našu budućnost, ne u našu sigurnost, nego u Božju budućnost i Božju sigurnost.“

Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr